Dostupni linkovi

Još gotovo 18.000 nepoznatih sudbina


Želimir BOJOVIC, Mirna SADIKOVIC, Ankica BARBIR MLADINOVIC, Gëzim BAXHAKU

Predstavnici regionalne delegacije međunarodnog komiteta Crvenog krsta istakli su da se nakon sva tri konflikta na prostoru bivše Jugoslavije, 17. 882 lica još uvek vode kao nestala, a to predstavlja, kako kažu, 53 procenta svih ukupno registrovanih nestalih lica.

Pol Anri Arni, šef regionalne delegacije MKCK, istakao je da u Srbiji postoji veliki problem koji se odnosi na, još uvek, nerešen pravni status nestalih lica i da će njihove dalje aktivnosti ići u tom pravcu:

”Radićemo zajedno sa vlastima u Srbiji, naročito sa Komisijom za nestala lica Republike Srbije u cilju prilagođavanja zakonskih propisa koji se tiču nestalih lica. Preko naših kancelarija u Briselu, Parizu, Londonu i Vašingtonu pokušaćemo da vlade tih zapadnih zemalja putem političkog pritiska privolimo da tom pitanju posvete više pažnje i da nam pomognu. Nastavićemo da pratimo rad Hrvatske komisije za nestala lica i Hrvatskog crvenog križa i finansijski ćemo i dalje pomagati porodice koje iz Srbije idu u Hrvatsku i prisustvuju procesu ekshumacije i identifikacije. I da sumiram, pitanje nestalih lica je prioritetno pitanje za MKCK u sledećoj godini.”

Veljko Odalović, predsednik Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije, kaže za RSE, da Srbija čini sve da se tela nestalih lica što pre otkriju, identifikuju i predaju njihovim porodicama. On je naglasio da se, trenutno, u Hrvatskoj nalazi oko 500, a na Kosovu oko 300 tela koja čekaju finalne DNK analize:

”Sve informacije sa kojima raspolažemo, po eventualnim grobnim mestima i sahranjivanjima na prostoru Srbije, apsolutno dostavljamo svima. Razmenjujemo takve informacije i sa hrvatskom komisijom i sa komisijama u BiH, a tako se isto odnosimo i sa administracijom na KiM.”

Na teritoriji Srbije do sada je otkriveno osam masovnih grobnica - u Batajnici, Petrovom Selu i Peručcu u kojima su pronađena tela oko 850 kosovskih Albanaca.

Odalović je istakao da su slučajevi masovnih grobnica, gotovo, rešeni i da će uskoro sva preostala tela biti identifikovana i predata njihovim porodicama:

”Masovne grobnice su, što se tiče Komisije za nestala lica, što se tiče ovog našeg humanitarnog aspekta, okončane. Tela su predata UMNIK-u, odnosno porodicama Albanaca - preko 95% je identifikovano, predate su stvari.”

Međunarodni dan nestalih u Beogradu je obeležen i protestom na Trgu Nikole Pašića koji je organizovala Koordinacija srpskog udruženja porodica nestalih sa prostora bivše Jugoslavije. Okupljeni su nosili crvene ruže , a na transparentima je pisalo: traži se 2011 nestalih lica u Republici Srpskoj, 562 lica oteta na Kosovu i 2650 Srba nestalih u Republici Hrvatskoj.

Olgica Boženić, zamenica predsednika Koordinacije srpskih udruženja, kaže za RSE da se pitanja nestalih lica rešavaju veoma sporo i da upravo zbog te sporosti oni traže nekoliko stvari:

”Snažan i odlučan angažman institucija Republike Srbije u konstruktivnom dijalogu sa nadležnim vlastima u Hrvatskoj, BiH i sa UMNIK-ovom administracijom na KiM kako bi se ubrzalo rešavanje sudbina nestalih lica. Da se hitnom izmenom postojećih zakonskih, podzakonskih akata i administrativnih procedura ili donošenjem zakona o nestalim licima regulišu pravna, statusna i administrativna pitanja porodica nestalih lica.”

Olgica Božanić još ističe da se osobe nestale u ratovima tokom 90-ih godina teško pronalaze, jer političari u regionu ne žele da reše taj problem:

”U celom regionu problem nestalih se ispolitizovao a to je jako pogrešno jer je po međunarodnom zakonu ovo pitanje jedno od humanitarnih pitanja a ne političko.”

A, povodom Međunarodnog dana nestalih, nekoliko srbijanskih nevladinih organizacija, zatražilo je danas od nadležnih državnih organa Srbije da doprinesu otkrivanju činjenica o nestalim u oružanim sukobima u bivšoj Jugoslaviji.

One naglašavaju da "bez otkrivanja potpune istine o sudbini nestalih, srpsko društvo neće biti u stanju da se suoči sa zločinima koje su u prošlosti učinjeni u njihovo ime.”

U BiH se traga za još 10.000 nestalih

U proteklih 16 godina, prijavljeno je više od 27.700 nestalih. Petnaest hiljada je identificirano. Više od 3.000 kompletnih skeleta još leži uvijek u mrtvačnicama u Bosni i Hercegovini, ali i susjednim Srbiji i Hrvatskoj, koji nisu identifikovani.



