Hrvatski premijer Ivo Sanader imao je lak posao na sastanku s čelnicima parlamentarnih stranaka. Uspješni dogovori sa slovenskim predsjednikom Vlade, Janezom Janšom i sporazum da se neriješena granična pitanja na kopnu i moru iznesu pred Međunarodni sud pravde u Haagu, prihvatljiv je i ostalim strankama. Sanader je zadovoljan što je oko rješavanja graničnih sporova sa Slovenijom postignut politički konsenzus:
„Danas sam dobio za ta načela potpuni pristanak. Svi smo se usuglasili. To je naš zajednički posao. U Hrvatskoj jesmo u izbornoj godini i sve stranke pokazuju visok stupanj političke odgovornosti, kada je riječ o nacionalno važnim pitanjima.“
Profesor komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i stručnjak za međunarodne odnose, Branko Caratan, smatra kako je hrvatski premijer Sanader napravio dobar posao na jučerašnjim dogovorima na Bledu. Caratan kaže da su dogovor Sanader - Janša dobra osnova za rješavanje spora koji među dvjema državama postoji od njihova osamostaljenja:
„Mislim da se sada može reći da su i Hrvatska i Slovenija blizu kraja svojih nesuglasica jer i slovenskoj vladajućoj politici i domaćem HDZ-u odgovara da se strasti oko graničnih i drugih problema stišaju. Smatraju da im njihovo rješavanje ide kao pozitivan prilog u njihovu korist u predizbornoj kampanji. Mogli bi reći da nećemo u narednih par mjeseci moći očekivati napetosti, posebno na strani Slovenije jer će ona uskoro preuzeti predsjedanje Europskom unijom. Ona ne može u to predsjedavanje ući opterećena ovakvim tipom sporova.“
Dr. Mate Granić, posljednji ministar vanjskih poslova za vrijeme vladavine Franje Tuđmana, koji je i sam sudjelovao u pregovorima sa Slovenijom oko graničnih pitanja, također drži da su dvije zemlje na putu da riješe sporove koji opterećuju njihove odnose:
„To je svakako najozbiljniji iskorak nakon 1999. godine. U proljeće 1990. godine je defakto dogovorena kopnena granica. Nije dogovoreno sedam kilometara ulaza u Piranski zaljev i razgraničenje na moru. Tada je već bilo jasno da bez trećega, a najbolji je Međunarodni suda za pravdu u Haagu, neće biti moguće riješiti problem. Mislim da je ovo najbolje rješenje za obje države jer Međunarodni sud pravde u Haagu ima najviše iskustva jer je rješavao preko 50 slučajeva, ima najviše kredibiliteta i njegove odluke su obvezujuće.“
Hrvatska i Slovenija jučer su se suglasile sa osnivanjem povjerenstva koje će utvrditi sve sporne točke razgraničenja na kopnu i moru, te povjerenstva koje će pripremiti okvir za Međunarodni sud pravde u Haagu. Pitanje nuklearke Krško riješit će nadležna ministarstva Hrvatske i Slovenije, a na sličan način riješio bi se i problem Ljubljanske banke, odnosno duga koje ona ima prema hrvatskim štedišama. U jučerašnjim razgovorima Sanadera i Janše izraženo je uvjerenje da će i posljednji problem – zaštićeni ekološko ribolovni pojas na Jadranu, koji bi trebao stupiti na snagu sljedeće godine, biti riješen u skladu s europskom praksom.
„Danas sam dobio za ta načela potpuni pristanak. Svi smo se usuglasili. To je naš zajednički posao. U Hrvatskoj jesmo u izbornoj godini i sve stranke pokazuju visok stupanj političke odgovornosti, kada je riječ o nacionalno važnim pitanjima.“
Profesor komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i stručnjak za međunarodne odnose, Branko Caratan, smatra kako je hrvatski premijer Sanader napravio dobar posao na jučerašnjim dogovorima na Bledu. Caratan kaže da su dogovor Sanader - Janša dobra osnova za rješavanje spora koji među dvjema državama postoji od njihova osamostaljenja:
„Mislim da se sada može reći da su i Hrvatska i Slovenija blizu kraja svojih nesuglasica jer i slovenskoj vladajućoj politici i domaćem HDZ-u odgovara da se strasti oko graničnih i drugih problema stišaju. Smatraju da im njihovo rješavanje ide kao pozitivan prilog u njihovu korist u predizbornoj kampanji. Mogli bi reći da nećemo u narednih par mjeseci moći očekivati napetosti, posebno na strani Slovenije jer će ona uskoro preuzeti predsjedanje Europskom unijom. Ona ne može u to predsjedavanje ući opterećena ovakvim tipom sporova.“
Dr. Mate Granić, posljednji ministar vanjskih poslova za vrijeme vladavine Franje Tuđmana, koji je i sam sudjelovao u pregovorima sa Slovenijom oko graničnih pitanja, također drži da su dvije zemlje na putu da riješe sporove koji opterećuju njihove odnose:
„To je svakako najozbiljniji iskorak nakon 1999. godine. U proljeće 1990. godine je defakto dogovorena kopnena granica. Nije dogovoreno sedam kilometara ulaza u Piranski zaljev i razgraničenje na moru. Tada je već bilo jasno da bez trećega, a najbolji je Međunarodni suda za pravdu u Haagu, neće biti moguće riješiti problem. Mislim da je ovo najbolje rješenje za obje države jer Međunarodni sud pravde u Haagu ima najviše iskustva jer je rješavao preko 50 slučajeva, ima najviše kredibiliteta i njegove odluke su obvezujuće.“
Hrvatska i Slovenija jučer su se suglasile sa osnivanjem povjerenstva koje će utvrditi sve sporne točke razgraničenja na kopnu i moru, te povjerenstva koje će pripremiti okvir za Međunarodni sud pravde u Haagu. Pitanje nuklearke Krško riješit će nadležna ministarstva Hrvatske i Slovenije, a na sličan način riješio bi se i problem Ljubljanske banke, odnosno duga koje ona ima prema hrvatskim štedišama. U jučerašnjim razgovorima Sanadera i Janše izraženo je uvjerenje da će i posljednji problem – zaštićeni ekološko ribolovni pojas na Jadranu, koji bi trebao stupiti na snagu sljedeće godine, biti riješen u skladu s europskom praksom.
