Dostupni linkovi

Sve boje mjeseca


Priredio Rinko GOLUBOVIC

"To je iznenađenje", kaže Carolyn Porco, voditeljica Cassinijevog fotografskog tima na Institutu svemirskih znanosti u Boulderu, kojeg najviše zbunjuje upravo tamni pokrov.

"Mislimo da je tanak, ne deblji više od nekoliko metara, zato jer smo vidjeli mjesto udara koji nije bio velik, ali je uspio skroz prodrijeti i izložiti bjelinu", rekla je Porco. "Ali to je ujedno i sve što za sada znamo."

Ona pretpostavlja da je tamni materijal iz svemira pokupila izložena polovica (ona okrenuta Saturnu) Japeta.

"Odakle taj materijal dolazi prava je zagonetka", rekla je New Scientistu. "Moguće je da dolazi s mjeseca čije su orbite udaljenije od Saturna, a možda čak i od nekog tijela koje više niti ne postoji."

S druge strane, taj sloj može potjecati od vulkanske aktivnosti na Japetu, koja je povezana s jedinstvenim ekvatorijalnim hrptom.

Znanstvenici se pitaju i zbog čega je taj uzorak tako složen i oštrih rubova. Mogući krivci uključuju klizanje tamnog materijala, a sumnja se i na koncentriranje tamnog materijala u rupama nakon što Sunčeva toplina ugrije tamna područja s kojih onda ishlapi led koji se nalazi ispod njih.

"Trebat će nam neko vrijeme da dobro razmislimo o tome", rekla je Porco.

U istom preletu Cassini je pokupio i spektralne podatke koji bi mogli pomoći u određivanju kemijskog sastava tamnog pokrova, a možda čak i njegovog porijekla.

Voyager još nije u mirovini

NASA-ine svemirske sonde Voyager još uvijek šalju i slike i podatke sa svog putovanja sada već po međuzvjezdanom prostoru.

U kasno ljeto 1977, s lansirne rampe u Cape Canaveralu, na Floridi, svemirske sonde Voyager 1 i 2 lansirane su u svemir u razmaku od samo nekoliko sedmica. Izgrađene su s ciljem da funkcionišu pet godina i izbliza pošalju snimke i podatke o Jupiteru, Saturnu i njihovim najvećim mjesecima.

Kada su obavile svoju misiju, a još im je preostalo podosta pogonske energije, 1982, letjelice su upućene prema Uranu i Neptunu, dva najudaljenija plinska diva u Sunčevom planetnom sistemu.

Vlastitim vozilom do mjeseca?

Sretnik koji do 31. prosinca 2012. godine uspije sagraditi i spustiti vlastito vozilo na Mjesec dobit će od tvrtke Google i zaklade X Prize Foundation 20 milijuna dolara.

Osim slijetanja, najbolje vozilo mora se površinom Mjeseca voziti najmanje 500 metara i na Zemlju poslati fotografije te odaslati videosnimke visoke kvalitete koje će potom emitirati popularni internetski pretraživač.

Pobjedniku se nude i dva dodatna bonusa u iznosu od pet milijuna dolara ukoliko pronađe ostatke Apollovog slijetanja na Mjesec ili led.

Prema riječima Petera Diamandisa, predsjednika zaklade X Prize, cilj ovog natječaja je pronalazak novih i jeftinijih metoda istraživanja svemira.

"Sigurni smo da ćemo uz pomoć stručnjaka iz cijelog svijeta razviti novu tehnologiju robota koja će drastično smanjiti troškove istraživanja u svemiru", potvrdio je Diamandis, dodavši da bi se na ovaj način moglo doći i do rješenja gorućih ekoloških problema s kojima se trenutno suočavamo, a jedan od njih su i klimatske promjene.

Međunarodni natječaj sigurno će izazvati pozornost znanstvenika i ulagača, a osmišljen je prema sličnoj akciji koju su pokrenuli Burt Rutan i suosnivač Microsofta Paul Allen, koji su izgradili prvu privatnu letjelicu koja je 2004. godine u dva navrata putovala svemirom 100 kilometara.

Ukoliko do Silvestrova 2012. godine nitko ne uspije izvršiti zadatak, glavna nagrada smanjuje se na 15 milijuna dolara, a krajnji je rok 31. prosinca 2014. kad bi natječaj službeno završio, osim ako se Google i X Prize ne predomisle, piše Novi list.
XS
SM
MD
LG