Mirna SADIKOVIC, Želimir BOJOVIC
„Turistička viza: jedna fotografija, dvije kopije pasoša, potvrda o radnom odnosu u BiH, kopija radne knjižice i M2 obrasca, plus original na uvid. Učenici i studenti: uvjerenje o školovanju. Za maloljetne osobe: pismena saglasnost roditelja ovjerena na sudu. Poslovna viza: jedna fotografija, dvije kopije pasoša, potvrda o radnom odnosu u BiH, kopija radne knjižice i M2 obrasca, plus original na uvid, poslovni poziv koji sadrži slijedeće: ime i prezime pozvane osobe, precizno naveden datum boravka, svrha poslovnog putovanja.“Čak i mnoštvo prikupljenih dokumenata nisu garant za dobijanje vize, a procedure provjere i izdavanja, u slučaju da je odobrena, traju u prosjeku petnaest dana kako za građane tako i za poslovne ljude. Iako je opredijeljenost bh. privrede izvoz, poslovni ljudi nisu uvijek bili u prilici putovati u inostranstvo, kaže Elma Kovačević, savjetnica za sajmove i promocije u Vanjskotrgovinskoj komori BiH:
„Pojavljuje se interes da, recimo, jedna firma posjeti sajam u Italiji. Tada oni zaista trebaju da sami odu, da apliciraju, da nabave pozivno pismo od italijanskog organizatora sajma ili svog partnera i da čekaju u redovima. Potrebno je omogućiti našim privrednicima da nesmetano idu i da obavljaju svoje poslove.“
Sporazum o viznim olakšicama i sporazum o readmisiji, potpisani danas u Briselu, trebalo bi da omoguće za 20 kategorija građana BiH brže i jeftinije dobijanje vize, prije svega za zemlje Evropske unije. Bakir Dautbašić, sekretar Ministarstva sigurnosti BiH:
„Članovi službenih delegacija, poslovni ljudi, predstavnici organizacija civilnoga društva, vozači u međunarodnom transportu, članovi željezničkog osoblja, novinari, naučnici, kulturni radnici, umjetnici, đaci, studenti i magistranti, sportisti, lica koja učestvuju u službenim programima razmjene gradova pobratima, bliski srodnici, lica koja iz medicinskih razloga putuju, lica koja putuju na sahrane, lica koja posjećuju međunarodne sajmove, konferencije, simpozije, seminare, te još su ubačeni djeca i penzioneri.“
Građani BiH još uvijek su skeptični da će uskoro imati slobodu kretanja koju su iščekivali više od deceniju:
„Amabasade su se pretvorile u neke zatvorene krugove, kao da su faktički logori neki. A to što se tiče olakšica, to je fenomenalno. E sad, da li će to da uspije, da li neće - to je već pitanje kakva nam je država.“
„To mislim da bi bilo dobro, s obzirom da su stvarno velike gužve i da se vize nakratko dobijaju i da bi to sigurno smanjilo redove.“
„A čudi da i dosad to nije napravljeno da se može putovati malo bar po Evropi.“
„Trebalo je odavno poraditi malo na tome.“
„Čisto sumnjam da će išta biti od toga sa našom ovom postavom sad što je. Pomoglo bi i razvoju i svemu mogućem. A ovako smo zatvoreni isto kao da smo u getu.“
Bh. institucije i Evropska komisija, nakon potpisivanja sporazuma, ulaze u proces ratifikacije kako bi se dogovoreno moglo i primjenjivati. Dautbašić kaže da je realno očekivati da od 1. januara naredne godine počne primjena sporazuma za kategorije kojima su olakšice odobrene:
„Ovo je prvi korak ka konačnom cilju koji se zove potpuno ukidanje viznog režima za građane BiH. Kada stupi na snagu ovaj ugovor, mi idemo dalje da ispunjavamo uslove koji će nas dovesti do krajnjeg cilja, a to je ukidanje viznog režima.“
Sporazumom o viznim olakšicama omogućava se smanjenje cijene vize sa dosadašnjih 60 na 35 eura za zemlje Evropske unije, dok se za određene kategorije aplikanata omogućava besplatna viza. Procedura izdavanja skraćuje se i pojednostavljuje, dok će oni sa diplomatskim pasošem biti oslobođeni viza. Vizne olakšice ne odnose se na Veliku Britaniju i Irsku, jer te zemlje nisu potpisnice Šengenskog sporazuma.