Udruženja porodica nestalih traže od izvršne i zakonodavne vlasti da omoguće ubrzanje procesa traženja nestalih. U Institutu ocjenjuju da je najveći problem dobijanje informacija o lokacijama masovnih grobnica, ali i u opstrukcijama pojedinih struktura vlasti da se problemu nestalih da onaj značaj koji zaslužuje. Zvonimir Kubinek, predstavnik Hrvata u Institutu za nestale BiH:

„Zaista je došlo vrijeme da se konačno, ne deklarativno, nego praktično, založi da se ovi problemi što brže i što učinkovitije rješavaju. Od otkrivanja grobnica, ekshumacija, identifikacija, primjene Zakona o nestalim osobama. Da profunkcioniše Institut koji je trebao profunkcionisati prije dvije godine. To su praktični problemi koji su vezani za naše aktivnosti.“

Iz udruženja Prijedorčanki „Izvor“ napominju da pomoć porodicama nestalih izostaje, te da su prepušteni sami sebi. Seida Karabašić, predsjednica udruženja, kaže kako je prijedorska, kao i druge opštine koje se nalaze u Republici Srpskoj, zapostavljena:

„Bosanska Krajina ima veliki roj nestalih, pogotovo Prijedor, a nažalost niko svakodnevno ne radi na rješavanju tog problema. Za to što je do sada pronađen toliki broj nestalih možemo zahvaliti pojedincima, koji su radili ili u sklopu našeg udruženja ili individualno, kao članovi porodica nestalih, koji su samoinicijativno dolazili do informacija.“

Predsjednik udruženja porodica nestalih Srba na području sarajevsko-romanijske regije i član Saveza porodica nestalih Republike Srpske, Milan Mandić, smatra da se ni vlasti RS-a nisu dovoljno angažovale kako bi pomogle porodicama nestalih Srba, posebno sa područja sarajevskih opština:

„Udruženje momentalno i dalje evidentira 324 nestala lica, od 842 koliko smo ih imali na spisku nestalih. Imamo dobru saradnju sa Kancelarijom za traženje nestalih Republike Srpske, sa Međunarodnom komisijom za traženje nestalih i Međunarodnim komitetom Crvenog krsta, s Crvenim krstom RS-a – Služba za traženje.“

Član kolegija direktora državnog Instituta za nestale Amor Mašović kaže da je jedan od efikasnih načina da se ubrza proces traženja nestalih pritisak na one koji su za vrijeme ubistava žrtava bili na vlasti da otkriju arhive i daju informacije o lokacijama još nepronađenih masovnih grobnica:

„Takvih slučajeva je između 150 i 180, dakle koji su završili u masovnim grobnicama u koje su umiješane vlasti. Vjerujem i tvrdim da i danas vlasti ili pojedinci koji su tad bili u institucijama vlasti znaju lokacije tih grobnica.“

Iz Instituta poručuju da bi se proces traženja nestalih mogao ubrzati ukoliko Predsjedništvo BiH donese političku odluku da je rješenje ovog problema prioritet za BiH. Jedino takav stav državnih organa vlasti može doprinijeti da se u dogledno vrijeme razriješi sudbina još 10.000 nestalih u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini.

Nepoznata sudbina više od 2000 državljana Hrvatske

Najteže je roditeljima koji stare i boje se da će umrijeti, a neće saznati gdje im je sahranjeno dijete. Jedan od njih je i Josip Mužic iz Zagreba, koji punih 16 godina traga za sinom Draženom koji je poginuo u rujnu 1991. godine u Hrastovici kraj Petrinje. Odvezen je na sisačku patologiju gdje mu se gubi svaki trag:



„On je bio rezervni sastav MUP-a. Prilikom prebacivanja iz Hrastovice u bolnicu u Sisak naletjeli su na zasjedu. Tu je navodno Dražen poginuo. Dovukli su ga na patologiju u Sisak i iz patologije nestaje, a da mi do dan danas ne znamo gdje, kada i kako.“

Na temelju nekih saznanja Draženov otac vjeruje da mu je sin zabunom, u košmaru ratne patologije, najvjerojatnije isporučen i sahranjen pod tuđim imenom jer je tih dana na istom području poginuo još jedan MUP-ovac iz Zagreba:

„Ja to pretpostavljam, ali to je moje mišljenje. Nemam dokaze za to da je Dražen sahranjen pod tuđim imenom. Onda nije bilo niti DNK, niti klasičnog prepoznavanja. Sumnjam da bi morao biti sahranjen negdje u Zagrebu, pod tuđim imenom, a ja ne mogu tim roditeljima reći da to nije njihov sin, već moj. Za to nemam ni dokaza. Da je vlada imala volje, išli bi tragom i ja bih svoga sina sahranio, imao bih svoj mir, ne bih kod svakog stuba svijeću palio, gubio živce, familiju i sve.“

