Vesela Laloš
„Jako mi je drago što ću na svom jeziku slušati predavanja i što će mi to pomoći da dalje nastavim školovanje u Hrvatskoj, da mi bude lakše zbog jezika.“„Ja sam inače upisala ekonomsku srednju školu ali sam se predomislila zato što će nastava biti na hrvatskom jeziku, na mom maternjem jeziku. To mi je bila jedna od želja.“
Antonija Sudarević i Elizabeta Nađ Kanas su među prvima koje su sele u klupu nove gimnazije nakon što su i osnovnu školu završile na svom maternjem jeziku. Obe u tome vide šansu za buduće studije, pre svega u ovladavanju hrvatskim jezikom. Što se tiče nastavnog programa u ovoj gimnaziji on će se razlikovati od postojećeg gimnazijskog samo po predmetu maternjeg jezika, uz još dva časa nedeljno srpskog jezika dok će se svi ostali predmeti raditi po opštem programu. Ni udžbenici ni nastavni kadar, takođe, ne predstavljaju nikakav problem, kaže Duje Runja, član tima za izradu platforme za obrazovanje na hrvatskom:
„Svi udžbenici koji su predviđeni za Republiku Srbiju biće korišteni osim srpskog jezika, s obzirom da je ovde hrvatski jezik. Pored udžbenika koji su izašli u Srbiji svaki učenik će dobiti za te predmete i priručne udžbenike i vježbanice kako bi određeni sadržaj mogli pohađati na hrvatskom nastavnom jeziku. Što se tiče nastavnog kadra mislim da smo izdvojili one nastavnike i profesore za koje smo smatrali da žele raditi i da su spremni danas-sutra polagati lektorate, odnosno da se doeduciraju kako bi išli na stručno usavršavanje u Hrvatskoj.“
Tokom priprema srednjoškolskog obrazovnog programa hrvatska zajednica je nailazila na dosta problema i gotovo sve do samog početka školske godine postojala je neizvesnost hoće li se uopšte formirati ovo odeljenje. Jedan od razloga, kako navode u zajednici, je i strah učenika i roditelja da takvo školovanje možda nema perspektivu, mada ni ono što se događa na polju među-etničkih odnosa i problemi, sa kojima se još i danas suočavaju Hrvati u Vojvodini, nije zanemarljiv u takvoj odluci. Ipak, dobijanje saglasnosti Ministarstva prosvete Srbije da se započne ovaj projekat u hrvatskoj zajednici ocenjuju kao istorijski momenat. Kako napominje Branko Horvat, predsednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, to je značajna odluka za čitavu zajednicu i njen status u Srbiji, ali to, takođe, znači i novu stepenicu u poboljšanju kvaliteta školovanja dece iz ove zajednice:
„Posle pola stoleća vraćamo naša stečena prava jer je hrvatska gimnazija postojala u Subotici i ona je ukinuta 1956. godine. Mi sada ovo zbilja doživljavamo kao povjesni trenutak.“
Inače, učenici gimnazije na hrvatskom jeziku će prvih nekoliko nedelja nastavu pohađati u zgradi Filološke gimnazije dok se ne renoviraju prostorije u gimnaziji Svetozar Marković, predviđene za ovu namenu. Duje Runje međutim kaže da dalji planovi hrvatske zajednice nagoveštavaju i mogućnost stručnih škola, ali i internata:
„Sada se postavlja pitanje adekvatnog prostora, s obzirom da ovde nema prostora. Pretpostavljam da je zamisao da razmišljamo o još nekoj stručnoj srednjoj školi, pre svega mislim na ekonomsku školu. Raspravljamo o prostoru i raspravljamo i o internatu kako bi to bila prilika i za učenike, pre svega, iz Vojvodine a ne samo iz Subotice – nismo zadovoljni ako bi to bilo samo za Subotičane. Mislim da onda nismo odradili svoj deo posla na najbolji mogući način.“
