Dostupni linkovi

Može li turizam čekati vodovod?


Predrag TOMOVIC

"Mašinu uključujem vještačkim putem. Uključim funkciju pola mašine. Imamo petnaestak bidona vode po pet litara. Kada bi mašina trebala da prima vodu, pomažem joj tako što sipam vodu tamo gdje se stavlja prašak i omekšivač. Kada je primi, prestane da zuji. Uključujem je jednom u nedjelju dana, a trebala bih svaki dan. Suđe je zakorjelo i treba ga oprati. Prvo treba zagrijati vodu, pa onda kiseliti suđe. Pri tome, suđe nikada ne može da se ispere kao kada se ispira na česmi, pod mlazom vode. Možete misliti iz čega jedemo?! U posljednje vrijeme kupujemo plastične tanjure i viljuške, ali u njima se ne može kuhati."

Tako se koriste moderni kućanski aparati u uslovima koji sliče onima od prije nekoliko vijekova.

RSE: U Crnoj Gori u ovom trenutku boravi 69 posto više turista nego prošle godine. To su zaista impozantni podaci.

RADOVIĆ: Jesu. Po svim procjenama ove godine imamo vrlo uspješnu sezonu. Na osnovu bukinga za oktobar i novembar, procjenjujemo da će ovo biti rekordna sezona u zadnjih 20 godina. Ona je po svim kriterijima uspješna, uz neke nedostatke koje ćemo elaborirati kasnije.

RSE: Koliko je više stranaca ove godine u odnosu na prošlu godinu?

RADOVIĆ: Podaci govore da je oko 10 posto više stranaca, što je po našim očekivanjima jer smo ostvarili neke strateške ciljeve, a to je promjena strukture gostiju. Za prvih sedam mjeseci je ostvareno oko 3,5 miliona noćenja, što je 20 posto više nego u istom periodu prošle godine. Prihodi iznose oko 190 miliona, za 36 posto su veći. Ostvarili smo jedan od strateških ciljeva - promjenu strukture gostiju i dovođenje platežno sposobnijeg gosta u Crnu Goru. Nebitno je da li je on stranac ili regionalni gost. Drugi naš strateški cilj, koji je također ostvaren ove godine, je produženje sezone. Prve organizovane grupe Austrijanaca su došle u aprilu mjesecu, a buking govori da će hoteli biti puni sve do novembra.

RSE: Osim te pozitivne, na žalost, postoji i ona druga strana ovogodišnje sezone. Nikada više turista, a nikada suhlje česme u metropoli crnogorskog turizma, u Budvi. I gosti i mještani i ugostitelji su žestoko protestovali što se problem vodo-snadbijevanja godinama ne rješava. Samo se priča o projektima i planovima, ali za sada konkretnih rješenja još nema. Kako to komentarišete?

RADOVIĆ: Problem vodo-snadbijevanja u Crnoj Gori, crnogorski turizam prati već zadnjih 20 godina. U zadnjih pet godina je on znatno ublažen aktiviranjem novih vodo-izvorišta i sanacijom postojeće mreže, a on će biti potpuno eliminisan u naredne dvije-tri godine, koliko procjenjujemo da je potrebno za izgradnju regionalnog vodovoda. Po svim informacijama, ovaj problem je ove godine bio najizraženiji u Budvi. Rekao bih da su ostale opštine na primorju imale relativno stabilno stanje sa vodo-snadbijevanjem. Ono što ne smijemo zapustiti je regionalni sistem vodo-snadbijevanja koji će dovoditi vodu iz Skadarskog jezera do našeg primorja i ubaciti novih 1200 litara vode u sekundi, što će trajno sanirati problem vodo-snadbijevanja u Crnoj Gori. Problem vodo-snadbijevanja je infrastrukturni problem.

Ove godine su bile i enormno visoke temperature. Ovo ljeto, rekao bih, je na granici elementarne nepogode. Naravno, bile su i nezapamćene suše od kada se prate meteorološke statistike. Osim nekih infrastrukturnih problema, tu bih ubrojao i neke objektivne okolnosti, u smislu tropskog ljeta. Mnoge zemlje u regionu su pogođene istim problemom.

Limiti u Crnoj Gori su povezani sa jednim drugim problemom koji je evidentiran, a to je siva ekonomija u crnogorskom turizmu jer su upravo gosti koji borave u neregistrovanim, a ja bi ih nazvao nelegalnim, smještajima koji se koriste u svrhu turizma. Oni prave najveći pritisak na infrastrukturu, na vodovodnu mrežu, na elektro mrežu, na naše puteve, na naše parkinge. To je ono sa čim Crna Gora u narednom periodu mora odlučnije da se pozabavi i to nekom kombinacijom stimulativno-restriktivnih mjera, da se smanji sivo tržište u crnogorskom turizmu.

RSE: Problem je sistemskog karaktera. Vode nema u onim količinama u kojima bi trebalo da je ima. Kažete da je za najmanje dvije godine neće biti u dovoljnim količinama. U međuvremenu, sve više turista dolazi u Crnu Goru. Zar nije kompromitujuće za jednu turističku destinaciju, koja ima tako velike ambicije u XXI vijeku, dočekati turiste sa gotovo praznim slavinama? Spotovi na CNN-u i na nekim drugim globalnim mrežama šalju svijetu gotovo idiličnu sliku o Crnoj Gori. Oni koji dođu, mogli bi biti neprijatno iznenađeni.

RADOVIĆ: Svi se sjećamo prošle godine i sezone u Crnoj Gori kada taj problem nije evidentiran i nije bio prisutan. Ovaj problem je većinom posljedica elementarne nepogode koja je vladala u cijelom regionu. I neke razvijenije turističke destinacije, kao što je Grčka, iskusile su taj problem nestašice vode ove godine. Istina je da mi ne smijemo gledati u nebo i čekati da vidimo kakvo će biti vodo-snadbijevanje sljedeće godine. Intenzivno se radi na nekim projektima koji su lokalnog karaktera. Svaka opština se snalazi na svoj način aktivacijom novih izvorišta. Svi se snalaze uz podršku države i nastoje da taj problem premoste. Za dvije do tri godine će biti izgrađen novi regionalni sistem vodo-snadbijevanja. Ne gleda se smo u nebo i dugoročne vremenske prognoze, nego se vrlo intenzivno radi na prevazilaženju tog problema.

RSE: Nadam se da će naredne godine biti manje žednih, naročito u Budvi. Služba telefona za žalbe, 9817, u ovoj sedmici zabilježila je 166 pritužbi i 23 pohvale od strane turista. Na šta su se turisti najčešće žalili?

RADOVIĆ: Upravo su se turisti iz Budve najčešće žalili na problem vodo-snadbijevanja koji je u toj opštini izrazito izražen. Žalili su se i na buku. Crna Gora je ovo ljeto prepoznata kao destinacija u regionu koja je imala najbogatiji kulturno-umjetnički, zabavni i sportski program i ponekada su naši organizatori malo pretjerali sa tim, pa su gosti povremeno iskusili problem buke u satima kada to nije dozvoljeno. To redovno pratimo i sprečavamo. Taj problem je evidentno manji nego prošle godine.

Gužva u saobraćaju i na parkinzima je nešto što nas neminovno prati. Putna infrastruktura u Crnoj Gori nije takva da može da primi toliku količinu vozila, koja je ove godine prisutna u Crnoj Gori. I tog smo problema svjesni i sistemski se radi na otklanjanju, uz dodatna parking mjesta, uz nove saobraćajnice koje će sutra povezati primorje sa Žabljakom, sve to uz rekonstrukciju i plansku dokumentaciju projektovanja budućih autoputeva kroz Crnu Goru. Ono što ćemo raditi već od septembra su treće trake za sporu vožnju.

To su neke od pritužbi. Ovaj omjer pritužbi u odnosu na pohvale ipak bih pripisao samoj psihologiji ljudi koji se uvijek brže late telefona kada imaju na nešto da se požale, nego kada imaju nešto da pohvale.
XS
SM
MD
LG