Dostupni linkovi

Opozicija usaglasila stavove o novom ustavu


Nakon potpisivanja platforme parlamentarne opozicije o zajedničkom djelovanju za razgovor s parlamentarnom većinom o postizanju konsenzusa o postupku donošenja novog Ustava predstavnici opozicije su izrazili zadovoljstvo zato što je i pored različitih programa došlo do zajedničkog dogovora, što će zajednički nastupati u pregovorima s vlastima i što je, kako su rekli, ovo prvi korak u obaranju aktuelne vlasti. Opozicija očekuje podršku međunarodne zajednice jer se radi o postizanju dogovora između različitih političkih subjekata. Zoran Žižić i Nebojša Medojević:

„Ovo naše jedinstvo predstavlja neki početak, ja se nadam, sigurnog jedinstva koje će ubuduće slijediti, koje treba da dovede do micanja sa vlasti ovog antidemokratskog, korumpiranog i mafijaškog režima“.

„Mi smo ovde danas po mnogo čemu različiti i ne treba da budemo isti, ali treba da se borimo za Crnu Goru u kojoj ćemo svi biti ravnopravni i jednaki i ovo je jedan veliki test za opoziciju, ali i za vlast da vidimo da li zaista možemo Crnu Goru da uređujemo na evropski način. Ja vjerujem da možemo i očekujem uspješne pregovore u narednom periodu.

Srđan Milić, Predrag Popović i Vasil Siništaj su takođe izrazili zadovoljstvo zbog potpisivanja platforme, najavljujući predstojeće pregovore s vlastima:

Milić: „Posle današnjeg dana ništa više isto neće biti. Afirmisali smo dijalog i pokazali, ako nek zaista želi da Ustav bude garantovana ravnopravnost svih građana Crne Gore, a ovi ljudi kjoi su danas stavili potpis na ovaj dokument to iskreno žele, onda ni Crna Gora ne može biti država ako ne okupi unutarnje i integriše sve što ima“.

Popović: „Vidjećemo kako će ti razgovori s vlašću ići dalje, ali u svakom slučaju ovo je dobro ohrabranje i za opoziciju, a rekao bih i dobra poruka građanima Crne Gore da se ovdje može doći do dogovora ako postoji dobra volja“.

Siništaj: „Ja imam zadovoljstvo konstatovati da ovakav potpis političke platforme o zajedničkom djelovanju opozicije, ako postoji u Crnoj Gori novi početak jeste ovaj novi početak“.

U okviru 29 stavova koje je opozicija definisala nalazi se odredba kojom se u preambuli predviđa da je Crna Gora zajednica ravnopravnih građana i naroda i traži se nabrajanje naroda. Naziv službanog jezika opozicija nije dogovorila, ali je rečeno da je postojeće rješenje iz prijedloga Ustava neprihvatljivo. Crnogorsko državljanstvo bi, prema opoziciji, trebalo da bude razriješeno zakonom koji se donosi dvotrećinskom većinom, a da u Ustavu stoji jasna odredba da državljanin Crne Gore može imati državljanstvo druge države. Pored ovoga obrađena su i druga pitanja među kojima su zabrana konflikta interesa, biračno pravo, oblasti svojine, nadležnosti Skupštine, parlamentarne istrage i o sudovima. Takođe opozicija zahtijeva da Skupština odlučuje dvotrećinskm većinom o ulasku Crne Gore u Evropsku uniju i NATO, načinu ostvarivanja manjinskih prava, upotrebi jezika i pisma, izbornom sistemu, nauci i obrazovanju, Univerzitetu, izboru članova, kontrolnih nezavisnih institucija i drugo. Komentarišući dio ovih zahtjeva portparol Demokratske Partije Socijalista Rajko Kovačević kaže da je vladajuća koalicija spremna za razgovor, ali naglašava da prijedlog da Skupština odlučuje dvotrećinskom većinom o velikom broju oblasti govori da je opozicija svjesna da će još dugo biti u toj poziciji:

„Svakako ćemo tekst ozbiljno analizirati, kao i potrebe za dvotrećinskom većinom oko pitanja za koje crnogorka opozicija smatra da je neophodna, ali utisak iz toga koji se prosto nameće jeste da je crnogorska opozicija vrlo svjesna da će još dugo biti opozicija i shodno tome želi stvoriti ustavne pretpostavke i mehanizme koje bi joj omogućile eventualnu opstrukciju u parlamentu za donošenje ne samo važnih već i nekih uslovno rečeno manje važnih odluka, a koje nijesu u skladu sa nekim antievropskim i antidemokratskim dijelovima njihovih partijskih programa. No, kada dobijemo zvaničnu verziju njihove platforme dobiće jasan stav i odgovor od strane DPS-a na sve njihove zahtjeve i ponuđena rješenja“.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG