Dostupni linkovi

Treba li Trebinju aerodrom?


Nebojša KOLAK

Jedan od inicijatora izgradnje aerodroma u Trebinju je dugogodišnji pilot iz Banja Luke, Nenad Novaković, a o opravdanosti ovog projekta kaže:

"Studija koju su uradili stranci pokazala je i ekonomsku isplativost mogućeg aerodroma u Trebinju, a ona se zasniva na tome da je aerodrom 95 posto dana u godini pogodan za letenje. Aerodrom ima mogućnost vrlo pogodnog vjetra, mogućnost slijetanja i poletanja sa obje strane, što je vrlo značajno zbog promjene pravca vjetra."

Prema preliminarnim proračunima u projekt aerodroma Trebinje će u prvih 10 godina biti uloženo oko 160 miliona eura, a u narednih petnaestak godina još toliko. Isplativost aerodroma je predviđena u periodu od osam do 10 godina. Što se tiče ljudi u Dubrovniku, o trebinjskom aerodromu ne razmišljaju. Direktor zračne luke Dubrovnik, Tonči Pejović, konstatuje:

"I prema master planu i strategiji, koji je zračna luka izradila za sljedećih dvadesetak godina, vidimo da zračna luka može na ovoj lokaciji rasti neometano do nekih pet miliona putnika, što bi se trebalo dogoditi u 2025. godini. Naša strategija i naši planovi razvoja koji slijedimo dosta su dobri. Sami investiramo u svoju infrastrukturu i to je apsolutno dostatno za opsluživanje cijele regije, uključujući 150 kilometara radijusa od zračne luke Dubrovnik."

Marin Raspudić, direktor vazdušne luke Mostar, kaže da ne postoji generalna strategija za razvoj vazdušnog saobraćaja, kao i izgradnja aerodroma u Bosni i Hercegovini:

"Mislim da je strategija pravljenja zračne luke u Trebinju pokušaj razvoja turizma u toj regiji. Mislim da bi se trebala napraviti strategija razvoja zračnih luka i aerodroma u Bosni i Hercegovini i na osnovu toga ući u jednu komercijalnu i poslovnu borbu za razvitak turizma u Bosni i Hercegovini."

Aerodrom u Trebinju postojao je još u prvoj polovini XX vijeka, a nema imovinsko pravnih prepreka jer je 480 hektara površine, na kojoj bi se gradio aerodrom, u vlasništvu vlade Republike Srpske. Načelnik trebinjske opštine, Dragoslav Ćuk, je izuzetno zadovoljan idejom pravljenja aerodroma, a o podršci susjeda ističe:

"Od strane Dubrovčana i od strane Crne Gore, posebno aerodroma Tivat, postoji podrška u svakom smislu. Što se tiče mostarskog aerodroma, ne raspolažem podacima, ali ne vidim da postoji ikakva smetnja u smislu sutrašnje dobre saradnje ova dva aerodroma."

Da bi zaživili "mrtvi" aerodromi u Bosni i Hercegovini, izgleda da je potrebna konkurencija. Nenad Novaković o konkurenciji navodi:

"Ako Trebinje bude imalo dobru ekipu ljudi koji će izgraditi aerodrom i uposliti ljude, ne vidim problem. Da nema Međugorja, ne bi aerodrom u Mostaru postojao. Neki dan prelijećem Mostar, javljam se kontroli, a nikog živog nema u kontroli leta."

Ministarstvo saobraćaja i veza u vladi Republike Srpske zaduženo je da do 1. oktobra 2007. godine upozna potencijalne investitore sa studijom izvodljivosti ovog projekta. Predviđeno je da se prikupljanje ponuda koncesionara i sprovođenje postupaka dodjele koncesije za izgradnju aerodroma okonča do 1. oktobra 2008. godine. Svi su preduslovi za pronalaženje investitora ispunjeni, a onda se postavlja pitanje tržišne utakmice. Marin Raspudić zaključuje:

"Da li će Trebinje uspjeti, to je veliko pitanje. Mostar, za sada, ne uspijeva, zbog toga što se veoma teško nosimo sa veoma dobrim uvjetima i infrastrukturom koju imaju aerodromi Split i Dubrovnik."

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG