Dostupni linkovi

Jezik je bolno crnogorsko pitanje


Jasna VUKIĆEVIĆ Petar KOMNENIĆ Evropa danas obilježava Dan jezika, a pitanje jezika u Crnoj Gori jedno je od najosjetljivijih prije svega političkih pitanja. To je jedna od ključnih tačaka spora između vlasti i opozicije tokom aktuelnih pregovora o Ustavu. Crna Gora je jedina država u regiji koja nakon sticanja samostalnosti još nije riješila to pitanje.

Komentarišući činjenicu da Crna Gora evropski Dan jezika dočekuje u pat poziciji sa neriješenim statusom sopstvenog jezika Igor Lakić, dekan Instituta za strane jezike, za naš radio kaže:

„Na žalost, pitanje jezika u Crnoj Gori poslije dugog niza godina i dalje nije riješeno. Mi znamo da je danas evropski Dan jezika, a evropski Dan jezika upravo je osmišljen da bi se promovisalo učenje što više jezika, ali isto tako i da bi se zaštitili drugi jezici, manji jezici, uslovno rečeno, oni koji nijesu svjetski jezici. Tu spada i jezik koji se govori u Crnoj Gori i ta crnogorska varijanta zajedničkog jezika koji se nekada nazivao srpskohrvatski, na žalost, još nije zastupljena u Ustavu. Mi danas u Savjetu Evrope govorimo o jednom komitetu za regionalne i manjinske jezike koji upravo promoviše zaštitu jezika kakav bi trebalo da bude i crnogorski, ali, na žalost, mi još ne možemo da se borimo za to jer nemamo formalno crnogorski jezik u Crnoj Gori i očekujem da će se do kraja godine i to pitanje riješiti“.

Dragan Koprivica, profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću i funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije, kaže da je jezik samo jedno od brojnih nesređenih pitanja u državi:

„I to svakako ide na adresu vlasti i načina kako se vlada u Crnoj Gori. Ono što je najbitnije po pitanju jezika jeste to što bi se moglo nazvati jezikom tolerancije, koji je ustvari najvažniji u ovom trenutku za Crnu Goru i važniji od svih pregonjenja kako će se jedan jezik nazvati. U svakom slučaju, Socijalistička narodna partija apostrofira činjenicu da se treba uvažiti volja naroda, volja većine koja je ono što je par ekselans jasna priča o svemu ovom događanju u Crnoj Gori“.

Podsjetimo. Naziv službenog jezika u novom Ustavu Crne Gore je jedno od najspornijih pitanja oko kojeg su u toku pregovori crnogorske vlasti i opozicije.

Amerikanka na crnogorskom radiju

Evropski Dan jezika bio je povod da građane Budve, predstavnike medija i jezičkih škola pitamo da li Crna Gora usvaja evropski standard po kojem je znanje stranih jezika nezaobilazna stavka svake privatne i poslovne biografije.

U Školi stranih jezika „Waves“ profesorica Lea Lonza:

„26.septembra je evropski Dan jezika koji ćemo mi obilježiti u našoj školi malom proslavom i razgovorom sa djecom o tome što je strani jezik, zbog čega ih je važno učiti, a u Srednjoj školi „Danilo Kiš“ zajedno sa Britanskim savjetom iz Podgorice organiziramo prezentaciju Kembridž ispita za djecu, „Yang leaners“ i ostalih Kembridž ispita“.

Znanje jezika je ponovo nezaobilazna stavka u svakoj poslovnoj biografiji, a njegovo učenje počinje u sve ranijoj dobi:

„Djeca počinju u sve ranijoj dobi učiti jezike i dob od četiri, pet godina je možda najbolji period u djetetovom životu da se počnu učiti jezici zbog toga što je dijete otvoreno za sve uticaje“.

Posla za predavače stranih jezika ima svakim danom sve više“, kaže profesorica Lonza:

„U našoj školi nudima kurseve za djecu i odrasle iz engleskog, italijanskog jezika i španjolskog“.

Uz romanske jezike sve je potrebniji i ruski, pa se na domaćim medijima, osim ranije uobičajenog engleskog i njemačkog jezika, sve češće mogu čuti i vijesti, rublike ili reklame na ruskom. Dragan Klarić, direktor Radio Budve:

„Ja smatram da Radio Budva nije samo javni servis građana , nego svih onih koji borave na budvanskoj rivijeri, prema tome i inostranih turista, i zbog toga mi nijesmo imali dileme da naš program, tačnije programsku šemu, prilagodimo svim onim koji borave na budvanskoj rivijeri. Zbog toga smo odlučili da emitujem fleš vijesti na engleskom, njemačkom i ruskom jeziku“.

Trend produkcije programa na stranim jezicima prate i privatne radio stanice. Na budvanskom Radiju „Ponta“, na primjer, takva emisija je u Crnu Goru dovela i jednu Amerikanku. Osnivač Radija „Ponte“ Vukan Tomović:

„Upoznao sam djevojku iz San Franciska koja inače petnaest godina radi radijsku produkciju, i kada sam pomenulo emisiju na engleskom, njoj je to bio interesantan izazov da dođe na šest mjeseci u neku evropsku državu, jer nikad nije radila na nekom evropskom radiju. Ona je sa iz San Franciska trenutno ima kod nas boravište do kraja oktobra, i vodi emisiju na engleskom na nasem radiju“.

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG