Dostupni linkovi

Kraj septembra rok za dogovor o reformi policije


Milorad MILOJEVIĆ Sa više međunarodnih adresa su proteklih dana stizala manje ili više direktna upozorenja kako se u Washingtonu i Bruxellesu razmatra uvođenje sankcija protiv političara koji u BiH blokiraju reformske procese, posebno reformu policije. Držanje premijera RS-a Milorada Dodika i člana Predsjedništva te zemlje Harisa Silajdžića u istim se krugovima smatra i najvećom preprekom približavanju BiH evroatlantskim integracijama. Visoki predstavnik Miroslav Lajčak danas se u Banjoj Luci obratio poslanicima entitetske skupštine i razgovarao s Miloradom Dodikom. Koliko su najavljivane sankcije danas dalje ili bliže nego juče?

U svom govoru poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske visoki predstavnik i specijalni izaslanik Evropske unije Miroslav Lajčak kazao je kako nije zadovoljan tokom reformi u Bosni i Hercegovini, te da je postizanje sporazuma oko reforme policije do 30. septembra ključ za daljnji nastavak evropskih integracija:

„Zašto ja govorim o 30. septembru? Jer je to zadnji datum kada se završava skupljanje podataka za godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku država aspiranata. Trenutno taj izvještaj izgleda jako loš. Trenutno imaju u tom izvještaju samo dvije pozitivne stvari. To je da je Parlament BiH donio odluku o ratifikaciji CEFTE i Zakon o visokom obrazovanju. To je to. To je strašno malo.“

Lajčak je naveo kako su tri godine protekle od kada se pokušava naći kompromis za reformu policije, te kako vjeruje da je postizanje rješenja ipak moguće prije isteka roka, te da njegov prijedlog ne dira suštinu ustavnog uređenja, niti identitet Republike Srpske. On je podsjetio poslanike Narodne skupštine da su upravo oni bili ti koji su prihvatili sva tri evropska principa i da ih se predstavnici Republike Srpske ne drže dosljedno:

„Ja nisam do sada vidio nijedan prijedlog iz Republike Srpske koji je usklađen sa njima - uključujući i zakon koji su poslanici iz RS uputili u proceduru Parlamentarnoj skupštini BiH. Da vas podsjetim o tome šta je, a šta nije u skladu sa tri evropska principa odlučuje se u Briselu, ne u Banjoj Luci, niti u Sarajevu.“

Premijer Republike Srpske Milorad Dodik, nakon Lajčakovog govora, kazao je kako ne sumnja u dobre namjere visokog predstavnika, ali da su Lajčakov problem naslijeđeni službenici OHR-a, koji su kreirali i početni tekst o reformi policije. Dodik je rekao da prihvata mjere visokog predstavnika u skladu sa bonskim ovlaštenjima, ali i apelovao da sagleda suštinu problema:

„Evo, ja vam javno kažem ovdje: prihvatamo Bosnu i Hercegovinu. Hoćemo da čujemo da se prihvata Republika Srpska. Kad smo to čuli? Od koga? Ja kad odem u Sarajevo, pa kažu: ’Mi nećemo da čujemo R od Republike Srpske’, šta ću onda? Kako onda dijaloge da vodim? S kime? A ne da vam saradnici stavljaju izvještaje iz raznih novina šta je ko rekao itd. Ja vidim da je sada ogromna ujdurma oko toga. Sad se traži glava, traži se krv - kao što kažu ovdje.“

Poslanik Srpske demokratske stranke Dušan Stojičić smatra da je Lajčakov današnji govor gotovo identičan onome što su govorili njegovi prethodnici ocijenišvi da je u njemu bilo i prijetećeg tona ukoliko reformski procesi ne budu išli na način kako ih vidi visoki predstavnik. Stojičić je zamjerio Lajčaku zašto nije progovorio i o odgovornosti međunarodne zajednice u pojedinim reformama koje se nisu pokazale uspješnim:

„Vi ste pomenuli prenos nadležnosti kad je riječ o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, ali sam siguran da je teško pobjeći od jednog utiska da ta reforma nije dala one rezultate koje su građani RS-a očekivali, pa mislim i svi građani BiH.“

Poslanik Stranke za BiH Muharem Murselović kazao je kako su povratnici u RS - Bošnjaci i Hrvati, posebno oni koji su se vratili u mjesta gdje su počinjeni najteži ratni zločini i etničko čišćenje, mnogo očekivali od reforme policije:

„Sada kada je definitivno, bar prema nacrtu protokola, da ostaje u strukturi policije policija RS-a koja je učestvovala u svim tim zločinama, ko i kako garantuje održiv povratak, bezbjednost Bošnjaka i Hrvata i njihovu budućnost na tim područjima? Da li je to signal za ponovno iseljavanje i čiji je interes da BiH bude totalno podijeljena?“

Miroslav Lajčak istakao je da nema namjeru nametati bilo kakva rješenja, te da reforme policije i Ustava moraju biti rezultat apsolutnog kompromisa svih strana u Bosni i Hercegovini. On je, međutim, naveo da priče o ukidanju Republike Srpske ili njenom otcjepljenju izazivaju nesigurnost kod građana, te da Kancelarija visokog predstavnika i specijalnog izaslanika Evropske unije neće stajati po strani i posmatrati slabljenje države:

„Neću imati nimalo tolerancije prema bilo kojoj stranci ili političaru koji bi ozbiljno uzeli u obzir ili se doveli u vezu sa bilo kojom peticijom od strane nevladinih organizacija ili drugih pokreta koji idu u prvacu izdvajanja Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine. Pitanja koja se tiču teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine ne potpadaju pod nadležnost Republike Srpske. Prema Ustavu, Republika Srpska ima svoje mjesto u Bosni i Hercegovini i to se mora poštovati. Međutim, ne mogu ignorisati to da u Republici Srpskoj skoro da nema Bosne i Hercegovine.“
XS
SM
MD
LG