Dostupni linkovi

2,6 milijardi korisnika mobitela


Priredio Rinko GOLUBOVIC

Broj mobitela se više nego utrostručio od 2000., kada ih je u svijetu bilo 800 milijuna, ističe UN-ova agencija. Mobilni ili fiksni telefon posjeduju četiri milijarde stanovnika na planetu.Milijardu mobitela pušteno je u pogon u samo dvije godine, od konca 2004. do konca 2006.Tijekom prvih šest mjeseci ove godine samo u Kini i Indiji broj korisnika mobitela porastao je za 200 milijuna (87 milijuna u Kini, 110 milijuna u Indiji).U industrijski razvijenim zemljama 86 posto stanovnika posjeduje mobitel, u zemljama u razvoju 34 posto, a u nerazvijenim 8 posto.Broj korisnika interneta skočio je sa 700 milijuna koncem 2004. na 1,13 milijardu koncem 2006., ili više od 400 milijuna dodatnih korisnika u dvije godine.

Otkriven gen za visinu

Međunarodna skupina znanstvenika je po prvi put identificirala gen koji utječe na visinu svog "vlasnika". Istraživači s Harvarda, bostonske Children's Hospital, Oxford University i Peninsula Medical School u britanskom Exeteru su rezultate studije objavili u znanstvenom časopisu Nature Genetics. Pokazalo se da su osobe koje imaju dvije kopije "visoke" inačice gena po imenu HMGA2 u prosjeku za 1 centimetar više od osoba koje imaju dvije kopije "niske" verzije. Znanstvenici vjeruju da će njihovo otkriće omogućiti bolje razumijevanje povezanosti između visine i bolesti - poznato je da visoke osobe češće obolijevaju od raka prostate, mokraćnog mjehura i pluća.Također, već je ranije utvrđeno da niske osobe češće pate od bolesti srca.Prema očekivanjima istraživača, uskoro će biti otkriveno još gena koji kontroliraju visinu.Rezultati studije se temelje na analizi genoma oko 5000 Europljana, a provjereni su i na kontrolnom uzorku od 30000 ispitanika.Oko 25% Europljana bijele boje kože ima dvije kopije "visoke" verzije HMGA2, a jednaki udio ih ima i dvije kopije "niske" inačice. Već su ranija istraživanja ukazala na važnu ulogu koju gen HMGA2 ima u ljudskom rastu, a poznato je i da neke njegove rijetke mutacije uzrokuju dramatične promjene u veličini ljudskog tijela.

definiran genom jedne osobe

Naučnici su prvi put uspjeli u potpunosti definrirati genom jedne osobe, čime se otvara put ka detaljnijem proučavanju baštine gena pojedinca, saopćeno je danas u Parizu. Dešifriranje genoma su proveli naučnici iz Instituta "Craig Venter" u SAD, dječije bolnice u Torontu i Univerziteta u San Djegu.
Naučnici su dekodirali dva niza 23 hromozoma koji se nasljedjuju od oba roditelja, navodi se u studiji i dodaje da je dekodiranje pokazalo razne varijacije na genima.

Stručnjaci su prvi put dešifrirali ljudski genom 2001. godine. To nije tada bio genom jedne osobe, veæ su uzeti uzroci genoma nekoliko osoba.

"Ova nova verzija genoma samo jedne osobe je vjerovatno posljednje dešifriranje genoma za sada, jer ta procedura mnogo košta - nekoliko desetina miliona US dolara i zahtijeva mnogo vremena. Ovaj rad je poèeo 2003. godine", navodi se u studiji.

Naučnici očekuje da će kroz nekoliko godina biti dostupne nove tehnike za brže dešifriranje ljudskog gena.

"Varijacije na genima su zanimljive, ali za sada ne donose ništa novo o poznavanju genetskih bolesti", navodi se u studiji i dodaje da su te varijacije mnogo veće i značajnije nego što se to ranije smatralo. "Uskoro ćemo moći saznati od kojeg roditelja tačno se nasljedjuje neka promjena na genima, bolest ili predispozicija za neko oboljenje", dodali su eksperti.

Naučnici su identificirali varijacije na više od 300 gena koje se odnose na odredjene bolesti. Oni su otkrili da oko 4.000 gena proizvodi razne vrste proteina.

Stručnjaci bi kasnije trebali utvrditi kako ti različiti proteini utječu na zdravlje.
XS
SM
MD
LG