Dostupni linkovi

Vraćanje izvornom Dejtonu


Predsjednik Vlade RS-a i Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, najavio je da će Republika Srpska zatražiti vraćanje svih nadležnosti koje su prenesene na državu, a koje u praksi nisu dale rezultata. Ovu inicijativu Dodik obrazlaže potrebom vraćanja svih u Bosni i Hercegovini izvornom Dejtonu:

„Mi ćemo postaviti pitanje za sve nadležnosti koje su prenesene. Parlament će razgovarati o tome, u formi izvještaja, kako se one ostvaruju i donositi konkretne zaključke: da li ići u toj oblasti u neku reviziju, ukidati suglasnost, tražiti poboljšanje i tako dalje. To će trajati mjesecima i godinama, to je nemoguće završiti za sedam dana.“

Od 48 nadležnosti prenijetih sa Republike Srpske na nivo Bosne i Hercegovine, Dodik smatra da je najveći dio prenesen neustavno, odnosno odlukama visokih predstavnika. Poslanik Srpske demokratske stranke Momčilo Novaković, za čije vladavine je prenesen najveći dio nadležnosti, sa ovakvom ocjenom se ne slaže:

„Ukoliko je toa bilo, onda smo u tome učestvovali svi, znači sve partije i to mora svima biti jasno.“

U kancelariji Visokog predstavnika kažu da je sasvim normalno da se periodično rade analize kako bi institucije države bile efikasnije. Međutim, portparol OHR-a Ljiljana Radetić podsjeća:

„Transferi koji su do sada kroz demokratsku proceduru prihvaćeni od strane entiteta BiH, doprinjeli su evro-atlanstkim integracijama. Tu je i pozivnica za pridruživanje NATO programu Partnerstvo za mir, povećanje prihoda kroz jedinstven račun i metod prikupljanja preko Uprave za indirektno oporezivanje (UIO). Takođe su i jedinstvana pravila i procedure kada su u pitanju pravosuđe i tužilaštvo došli kao rezultat tih sporazuma.

Dodov partijski kolega, član Predsjedništva BiH, Nebojša Radmanović, ocjenio je da povrat nadležnosti nije zabranjen Ustavom BiH, ali i upozorio da će se do toga teško doći zbog složenosti procedure:

„Teško da se može očekivati pozitivan stav oko toga jer je poznato da u Sarajevu misle da sve treba prenijeti na nivo Bosne i Hercegovine, tako da će imati negativan odnosno odbojan stav prema povratu nadležnosti.“

Na istu stvar upozorava i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, takođe visoki funkcioner Dodikove partije:

„Moramo biti svjesni da je ustavom definisano kako je moguće nadležnosti koje su već prenesene vratiti. Zahtjeva se, dakle, saglasnost i parlamenta FBiH. Ali, dobro je da ljudi razgovaraju. Zašto bi za Bosnu i Hercegovinu bilo stresno to da želimo o svemu razgovarati.“

Potpredsjednik Stranke demokratske akcije Šefik Džaferović smatra da su ovakve inicijative suprotne putu koji vode Bosnu i Hercegovinu u Evropsku uniju:

„Poznato je da Bosna i Hercegovina na tom putu mora imati brojne ingerencije. Tako da će i u budućnosti biti potrebno prenositi brojne nadležnosti. Tako da nema govora o vraćanju već prenesenih nadležnosti. Na kraju krajeva, to nije ni moguće. Mislim da je sve to skupa sračunato s ciljem da se skrene pažnja s ključnih stvari koje se trebaju dešavati u BiH u narednom periodu, a to je prije svega reforma policije. Ja lidere i političke predstavnike koji daju takve izjave, koje su retrogradne kada je naš evropski put u pitanju, pozivam da se okrenu pravom poslu reforme policije i ispunjavanja uvjeta BiH za njen pristup i članstvo u EU.“

Azra Hadžiahmetović, poslanik Stranke za BiH u državnom parlamentu, kaže da su procedure za povrat nadležnosti poznate:

„Bilo kakvo prenošenje nadležnosti sa države na entitete podrazumijeva saglasnost sva tri parlamenta odnosno državne institucije i oba entiteta. Dakle, procedura postoji. Pa ukoliko neko smatra da tu proceduru treba pokrenuti, neka je pokrene, pa ćemo vidjeti ishod.“

I dok s jedne strane svi političari u BiH kažu da su opredjeljeni za Evropsku uniju, priče o povratu nadležnosti pokazuje koliko se oni neogovorno odnose prema budućnosti ove zemlje, ističe Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzle:

„Partner EU može biti samo država Bosna i Hercegovina. Partner određenim drugim evropskim institucijama može biti samo država BiH. I za mene je apsolutno neozbiljno govoriti o vraćanju nadležnosti i pozivati se na Visokog predstavnika. Ovo je možda utvrđivanje određenog položaja ili stava pred buduće razgovore i o reformi policije, a posebno o ustavnim reformama u BiH.“

Političarima u BiH bi bilo bolje da se okrenu rješavanju brojnih problema koje muče građane ove zemlje, umjesto što se bave iščitavanjem Dejtonskog sporazuma na način koji njima odgovara, zaključuje Šehić.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

XS
SM
MD
LG