Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Lajčakov prijedlog odbili i srpski lideri


Erduan KATANA, Maja BJELAJAC

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, nakon zajedničkog sastanka parlamentarnih političkih stranaka iz Republike Srpske, saopštio je da je inicijativa visokog predstavnika Miroslava Lajčaka o reformi policije potpuno neprihvatljiva za Republiku Srpsku:

„Ta inicijativa uopšte nije u funkciji ni podrške naših stavova o reformi policije, nije ni pokušaj kompromisa, mi mislimo da nije ni u skladu sa ustavom, niti sa sporazumom koji smo ranije donijeli. Taj prijedlog ne može dobiti našu podršku.“

Iza ovog stava su stale i Srpska demokratska stranka (SDS), Partija demokratskog progresa, Demokratski narodni savez (DNS), Socijalistička partija (SP) i Srpska radikalna stranka (SRS).

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije Miroslav Lajčak, izrazio je razočarenje odlukom bosanskohercegovačkih političara da odbiju ponuđeni prijedlog reforme policije, koji udaljava građane BiH od približavanja EU. Portparol visokog predstavnika Eldar Subašić:

„Bez usvajanja reforme policije, Bosna i Hercegovina ne može parafirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom i napredovati u procesu evropskih integracija. Visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije nastavit će konzultacije sa čelnicima političkih stranaka. Druge alternative nema. Očekujemo da čelnici političkih stranaka do ponedjeljka dostave svoje komentare na zadnji prijedlog visokog predstavnika.“

Kao novo rješenje za reformu policije, predstavnici političkih stranaka iz Republike Srpske su ponudili zakon o policijskoj strukturi u BiH, koji bi trebao da prihvati državni parlament. Milorad Dodik:

„Mi smo taj prijedlog zajedno pregledali, ja u ime SNSD-a i podržavam inicijativu da se parlamentarnoj skupštini već danas dostavi prijedlog takvog zakona, za koji mi smatramo da odražava i prije svega poštuje Dejtonski mirovni sporazum, da poštuje ustavni poredak u BiH i da je u skladu s tri evropska principa, na način kako mi to vidimo.“

Iako je Srpska demokratska stranka dala svoju podršku inicijativi iz Republike Srpske, lider ove stranke Mladen Bosić izgleda ni sam ne vjeruje da bi ovo rješenje moglo biti prihvaćeno od drugih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini:

„U svakom slučaju smo zabrinuti mogućim razvojem situacije poslije ovakvog naprasitog odbijanja bilo kakvih razgovora i moraćemo u najskorije vrijeme zauzeti stavove po tom pitanju. Otvoreni smo za razgovore sa svim ostalim strankama iz Republike Srpske u zauzimanju zajedničkog stava.“

Ocjenjujući inicijativu političkih stranaka iz Republike Srpske, poslanik Socijaldemokratske partije BiH u državnom parlamentu Jozo Križanović rekao je da je teško očekivati da se to prihvati u parlamentu BiH ako nije postignut sporazum političkih lidera:

„Mislim da je to na neki način gubljenje vremena.“

Poslanik Stranke demokratske akcije u parlamentu BiH Sadik Ahmetović takođe misli da je još jednom prolongirano potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju:

„Ne trebamo raditi polovične stvari da bi ih u nekom vremenu koje stoji ispred nas ponovo radili. Polovična reforma ne bi bila u korist građana. Mislim da građani Bosne i Hercegovine zaslužuju i policiju i pridruženje EU. Dakle, ovo je jedno s drugim nespojivo. Plašim se da ćemo i ovaj termin prolongirati.“

S obzirom da je Bosna i Hercegovina nekoliko godina prije Srbije i Hrvatske počela proces pridruživanja Evropskoj uniji, mi već plaćamo jako visoku cijenu kašnjenja na putu ka evropskim integracijama, kaže poslanik Stranke za BiH u državnom parlamentu Azra Hadžiahmetović:

„Ja ću vas samo podsjetiti da je pred nama preko 120.000 stranica evropskog zakonodavstva koje moramo inkorporirati u naše zakonodavstvo. Nažalost, mi se još uvijek bavimo pitanjima nadležnosti. Ja neću reći da su ta pitanja manje važna, međutim, ono što bi trenutno u BiH trebala da bude preokupacija vlasti na svi nivoima u BiH, ubijeđena sam da nije.“

Prema mišljenju Križanovića, sa postojećim ustavom i bez većeg angažmana međunarodne zajednice, rješenja za reformu policije neće biti:

„Mi, nažalost, imamo ustav takav kakav imamo. Takav ustav na neki način osigurava izborne uspjehe nacionalnim strankama, koje onda kasnije naprave ovakvu vlast kakvu naprave i vrtimo se u krug i imamo stanje ovakvo kakvo imamo. To je Bermudski trokut.“

Građanima BiH ostaje da čekaju ili nove izbore ili da njihovi izabrani predstavnici popuste u svojim stavovima. Međutim, jedno je sigurno – da će im vrata EU do daljeg biti zatvorena.

Prijedlog prvi odbacili bošnjački lideri

Dan ranije, u četvrtak, lideri Stranke demokratske akcije i Stranke za BiH, Sulejman Tihić i Haris Silajdžić, odbacili su novi prijedlog reforme policije koji je ponudio visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak.

Uz obrazloženje da ovaj dokument ne donosi reformu policije, već legalizuje postojeće stanje i etničku policiju, te odstupa od tri evropska principa, Tihić je interpretirao Lajčakov prijedlog:

„Po ovom protokolu ostaje policija Republike Srpske, sa svim svojim strukturama i organizacijama, u okviru entitetskih linija, i sa nadležnostima koje je do sada imala. Ostaju kantonalne policije, ostaje policija Distrikta Brčko. Jedino čega nema je policija Federacije BiH.“

Lider SDA je rekao da je u Lajčakovom dokumentu apsurdno da je pola države, odnosno Federacija BiH, organizovano na dva nivoa policijskih struktura – državnom i kantonalnom, a druga polovina (Republika Srpska) na tri: lokalnom, entitetskom i državnom.

Ocijenivši da je riječ o potpuno novom nacrtu, koji odstupa od kontinuiteta dosadašnjeg rada na reformi policije, predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić rekao je da Lajčakov prijedlog krši sva tri evropska principa:

„Prijedlog protokola ne predviđa postojanje jedinstvene policijske strukture, to jest policijske službe Bosne i Hercegovine, nego predviđa restrukturiranje pojedinih policijskih službi, te redefinira njihov pravni status, kao i pravni status ostalih struktura, smještajući ih pod okrilje Ministarstva sigurnosti BiH kao zasebne policijske strukture.“

Većina predstavnika političkih partija u Republici Srpskoj nije željela da komentariše prijedlog ovog dokumenta o reformi policije, uz obrazloženje da ga treba prvo pažljivo proučiti. Ipak, član predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, iz SNSD-a, za naš radio dao je globalnu ocjenu šta je Lajčak pokušao novim prijedlogom:

„Visoki predstavnik se trudi da nekako uskladi reformu policije sa evropskim principima i sa našim odnosima u Bosni i Hercegovini. Dokument je potpuno novi, bez obzira što sadrži i neke stare stvari, i traži pažljivu analizu.“

A sam visoki predstavnik Miroslav Lajčak, izbjegavajući da otkrije šta prijedlog tačno sadrži, rekao je šta očekuje od svojih sagovornika u BiH:

„Ja očekujem da će se svi moji partneri ponašati veoma odgovorno. Jer, ovo je trenutak kada zahtijevam da se svi ponašaju odgovorno.“

Kako su stavovi političkih partija po pitanju reforme policije u BiH dijametralno suprotni, teško će biti opravdati optimizam pojedinih stranačkih lidera koji su najavili da bi se dogovor o ovom problemu mogao postići već tokom idućeg mjeseca.
XS
SM
MD
LG