Predsjednik Udruge zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, Ivan Pšenica, priznaje da je, za razliku od prijašnjih godina, ove godine ipak riješeno više slučajeva – dosad 176, a prošle ukupno 70, što pripisuje i započetoj suradnji s Republikom Srbijom i ostalima u regiji:

„Mislim da je u pitanju samo politička volja koja mora postojati na svim stranama u okruženju jer jedni bez drugih to ne možemo riješiti. Koliko to daje rezultate pokazuju i brojevi - 1110 iz 1991. godine i 930 iz 1995. godine.“

Tom broju predsjednica Udruge nestalih hrvatskih Srba, Ružica Spasić, dodaje i 350 državljana Republike Srbije nestalih 1991. godine na području Hrvatske:

„Ukupno u Hrvatskoj se sada traži oko 2400 nestalih ljudi. To nije mala brojka.“

Ministrica obitelji, branitelja i generacijske solidarnosti, Jadranka Kosor, istakla je danas u Varaždinu, na središnjem skupu obilježavanja Međunarodnog dana nestalih, da će se, zahvaljujući suvremenoj tehnologiji, proces bitno ubrzati, ali da su još uvijek velika kočnica informacije. Vladino je povjerenstvo otvorilo i besplatan telefonski broj 062 111 111 na koji se svi koji išta znaju o ičijoj sudbini, mogu anonimno javiti:

„Svaku dojavu, bilo anonimnu, bilo iz nekih razgovora, ili dojavu koju dobivaju udruge, mi vrlo ozbiljno ispitujemo. Ni jedna dojava o bilo kojem mogućem mjestu masovne ili pojedinačne grobnice ne ostane u ladici.“

Od 1991. godine do danas pronađeno je 143 masovnih i 1200 pojedinačnih grobnica u Hrvatskoj. Nakon 16 godina traganja, obitelji su se, kaže Josip Mužic, već pomirile da su njihovi najbliži najvjerojatnije mrtvi:

„Ali nemojmo se pomiriti da nemamo tijela, da nemamo gdje svijeću zapaliti. Vlada je dužna to nam omogućiti. Mi smo roditelji u prolazu, još malo i mi smo otišli na onaj svijet. Poslije toga ga više niko neće tražiti. Svi mi roditelji se toga bojimo.“

Nestali tema i razgovora o statusu Kosova

Šef UNMIK-a, Joakim Riker je izavio da je, iako je postignut napredak u rasvetljavanju sudbine nestalih na Kosovu, ostalo još mnogo da se uradi. On je istakao da problem nestalih ne mogu rešiti domaće institucije niti UNMIK, već da se za to traži podrška i građana Srbije i Kosova. Predsednik Koordinacionog tela Asocijacija porodica nestalih Haki Kasumi za naš program ističe kako je učinjeno malo na rasvetaljavanju sudbine nestalih:



“Učinjeno je izuzetno malo i zbog toga je izazvano ovo nezadovoljstvo građana. Prošlo je više od osam godina i najveći deo nema miran san niti normala život. Dokle bude ovako, ne može biti mira i stabilnosti u ovom delu Balkana.»

Asocijacija je danas organizovala proteste ispred zgrade Skupštine Kosova i UNMIK-a, dok je od javnog servisa RTK zatražila da pitanju nestalih posveti mnogo više prostora u svom programu.

Sudbina nestalih je bila tema sedam sastanaka radnih grupa za nestale vlada u Prištini i Beogradu, kojima je posredovao i presedavao Međunarodni komitet Crvenog krsta. Portparol Kancelarije Međunarodnog komiteta u Prištini Idriz Gashi kaže kako dosadašnji rezultati na rasvetljavanju sudbine nestalih ne pripadaju zvaničnicima Prištine i Beograda, već sudskoj medicini:

„Ne možemo biti zadovoljni postignutim rezultatima, jer su svi odgovori u rasvetljavanju sudbine nestalih dosli kroz rad sudske medicine, nije bilo razmene informacija između odgovarajućih zvaničnika i institucija o sudbini i mesti gde se nalaze tela nestalih.»

Gashi kaže da se još uvek nestalima smatra 2.047 lica:

«Samo vlasti ili strane u sukobu su obavezne da odogovore na zahteve porodica, bilo kakvi da su oni. To je naša poruka i to neprestano ističemo. Oni su ti koji mogu da daju odgovor o tome šta se dogodilo sa ovim licima za koje porodice već osam godina ne znaju gde su.»

Gashi je najavio da će se u septembru održati još jedan sastanak radnih grupa o nestalima.

Zamenik premijera Kosova Lutfi Haziri je rekao kako je pitanje nestalih postalo deo platforme kosovske strane za razgovore o statusu. Pregovaračka ekipa tokom razgovora o statusu u Beču će kao prvo pitanje tražiti raspravu o rasvetljavanju sudbine nestalih. Mi ćemo , rekao je Haziri, preko međunarodne trojke Kontakt-grupe trazžti da se izvrši pritisak na Srbiju da sarađuje i dostavi podatke o svim nestalima.
XS
SM
MD
LG