Ankica BARBIR - MLADINOVIC
Kako nijedna hrvatska vlada nije dosad pokazala pravu političku volju da raščisti tu bezobzirnu pljačku, većina javnosti ne vjeruje ni najnovijim potezima, pogotovo zbog toga što se događaju u izbornoj godini. Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske zatražio je od Hrvatskog fonda za privatizaciju novu provjeru svih slučajeva hrvatske pretvorbe u kojima u elaboratu o pretvorbi nije bila evidentirana sva imovina prodavanih tvrtki, zbog čega su mnoga poduzeća prodavana po nižim cijenama, a dio njihovih nekretnina, uglavnom zemljišta, prešućivan.Predsjednik Upravnog odbora Fonda i potpredsjednik vlade Damir Polančec, u izjavi Radiju 101:
„Analizu koja je zatražena, mi ćemo napraviti i odaslati, ali mislim da je sve što Državno odvjetništvo traži, već dobrim dijelom sadržano u materijalima koji su kod njih.“
O tome da su se tvrtke prodavale ispod svake cijene, a novi vlasnici, uz hotel na primjer, u svoje vlasništvo upisivali i svu zemlju oko hotela koja nije bila evidentirana u elaboratu o pretvorbi, pa je trebala i ostati državi, brujala je cijela Hrvatska. Glavna državna revizorica Šima Krasić potsjeća da su više od 160 takvih malverzacija potvrdili i službeni nalazi državne revizije još 2004. godine:
„Fondu za privatizaciju smo poslali potvrdu malverzacije u slučaju nekih 164 poduzeća. Veliki iznos imovine nije evidentiran, sredstva nisu uplaćena u Fond, odnosno u početku Državni proračun.“
Bivša ministrica pravosuđa i predsjednica Demokratskog centra Vesna Škare-Ožbolt, pozvala je hrvatsku Vladu da izvjesti saborske zastupnike o četverogodišnjem radu Fonda za privatizaciju da se „konačno vidi na koji je način prodavano i rasprodavano državno vlasništvo“.
Inače, sumnja u uspjeh najnovije akcije Državnog odvjetništva, pogotovo što je, prema njezinoj ocjeni, već usporena i ljetos započeta akcija „Maestro“ u kojoj je zbog korupcije i nepravilnosti pritvoreno nekoliko čelnih ljudi državnog Fonda za privatizaciju:
„Mi još ne znamo tko je taj glavni nalogodavac. Sada se ubacuje ova priča o nekretninama koje su izvan portfelja prodanih poduzeća, što ovako dobro zvuči. Ali bojim se da će to biti još samo jedan mamac za udicu kako pravna država u ovoj zemlji funkcionira, a ustvari ništa ne funkcionira, a najmanje istrage u Hrvatskom fondu za privatizaciju. I definitivno, ako se ovako nastavi, to je samo nabacivanje blata. Ružno je što to moram reći ja, bivša ministrica pravosuđa, ali, nažalost, ovo je politički ustjeravana priča i istraga.“
I javnost i stručnjaci tvrde da u Hrvatskoj još nema prave strategije, niti političke volje za istinsku reviziju pretvorbe i kažnjavanje odgovornih. Neki čak misle – kad bi se i htjelo – da bi to bio dugotrajan i nezvediv posao. Odvjetnica Zvjezdana Žnidarčić-Begović potsjeća, međutim, da je „ništavan ugovor uvijek ništavan“ i da se pravno sve može dokazati,
samo ako se želi:
„Ja ne kažem da će se situacija od prije 15 godina kompletno vratiti unatrag, ali kako je država politički htjela 1990. godine vratiti oduzetu imovinu u komunizmu (1947-1950. godine), tako se i danas može napraviti realna revizija pretvorbe. Onaj tko je pošteno kupio i platio, platio je. Onome tko je na nedopustiv način došao do imovine, uvijek će se dati mogućnost da to dopunski plati. Međuitm, da vidimo kome, kako… Sve se to da regulirati, nije istina da se ne da. Nekretine postoje, zna se kome bi svaki komad zemlje trebao, po pravilima i po čvrstim i jasnim zakonskim odredbama, pripasti. Ja tvrdim da je kod tog načina provedbe, pretvorbe, privatizacije i postupka Fonda za privatizaciju, iskaza nekretnina koje su oni davali i činjenice da su zemljišne knjige provodile ta rješenja sa iskazima nekretnina, zapravo najviše opljačkana hrvatska država, a time i hrvatski narod.“
Iako se potez Državnog odvjetništva tumači kao širenje istrage, građani – barem prema medijskim izjavama koje prenosimo – ne vjeruju da će za opljačkanu Hrvatsku konačno odgovarati i „velike ribe“:
„Ne vjerujem. Uopće nemam povjerenja u hrvatski pravni sustav.“
