Dostupni linkovi

Čeka se da ruski kupac izmiri obaveze


Ugovorom o privatizaciji Rafinerije nafte Bosanski Brod, Rafinerije ulja Modriča i „Petrola“, potpisanim početkom februara, ruska kompanija obavezala se na uplatu 125,5 miliona eura, kao i da će za komercijalne dugove brodskog preduzeća izdvojiti 72,5 miliona eura. S druge strane, Vlada RS-a je prihvatila da reprogramira dugove preduzeća prema budžetu u iznosu od 133,3 miliona KM, te izmiri eventualne novoiskazane komercijalne obaveze.

Ministar Ubiparip ističe da će sa ruskom delegacijom razgovarati upravo o problemima koje je Vlada RS-a preuzela kako bi ugasila navedene komercijalne obaveze:

„Vjerovatno ćemo morati praviti aneks ugovora, gdje ćemo na preduzeću ostaviti jedan dio obaveza, a za taj iznos umanjiti ovu sumu od 72,5 miliona eura. Znači to je nekakva obaveza o kojoj ćemo pričati u narednom periodu.“

Ubiparip kaže da je poznat osnovni dug Naftne industrije RS-a, ali ne i kamate. Prema njegovim riječima, taj dug iznosi oko 92 miliona eura, što je oko 20 miliona više od iznosa koji se ruska kompanija obavezala isplatiti na ime komercijalnih dugova:

„Toga smo mi u procesu pravljenja aranžmana bili svjesni, ali cilj nam je bio da na neki način ove sisteme stavimo u funkciju i da taj iznos sredstava koje nećemo moći pokriti dijelom sredstava koje će obezbjediti ruska kompanija, pokrijemo iz ovog dijela sredstava koje ćemo dobiti za prodaju paketa državnog kapitala.“

Ako se na sve to doda činjenica da se radnicima Rafinerije nafte Bosanski brod duguje 21 plata, čime dug prema njima doseže već oko 11 i po miliona KM, nije sasvim jasno kako će ruski „NefteGazInKor“ i Vlada RS-a izmiriti sve obaveze. Godinama uljuljkivani obećanjima različitih vlada i rukovodstava preduzeća, čini se da radnici Rafinerije ovaj put vjeruju da će novac ipak dobiti. Predsjednik Sindikata Rafinerije Danilo Broćilo kaže da ih u toj vjeri ne kolebaju ni sadašnji ogromni dugovi rafinerije:

„Tačno je da su dugovi ogromni, ali je isto tako tačno da je Vlada RS-a već jedan dio dugova servisirala, znači izvršila njihovu isplatu. Takođe stoje dogovor i sporazum da će radnicima biti isplaćene sve plate i mi čvrsto vjerujemo da će to tako biti.“

Ali bivša ministrica finansija Republike Srpske Svetlana Cenić ne vjeruje da će dugovi biti izmireni. Ona tvrdi da su, bez obaveza prema radnicima, opštini i fondovima, s krajem 2005. godine svi dugovi Rafinerije iznosili 230 miliona KM. Cenić podsjeća da je Vlada RS-a zaključila u Beču sporazum sa predstavnicima kompanije „Vitol“ iz Ženeve o regulisanju duga Rafinerije nafte prema ovoj kompaniji, u iznosu od 27,4 miliona dolara. Cenićeva kaže, da je isti dug, prema evidenciji u Rafineriji, iznosio oko pet miliona dolara. Bivša ministrica finansija napominje da samo dugovi preduzeća „Petrol“, koje je poslovalo u stastavu NIRS-a, premašuju vrijednost njegovog kapitala. Zbog toga Cenić zaključuje:

„Treba sabrati sve te dugove i uporediti ih sa cifrom koja se dobije za čitav naftni sektor, i onda ćete doći do toga da će se iz budžeta još nadoknađivati.“

Organizacija Transparency International takođe je nedavno postavila pitanje zbog čega ugovor sa ruskom kompanijom nedostupan javnosti, naročito detalji koji se tiču dugovanja Rafinerije i obaveza ruskog kupca. Zbog toga Transparencyi International dovodi u pitanje legalnost cijelog postupka privatizacije Naftne industrije RS.
XS
SM
MD
LG