Dostupni linkovi

(Ne)diskriminacija Roma


Aida ÐUGUM

Muharem Serbezovski, poznati romski pjevač, koji je danas i poslanik Stranke za BiH u federalnom Parlamentu, nedavno je izjavio da Romi u Bosni i Hercegovini nisu u podređenom položaju u odnosu na druge građane. Za naš program Serbezovski pojašnjava:

„Ako kažemo da su Romi diskriminirani samo zbog toga što su nezaposleni, pa i pripadnici drugih naroda su nezaposleni, pa šta oni onda da kažu. Onda su svi u Bosni i Hercegovini nezaposleni. Ja poznajem romske manire i tačno znam kako Romi treba da plivaju a da se ne udave. Ja sam u tom poslu veteran.“

Prvi se oglasio koordinator Vijeća Roma u BiH Dervo Sejdić, koji je poslao otvoreno pismo Muharemu Serbezovskom, ističući kako on ovakvim izjavama ugrožava interese Roma. Sejdić je za Radio Slobodna Evropa rekao kako je diskriminacije ove populacije itekako prisutna u bosanskohercegovačkom društvu:

„U svim komentarima se govori o implementaciji određenih konvencija o zaštiti ljudskih prava koje dolaze iz međunarodne zajednice. Situacija Roma u BiH je najočitiji primjer koliko su Romi zaista diskriminirani. Prije svega pogledajmo stambenu zbrinutost ili bolje rečeno nezbrinutost Roma u BiH. Zatim, pogledajmo koliko je Roma zaposleno u BiH. Zatim, koliko je romske djece uključeno u svim procesima obrazovanja, na svim nivoima obrazovanja. Veliki broj Roma u BiH je zdravstveno nezbrinut. To su podaci koje prikupljaju romske nevladine organizacije sa terena i kojima se trenutno raspolaže. Ti podaci su, na kraju krajeva, priznati i od strane države Bosne i Hercegovine, prije svega Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.“

Predsjednica Udruženja Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle, Indira Bajramović, oštro je osudila izjavu Muharema Serbezovskog:

„Mislim da gospodin Muharem Serbezovski ne bi trebao da se bavi ovim poslom kojim se bavi. Koliko on uopšte zna o stanju romske populacije u BiH? Da ne govorim o dokumentima koji su jako značajni za Rome u BiH, kao što su Platforma za Rome, Strategija za Rome, pa i ovaj Akcioni plan.“

Bajramovićeva je navela da se na svakom koraku osjeća diskriminacija prema Romima:

„U ustanovama, u institucijama gdje se ne bi trebalo gledati ko je ko i šta je, osjeća se diskriminacija. Na primjer, u Centru za socijalni rad, u Birou za zapošljavanje, dakle u svim javnim institucijama, koje trebaju da se ponašaju prema svima jednako, ima diskriminacije. Vidi se kako se ponašaju kad im dođe Romkinja ili Rom, a kako se ponašaju kad im dođe neko ko nije Rom.“

Diskriminacija prema Romima postoji, ne samo zbog nezavidnog položaja u kojem se nalaze, već i zbog stereotipa koji vladaju u bosanskohercegovačkom društvu, smatra novinar Amir Sužanj, koji već duže istražuje probleme romske populacije:

„U ovom trenutku najveći problem za sve romske zajednice jeste da ne mogu ostvarivati svoja prava zbog drugih razloga. U prvom redu je riječ o tome da Romi ne mogu ostvariti svoja prava zbog neposjedovanja ličnih dokumenata. Dakle, nisu upisani u matične knjige. To im stvara probleme u obrazovanju, u zdravstvenoj zaštiti i u ostvarivanju svih drugih prava. S te strane mislim da je mnogo značajnije otkloniti te probleme, iako je to jedan težak proces, što zbog situacije u samim romskim zajednicama, što zbog toga što vlasti nemaju sluha da riješe te njihove probleme.“

U Bosni i Hercegovini, prema nezvaničnim podacima, živi oko 80.000 Roma. Veliki broj njih ne radi, nema zdravstveno osiguranje, djeca ne idu u školu, a najčešće nemaju ni krov nad glavom. Iako postoje različite strategije i platforme za rješavanje problema Roma, stvari se veoma sporo odvijaju.
XS
SM
MD
LG