Korak ka "beloj šengenskoj listi"
Sporazum o viznim olakšicama će, kako proizilazi iz pregovora koje su u maju zaključile delegacije Srbije i Evropske komisije, znatno uprostiti i olakšati izdavanje viza za sve građane Srbije. A, Ugovor o readmisiji nalaže Srbiji da prihvati vraćanje državljana Srbije iz zemalja EU, a koji su u njih ušli bez valjanih dokumenata i dozvola, a isto se odnosi i na državljane trećih zemalja koji su iz Srbije nelegalno došli na teritoriju država EU.
Sanja Mrvaljević, savetnica u Kancelariji za pridruživanje EU Vlade Srbije, kaže za RSE, da su to dva zasebna procesa, ali čitav proces pregovaranja, parafiranja, potpisivanja i stupanja na snagu, u vezi sa ta dva sporazuma, ide zajedno i oni su međuzavisni:
“Sporazum o viznim olakšicama predviđa olakšanu proceduru za dobijanje viza za određene kategorije stanovnika. Ono što je dobro u svemu je da je taj krug kategorije stanovnika dosta široko postavljen i radi se o velikom broju kategorija tako da će građani biti u mogućnosti da dobiju vizu po olakšanoj proceduri koja podrazumeva značajno manji broj dokumenata nego što je sada potreban. Nadalje taj sporazum omogućava građanima putnicima da u sledećem slučaju dobijanja vize dobiju vizu sa dužim rokom trajanja i sa više ulazaka. To stepenovanje ide čak i do mogućnosti da se dobije viza na pet godina. Ono što je dobro za sve građane je da cena vize ostaje na istom nivou od 35 eura što će omogućiti građanima da lakše dobijaju vize, a dodatno što postoji veliki broj kategorija kojima su vize besplatne, uključujući penzionere i decu mlađu od 6 godina.“
Na osnovu zvaničnih podataka Biroa za međunarodnu saradnju i evropske integracije MUP-a, u Srbiju je u poslednje tri godine vraćeno oko 16.000 azilanata i ilegalnih emigranata, koji su bez potrebnih dokumenata boravili u zemljama EU. Istraživanja pokazuju da se među deportovanim licima nalazi najviše Roma. Oni se, ujedno, i najteže adaptiraju nakon povratka u Srbiju.
Međutim, niko sa sigurnošću ne zna koliko će se građana, na osnovu Sporazuma o readmisiji, vratiti u Srbiju, kaže za RSE, Zoran Panjković, savetnik za pomoć i zaštitu ugroženim migrantskim grupama u Službi za ljudska i manjinska prava Vlade Republike Srbije. On ističe da bez pomoći država članica EU, problem reintegracije povratnika, Srbija neće moći sama da reši:
”Govori se o tome da trenutno između 100.000 i 150.000 ljudi u zemljama Zapadne Evrope više nema uslova za boravak u tim zemljama. To ne znači da će svi ti ljudi, naši državljani, biti ipak vraćeni u Srbiju. To će svakako biti pritisak na sve određene, a pre svega socijalne, fondove Republike Srbije. Tu mislim, pre svega, na problem socijalnog stanovanja i drugih socijalnih davanja. Srbija taj problem vrlo teško može izneti bez pomoći zemalja Zapadne Evrope, odnosno zemalja iz kojih povratnici dolaze.”
Panjković ističe da je Srbija već preduzela neke konkretne korake u pravcu prihvatanja ljudi koji se, na osnovu važećih bilateralnih sporazuma, vraćaju u Srbiju:
”Prvo otvaranje kancelarije za readmisiju na aerodromu Nikola Tesla u Beogradu. To konkuriše već drugu godinu gde praktično dobijaju prve i najvažnije informacije o mogućnostima i putevima reintegracije. Tada se vrši njihova registracija o kakvoj se strukturi povratnika radi, onda se na osnovu toga sačinjavaju podaci i država na osnovu toga pravi određene planove i mere kako pomoći tim ljudima.”
Sanja Mrvaljević naglašava da potpisivanje sporazume o viznim olakšicama i o readmisiji ima svoj krajnji cilj, a to je stvaljanje Srbije na belu šengensku listu.
Ipak, da bi Srbija mogla očekivati brzo stavljanje na "belu šengensku listu", nužno je da do kraja godine usvoji zakone o putnim ispravama, o azilu, nadzoru državne granice, kretanju i boravku stranaca.
A, konačnu reč o sporazumima o viznim olakšicama i o readmisiji sa državama Zapadnog Balkana daće ministri pravosuđa i unutrašnjih poslova EU, na zasedanju 8. i 9. novembra, a potom će se o njima izjasniti Evropski parlament. Sporazumi treba da stupe na snagu 1. januara 2008. godine.
