Dostupni linkovi

Parlament i vlada u raskoraku


Jedan od čelnih ljudi Stranke demokratske akcije, koja participira u vlasti, Halid Genjac, kaže da je to posljedica opšte političke krize u zemlji, prouzrokovane nastojanjem da se riješi reforma policije i ustavne promjene:

„To je posljedica toga što u samom Vijeću ministara sjede također predstavnici tih parlamentarnih stranaka, koje, u pogledu ovih brojnih i ključnih pitanja, imaju suprotstavljena gledišta. Rezultat toga je izvjesna paraliza i neaktivnost Vijeća ministara. Tom neaktivnošću se nastoji pobjeći od krupnih političkih pitanja koje Vijeće ministara samo ne može riješiti. Mislim da je potez u rukama lidera političkih stranaka.“

Poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Parlamentu Bosne i Hercegovine, Milorad Živković, navodi da postoji neslaganje između parlamenta i vlade kada je u pitanju pripremanje informacija. Atmosfera u kojoj poslanici ne usvajaju zakone i vraćaju ih ministrima koje su oni izabrali, za Živkovića ne predstavlja problem jer, kako kaže, to se dešava i u parlamentima drugih zemalja:

„Mislim da bi poslanici trebali malo više da se poštuju i uvažavaju i da se tako odnose jedni prema drugima. Kada se stvori takva atmosfera, mislim da će i nesuglasice biti prevaziđene.“

U Hrvatskoj demokratskoj zajednici 1990, koja također čini vladajuću koaliciju u Bosni i Hercegovini, smatraju da je parlament od svog konstituisanja opravdao ulogu, ali da se to ne može reći i za Vijeće ministara, koje, kako kaže poslanik ove stranke u parlamentu, Martin Raguž, tek u posljednje vrijeme dostavlja zakone na usvajanje. Raguž zamjera i ministrima što se ne pojavljuju na skupštinskim sjednicama:

„Nazočnost ministara i predsjedatelja i tijekom predlaganja zakona i tijekom obrazlaganja njihovog sadržaja i smisla nije ni približno na razini koju zahtijeva vrijeme i reformski procesi u Bosni i Hercegovini, a to bi trebao biti zajednički posao. Neću reći da je na djelu neka ozbiljna politička kriza u odnosima između Vijeća ministara i parlamenta. Prije bih rekao da je to jedan vrlo složeni trenutak kada se očekuje rasplet. Mi imamo najvažniji prioritet, a to je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a Vijeće ministara ni tu nije dovoljno aktivno.“

Da izvršna i zakonodavna vlast sastavljena od istih stranaka ne funkcioniše, ne potvrđuju samo poslanici, već i ministri Bosne i Hercegovine. Tako ministar finansija u Vijeću ministara, Dragan Vrankić, smatra da parlamentarna većina postoji samo prilikom uspostavljanja vlasti, a nakon toga svako vodi svoju politiku. Vrankić kaže da se tu ne radi o sukobu, već realnom odnosu političkih snaga, a takvo stanje, ocjenjuje, traje otkad postoji dejtonska Bosna i Hercegovina:

„Žao mi je što često puta Vijeće ministara i izvršna vlast nemaju sinhroniziran odnos sa parlamentom, pogotovo kada je u pitanju parlamentarna većina i kada su u pitanju projekti koji su od interesa za Bosnu i Hercegovinu. To samo po sebi potvrđuje da ima puno i licemjerstva.“

Za poslanika SDP-a u Parlamentu Bosne i Hercegovine, Denisa Bećirovića, ne može se govoriti o sukobu na relaciji zakonodavna - izvršna vlast, već o sukobu unutar vladajućih stranaka, koje ne mogu postići ni minimum konsenzusa kako bi zemlju pokrenule naprijed:

„Upravo je ova aktualna većina izabrala ovo Vijeće ministara, a ovo Vijeće ministara trenutno je najlošije Vijeće ministara koje je Bosna i Hercegovina ikada do sada imala u svojoj istoriji. Sve reforme su pale, a sporazum koji su potpisale vladajuće stranke 3. januara 2007. godine apsolutno je natuknut. To je jedan potpuni krah reformi. U svakom slučaju i aktualna većina koja je napravila ovo Vijeće ministara i ta većina u parlamentu zaslužuju čistu jedinicu za dosadašnji rad.“
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG