Dostupni linkovi

Ko zloupotrebljava požare?


U Crnoj Gori bi trebalo usvojiti zakon o zabrani izdavanja gradjevinskih dozvola, odnosno, gradnje, ali i bilo kakovog novog vida ekonomske eksploatacije prostora izgorjelih šuma, prije njihove potpune obnove. Ovo je zajednički stav više ekologa i ekoloških organizacija medju kojima je i nevladina organizacija Breznica, čiji direktor Milorad Mitrović, koji je i izvršni koordinator mreže od 72 nevladine organizacije za zaštitu rijeke Tare za naš radio kaže da su aktivisti ove NVO, osmatranjem uočili izbijanje požara na nekoliko mjesta u istom trenutku što potvrdjuje da se požari izazivaju namjerno i koordinisano. Mitrović, potvrdivši da su i u Crnoj Gori, sa pravnog aspekta, za gradjevinsku ili drvnu mafiju, šumski požari veoma korisni, kaže da se hitno mora reagovati usvajanjem odgovarajućeg zakona:

"Apsolutno je neophodno zabraniti i gradnju i ekonomsku eksploataciju jer bi to sprječilo dalju devastaciju širih područja koji su bogati tim resursom, prvenstveno šumom".

Mitrović objašnjava i zašto su požari dobrodošli i korisni za zlonamjerne pojedince i organizacije:

"Odmah se ulazi u to područje. Odmah se i eksploatiše, otvaraju se putevi i na tom području koje je zahvaćeno požarom, siječe se sve - i ono što je zahvaćeno požarom, ali i ono što nije. To im omogućava da udju u zaštićena područja, odnosno, negdje gdje inače, apsolutno ne bi mogli."

Svjetska organizacija za zaštitu prirode zatražila je da Evropska unija usvoji zakon kojim bi se zabranilo izdavanje gradjevinskih dozvola za prostor na kojem su izgorjele šume. U mnogo sredozemnih zemalja spaljeno zemljište se pretvara u poljoprivredne i gradjevinske površine što političari ne sprječavaju ili čak i podstiču.

Ova medjunarodna institucija je ocijenila da je većina požara posljedica ljudske nepažnje, ali da je medju njima i značajan broj podmetnutih, jer se za spaljeni teren lakše dobija gradjevinska dozvola.

I Kostas Karamanlis, premijer Grčke, koja ovih dana preživljava pravu tragediju u kojoj je u brojnim požarima širom zemlje, živote izgubilo više desetina ljudi, rekao da više od 170 požara koji su buknuli simultano „ne mogu biti slučajnost“.

Karamanlis je pritom obećao da će krivci biti pronadjeni i kažnjeni.

U Crnoj Gori, srećom do sada nije bilo ljudskih žrtava, ali su štete ogromne, naročito, ako se uzme u obzir da su požarima ugrožena i zaštićena područja, medju kojima je i kanjon rijeke Tare, koji je pod zaštitom UNESCO-a.
Nevladina organizacija MOST se afirmisala upravo na zaštiti rijeke Tare. Siniša Stevović, direktor ove ekološke organizacije takodje smatra da se izmedju ostalog, mora djelovati i izmjenom zakonske regulative:

"Ja sam apsolutno za to da se sačuva crnogorski prostor kao glavni resurs. Da se uvedu neke regule koje će ograničavati takvu vrstu investitora koji možda imaju namjeru da preko požara dodju do odredjenih prostora. Najvažniji resurs u Crnoj Gori je prostor.

Most, kao organizacija koja se prvenstveno bavi zaštitom prirode, već je preduzela odredjene korake i uputila pismo direktno vodećim ljudima u Crnoj Gori kojim upozorava na problem. Očekujemo da se ovako nešto više neće dešavati i da ćemo ubuduće biti bolje pripremljeni za požare."

Na ovim područjima se ne smije ništa raditi prije potpune obnove - Darko Saveljić, Centar za zaštitu ptica:

"Ništa prije obnavljanja, odnsno, prije dovodjenja u stanje kakvo je bilo prije požara, ne smije da se radi sa tim šumama, jer izgubilo mnogo kvalitetnih staništa, naročito, kad su u pitanju ptice."

Darko Pajović, ekološka organizacija Green Home:

"Trebalo bi zabraniti bilo kakve vidove, ne samo gradjevinskih poduhvata, već bilo kakve vidove ekonomske eksploatacije prostora, jer se svi ovi prostori prvo moraju vratiti u prvobitno stanje, za to će biti potrebno veoma mnogo vremena, ne nekoliko mjeseci, već više godina, a tek nakon toga možemo razmišljati o nekom obliku održive ekonomske eksploatacije."
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG