Dostupni linkovi

Novi BH ustav?


Konačna platforma o reformi Ustava Bosne i Hercegovine, koju rade timovi Stranke za Bosnu i Hercegovinu i SDA, bit će gotova za desetak dana. Ove dvije partije predlažu decentraliziranu državu. Prema sada dogovorenom, isključivi cilj je modifikovanje unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine, te da ni jedan član Ustava ne smije bilo kada, ili pod bilo kojim okolnostima, dovesti u pitanje suverenitet, teritorijalni integritet ili međunarodno-pravni subjektivitet Bosne i Hercegovine, ili dovesti do blokade državnih institucija. Predsjednik SDA, Sulejman Tihić:

„Zalažemo se za tri nivoa vlasti – lokalni, regionalni i centralni. Bosna i Hercegovina bi trebala biti država u kojoj će se poštovati ljudska prava i slobode, kao i specifičnosti Bosne i Hercegovine, a to su kolektivna prava i etnički interesi, koji moraju biti zagarantovani i osigurani u skladu sa najvišim demokratskim standardima.“

Ovaj nacrt platforme samo je jedan u nizu prijedloga kojima se pokušava preurediti Bosna i Hercegovina. Njime je još i predviđena regionalizacija Bosne i Hercegovine, kaže Damir Arnaut, savjetnik za ustavno-pravna pitanja bošnjačkog člana Predsjedništva, Harisa Silajdžića:

"Regionalizacija je predviđena na najmanje pet regija. Pri toj regionalizaciji koristit će se funkcionalni, ekonomski, geografski, prometni, istorijski i etnički kriterij. U svakom slučaju, to bi trebalo biti pet multietničkih regija u kojima ni jedan narod ne bi bio dominantan u odnosu na druga dva."

Iako je bilo najavljeno, hrvatske stranke u Bosni i Hercegovini ni danas nisu potpisale Deklaraciju o načelima Ustava Bosne i Hercegovine. Detalji ove izjave trebali bi biti usaglašeni do 10. septembra. Hrvatski lideri zalažu se za cjelovitu ustavnu reformu. Ovim prijedlogom napušta se dvo-entitetski ustroj Bosne i Hercegovine i uspostavlja novi, teritorijalno-administrativni, sukladno etničkim, geografskim, saobraćajnim i privrednim načelima i kriterijima. Dragan Ćović, predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine:

"Nije bitno samo potpisati. To smo mogli uraditi i prije mjesec dana. Treba pogoditi pravo vrijeme potpisa i treba stvoriti ambijent. Prije svega, duboko vjerujem da ćemo raspravu o Reformi policije završiti u narednih sedam do deset dana. Iza toga će se sve institucije, i međunarodne i domaće, okrenuti ključnom pitanju, a to je Ustav."

I političari u Republici Srpskoj imaju svoju viziju budućeg uređenja Bosne i Hercegovine. Rajko Vasić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata podsjeća da su polazni osnovi za pregovore ove partije – Republika Srpska kao trajna kategorija u okviru granica postavljenih Dejtonskim mirovnim sporazumom. Vasić kaže da su spremni da razgovaraju i o mogućim rješenjima koje predlažu druge političke partije:

"Od razgovora ne bježimo. Naravno, neki stavovi iz Republike Srpske se ne mogu mijenjati. Mislimo da je dobro da se izlazi sa nekom vrstom platformi, stavova ili prijedloga za trajno rješenje ustavnog problema, da ne kažem, ustavne krize, u Bosni i Hercegovini."

Postavlja se pitanje da li je u Bosni i Hercegovini, u situaciji kada politički predstavnici sva tri naroda prave različita polazišta za preuređenje Ustava, moguće stvoriti građansku državu? Svetozar Puderić iz SDP-a kaže da je građanska država moguća onda kada etničko izgubi primat u političkim opcijama:

"Da li ćemo i kada dočekati da dvije trećine poslanika u Državnom parlamentu bude izabrano oko građanske platforme od građana i Federacije i Republike Srpske i to tako da bude u svakom entitetu natpolovična većina takvih poslanika? To pitajte građane koji glasaju i one političke partije koje svaki put prevare građane."

Predsjednik SDA, Sulejman Tihić:

"Bosna i Hercegovina može biti uređena i kao građanska država, u kojoj će se poštovati etnička prava. Bosna i Hercegovina je uvijek bila država, i jedino takva može ostati, ravnopravnih naroda."

Rajko Vasić tvrdi da model građanske države u Bosni i Hercegovini nije moguć:

"Jedan čovjek, jedan glas. To znači ukidanje, asimilaciju, protjerivanje, iseljavanje, kako god to nazvali, Hrvata i Srba."

Prema prijedlogu SDA i Stranke za Bosnu i Hercegovinu, Ustav garantuje učešće svih naroda u državnoj vlasti kroz raspodjelu dužnosti, a sistem odlučivanja ne dozvoljava blokadu institucija Bosne i Hercegovine. Političari u Republici Srpskoj ne odustaju od Republike Srpske u granicama u kojima se sada nalazi, a predstavnici hrvatskih političkih stranaka još uvijek se ne mogu dogovoriti kako bi trebao da izgleda srednji nivo BH vlasti. O građanskom Ustavu niko i ne govori.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG