Dostupni linkovi

Šta je cilj Deklaracije hrvatskih stranaka?


Federalizacija Bosne i Hercegovine, te administrativno-teritorijalni ustroj, koji će se bazirati na etničkim, zemljopisnim, prometnim i gospodarskim kriterijima, osnove su Hrvatske deklaracije o načelima Ustava BiH, koja bi krajem mjeseca trebala biti potpisana u Kreševu. Iako se u tekstu deklaracije nigdje zvanično ne spominje osnivanje federalnih jedinica, posljednje izjave lidera dva HDZ-a ostavljaju mogućnost za stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini. Predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić:

„Ja smatram da je Bosna i Hercegovina sa tri multietničke federalne jedinice, pod uvjetom da Hrvati u jednoj budu većina, moguća Bosna i Hercegovina.“

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović:

„Jedno od načela koje ćete prepoznati iz deklaracije će biti da se osigura mogućnost i diskontinuiteta teritorija, kako bi se uobličila jedna, druga, treća ili već koja federalna jedinica, da svaki od tri kolektiviteta ili tri konstitutivna naroda u BiH na potpuno identičan način zadovolje svoje potrebe.“

Upravo mogućnost diskontinuiteta teritorija, što će također biti navedeno u deklaraciji, demantira navode o srpsko-hrvatskom dogovoru i nekom novom Karađorđevu, koji su se mogli čuti nakon sastanka hrvatskih lidera sa najvišim političkim dužnosnicima srpskog naroda, naglašava i Marko Tadić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke BiH i jedan od autora Hrvatske deklaracije. Tadić također podsjeća kako ni među hrvatskim političkim strankama u BiH još uvijek ne postoji jedinstven stav o organizaciji srednje razine vlasti:

„Nama nije stran niti prijedlog sa četiri regije, niti sa pet regija. O tome treba raspravljati. Pa zar je netko naivan da misli da će Hrvati i Bošnjaci prepustiti ona područja koja su povijesno bila većinska hrvatska ili bošnjačka, ili čak relativno većinska?“

Radilo se isključivo o stavu dva HDZ-a. Lider Hrvatske narodne zajednice i nekadašnji predsjednik HDZ-a BiH Milenko Brkić upozorava i kako izjave o hrvatskom entitetu, odnosno unutar Bosne i Hercegovine vraćaju najmanje dva koraka unazad:

„Ja sam osjetio da se ponovo oživljava nešto što smo već ostavili iza sebe. Očekivao sam da su Hrvati i hrvatski političari sazreli u toj mjeri da jednostavno shvate da je Bosna i Hercegovina glavni cilj, a ne stalno se vraćati i tražiti formule ili organizacije u kojima bi Hrvati bili dominantni i igrali glavnu i odlučujuću ulogu.“

Sličnog je mišljenja i Franjo Topić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“:

„Ja mislim da prije svega treba pokušati naći zajednički dogovor među narodima. Mislim da ne bi bilo dobro da eventualno dva budu protiv trećeg. Mislim da je dobro da ljudi razgovaraju, dok ne razgovaraju na račun nekog trećeg. Jer, nema ove zemlje bez sva tri naroda i svih ostalih njenih građana.“

Mate Granić, nekadašnji ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, jedan od sudionika vašingtonskih pregovora, naglašava kako međunarodna zajednica nikad neće podržati isključivost. Granić podsjeća i na propali projekt hrvatske samouprave prije šest godina, koji su odbili financirati hrvatski poduzetnici, ali i hrvatska vlada, dok je zvanična podrška Katoličke crkve izostala:

„Bosna i Hercegovina treba imati funkcionirajuću centralnu vlast. S druge strane, BiH mora biti uređena na način da su sva tri konstitutivna naroda zadovoljna i da je velika većina građana zadovoljna. To je neosporno. Nitko nikad nema pravo i neće dobiti podršku za bilo kakve jednostrane poteze. Tražiti da se u redovitoj proceduri raspravlja o ustavnoj proceduri, to je nešto što je temeljno pravo.“

Inače Katolička crkva u BiH do sada zvanično nije reagirala na navode o hrvatskoj federalnoj jedinici u Bosni i Hercegovini, ali jeste zatražila da hrvatski političari konačno zauzmu jasan stav o tome kakav politički ustroj Bosne i Hercegovine žele. Iako se Čovićev HDZ nerijetko pozivao i na prijedlog Biskupske konferencije, koji je kao moguće ustavno rješenje pretpostavio Bosnu i Hercegovinu kroz četiri regije, u prijedlogu biskupa etnički kriterij nije naveden.

Reakcije na posljednje izjave lidera dva HDZ-a izostale su i od zvaničnog Zagreba. Ivan Bagarić, zastupnik dijaspore u hrvatskom Saboru i član HDZ-a Republike Hrvatske naglašava kako se, ipak, radi o susjednoj državi:

„Hrvatska neće diktirati nikakve uvjete, nikakva pravila ponašanja u Bosni i Hercegovini generalno, samo onoliko koliko je angažirana kao supotpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma, a s druge strane koliko je obvezuje hrvatski ustav.“

Pozicija svih hrvatskih parlamentarnih stranaka se temelji na poštivanju suvereniteta Bosne i Hercegovine i njezine jedinstvenosti. Ustavne primjene u BiH moraju dogovoriti prije svega politički lideri naroda koji u Bosni i Hercegovini žive, zaključuje između ostalog Bagarić.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG