Dostupni linkovi

Potpisana Deklaracija o načelima Ustava BiH


Dokument o načelima Ustava BiH potpisali su predsjednci HDZ BiH - Dragan Čović, HDZ 1990. - Božo Ljubić, HSP Đapić Jurišić - Zvonko Jurišić, HSS BiH - Marko Tadić, Narodne stranke Radom za boljitak - Jerko Ivanković-Lijanović te HKDU - Ivan Musa.

Bosna i Hercegovina je suverena država u svojim međunarodno priznatim granicama, decentralizirana, sa tri razine vlasti. Srednja razina vlasti se uspostavlja na temelju povijesnih, etničkih, zemljopisnih, gospodarskih, prometnih i drugih bitnih kriterija, uz mogućnost teritorijalnog diskontinuiteta pojedinih ustrojbenih jedinica, navodi se u tekstu Deklaracije koju su danas u Kreševu potpisali lideri hrvatskih političkih stranaka u BiH i Stranka Radom za boljitak. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović:

„Ja mislim da će ona biti vrlo jasna poruka da se nekoliko stranaka, koje čine možda i 98 posto glasačkog tijela sa proteklih izbora, izjasnilo oko određenih načela. I ono što je posebno konkretno, da ne citiram ono što smo preuzeli iz evropskih kojekakvih konvencija - o zaštiti ljudskih, građanskih prava, sloboda itd. - kazano je da BiH doživljavamo kao državu organiziranu na tri razine vlasti, to je precizno u deklaraciji kazano, da svaka od tih razina vlasti treba imati izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast. Time je formalno država decentralizirana snažno. Ja sam uvjeren da ono što smo mi predložili nije naišlo na bilo kakav izraženo negativan stav ni kod Srba ni kod Bošnjaka.“

U kreševskoj Deklaraciji o načelima Ustava BiH ne spominju se federalizacija ni treći entitet. Ipak, zahtjevom da državna pa i srednja razina vlasti trebaju imati zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast zahtjev za federalizacijom se nagovješćuje, što nije na tragu rješenja koje podržavaju bošnjački lideri. Halid Genjac, Stranka demokratske akcije:

„Mislio sam da će ipak taj dogovor, barem sam očekivao, ići u pravcu regija. Zašto diskontinuitet teritorija? Zato što bi te jedinice na srednjem nivou trebale robovati prevashodno nacionalnom kriteriju. I druga stvar, taj srednji nivo bi trebao imati zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, što znači da je to ipak jedinica koja ima značajne prerogative u državno - pravnom pogledu.“

Ekspert ustavnog prava dr. Omer Ibrahimagić dodaje i kako je uspostava ustrojbenih jedinica sa diskontinuitetom teritorija nedefinisana teorija, daleko izvan evropske stvarnosti:

„Mene čudi da su politički predstavnici Hrvata u tolikoj mjeri izvan stvarnosti, evropske stvarnosti, da se čak Evropa ujedinjuje na bazi političkih entiteta, tj. država, a da ovi sada traže personalno povezivanje. To znači gdje god je koji Hrvat, on priznaje vlast, odnosno potpada pod vlast entiteta.“

Rajko Vasić, član Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata, pozdravlja navode o decentraliziranoj BiH, dok ističe kako napuštanje dvoentitetskog ustroja BiH, što je također navedeno, ne mora nužno značiti zahtjev za ukidanjem Republike Srpske. Vasić upozorava i kako diskontinuitet teritorija nije moguć na štetu RS-a:

„Ne, mislim da to nije realno da se dogodi, ni u Federaciji, ni na nivou cijele BiH. Mislim da to može izazvati nove probleme i potpuno novu situaciju u kojoj će BiH atrofirati. S tim se ne treba igrati. To smo jednom vidjeli. Rat je, nažalost, bio, ostavio svoje posljedice. Mi to sada ne možemo izbrisati nekakvim vještačkim dogovorima.“

Zvaničnih reakcija na kreševsku deklaraciju iz Katoličke crkve u BiH još uvijek nema. Ipak, podsjetimo na nedavnu izjavu pomoćnog biskupa vrhbosanskog monsinjora Pere Sudara koji je upozorio kako se prijedlog biskupske konferencije o četiri regije u BiH ne uklapa ni u jednu od do sada ponuđenih opcija.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG