Dostupni linkovi

Bura oko bunjevačkog jezika


Vesela LALOŠ

„Hrvatsko nacionalno vijeće u svojim zaključcima konstatuje da je reč o političkoj odluci koja nema utemeljenje ni u ovdašnjim zakonima ni u međunarodnim dokumentima i traži da se to pitanje nađe na dnevnom redu sednice međudržavne komisije za kontrolu sprovođenja Sporazuma o međusobnoj zaštiti nacionalnih manjina između Srbije i Hrvatske. Slavica Pejić, predsednica izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća, kaže da je odluka vojvođanskog sekretarijata za obrazovanje za njih prosto neprihvatljiva:

„Iz razloga što govor nije jezik, a u našem zakonu nacionalne manjine imaju prava izučavati jezike. Smatramo da je na taj način povređen zakon - to je prva stvar, i druga stvar je da je to političko pitanje čime se želi doprineti daljem razjedinjavanju hrvatskog korpusa u Srbiji.“

U Bunjevačkom nacionalnom savetu kažu da je uvođenje maternjeg jezika u nastavu pravo koje manjinama omogućava zakon, te da su Bunjevci kao priznata manjina dobili to pravo ravnopravno sa ostalim manjinskim zajednicama. No, pošto još uvek ne postoji standardizovan bunjevački jezik odlučeno je da se najpre zatraži uvođenje predmeta bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture koji bi trebao da bude izborni predmet. Nikola Babić, predsednik Bunjevačkog nacionalnog saveta:

„To je početak sa kojim mi želimo da uđemo u nastavu, a standardizaciju očekujemo u nekom narednom periodu. To rade i SANU i Filološki fakultet u Novom Sadu sa nazivom, bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture. Mi smo ispoštovali sve, da tako kažemo, zakonske uslove i norme koje nam obezbeđuje država Srbija, a ispoštovali smo i konvencije Saveta Evrope. Pored nas Bunjevaca, koji nemamo standardni jezik, nemaju ga još ni naši prijatelji iz Vlaskog nacionalnog saveta, kao i makendonskog – ući ćemo u jednom paketu koji će od strane ove države Srbije biti dostavljen Savetu Evrope.“

Hrvatska zajednica je najavila da će insistirati i kod međunarodnih institucija da se zaustavi ova, po njima, veštačka podela jezika, a u pismu javnosti hrvatskih inelektualaca se između ostalog navodi da lingvistika ne može dozvoliti da se jedan dijalektalni govor kakav je hrvatska „ikavica“, a kojom govore Bunjevci u Bačkoj, proglasi zasebnim jezikom. Iza toga, kako se ističe u reakciji hrvatske zajednice, stoji namera razbijanja hrvatskog korpusa u Srbiji:

„Ovo nije definitivna i konačna odluka pošto o tome svoju riječ treba da kaže Nacionalni savet za obrazovanje koji će imati sjednicu 29. kolovoza. Dakle, mi se nadamo i, s obzirom da smo našu odluku o protivljenju uvođenja bunjevačkog govora uputili najvišim organima Republike Srbije, pokrajine kao i naše matične domovine, smatramo da ta odluka još nije konačna i da ćemo moći nešto učiniti po tom pitanju.“

Bunjevački nacionalni savet se poziva na pokrajinskog sekretara za manjine Tamaša Korheca koji kaže da obaveza Izvršnog veća Vojvodine da svim manjinama obezbedi ostvarivanje prava pod jednakim uslovima, a da se bunjevački dijalekat može izučavati u školama. O tome da li su Bunjevci Hrvati može se raspravljati sa sociološkog, istorijskog ili etnološkog stanovišta, ali je stvarnost takva da deo bunjevačke populacije sebe ne smatra Hrvatima, kaže Korhec.
XS
SM
MD
LG