Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ništa od Jurišićevog izručenja vlastima BiH


Zoran GLAVONJIC, Mirna SADIKOVIC

Bosanski državljanin Ilija Jurišić uhapšen je u Beogradu 11. maja ove godine, tačno 15 godina od ubistva vojnika JNA u tuzlanskoj koloni. On je osumnjičen da je počinio ratni zločin u tom slučaju koje Tužilaštvo u Beogradu vodi pod imenom Tuzlanska kolona, zbog čega se protiv njega vodi istraga i nalazi se u pritvoru. Kako od samog hapšenja BiH zahteva da mu se sudi u toj zemlji, zbog čega je zatražila njegovu ekstradiciju, a stav Srbije je da suđenje bude u Beogradu, očekivalo se da će neki dogovor biti postignut na sastanku ministara pravde dve zemlje u Beogradu. Međutim, obe strane ostale su na starim pozicijama. Dušan Petrović, ministar pravde Srbije, obavestio je u direktnom razgovoru Barišu Čolaka, ministra pravde BiH, da predmet Ilije Jurišića po srpskim zakonima ne može biti ustupljen pravosuđu BiH:

“Zbog toga što je kazna koja je zaprećena za ovo krivično delo veća od 10 godina. Očekujem da će se pravosudni organi Srbije vrlo ažurno baviti ovim predmetom i da ćemo, u jednom sasvim doglednom roku, imati potpuno jasnu situaciju o tome kada se završava istražni postupak, da li će biti podignuta optužnica ili ne i kako će taj predmet dalje da se odvija. O eventualnoj ekstradiciji odlučuje Okružni sud u Beogradu, veće za ratne zločine, i tu odluku ćemo mi vrlo brzo doneti.”

O informaciji da postoje zakonske prepreke za izručenje Ilije Jurišića, Bariša Čolak je rekao:

“Naravno da ne mogu biti najzadovoljniji takvim stavom. Međutim, zadovoljan sam stavom kada su ministar i njegovi suradnici rekli da će sve učiniti zapravo da se taj postupak što je moguće prije okonča. Ja vjerujem da će to tako i biti. U svakom slučaju mislim da je današnji sastanak bio izuzetno značajan i da bi on trebao zapravo predstavljati jednu prekretnicu, u smislu zaista još bolje suradnje između ova dva ministarstva, a time i poboljšanju ukupnih odnosa između dvije države.”

Da li će slučaj Jurišić i dalje opterećivati pravosudne ali i političke odnose dve zemlje ostaje da se vidi, ali Čolak navodi da BiH zahtev za izručenjem Jurišića temelji na čvrstim pravilima Rimskog sporazuma kojim je taj predmet Haški tribunal dodelio BiH:

“Već je u BiH donesena naredba o sprovođenju istrage protiv 11 osoba, među kojima je i gospodin Jurišić, da je djelo počinjeno na prostoru BiH i da tamo postoje brojni dokazi kako bi se ono do kraja rasvjetlilo.”

Međutim u Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu kažu da svi pravni razlozi govore da bi Jurišiću trebalo suditi u Beogradu. Bruno Vekarić, portparol beogradskog Tužilaštva stoga nema dilemu:

“Ovde se vodi predmet, istraga je u toku. Kada je zaprećena kazna preko 10 godina, lice se ne može izručivati drugoj državi – to piše u zakonu.”

Bruno Vekarić kaže i da činjenica da Srbija pravno insistira da se Jurišiću sudi u Beogradu isključuje mogućnost da iza takve odluke budu neki politički razlozi:

“Ukoliko je neko počinio zločin i on je ovde uhapšen, jednostavno po zakonu ga ne možete tamo izručiti. Morate voditi postupak ovde ukoliko ima osnova da se taj postupak vodi ovde – to je jedini mogući odgovor. To uopšte ne ulazi u neku dimenziju čak ni politike, to je tako i nema nikakvog mistificiranja niti zatezanja odnosa, naprotiv, to je samo u zakonu.”

Ali sa druge strane Nataša Kandić, direktorka Fonda za humanitarno pravo, smatra da se radi i o političkim razlozima vlasti u Beogradu:

“Moraju da dokazuju svoju lojalnost nekoj ekstremnoj nacionalističkoj opciji u Srbiji, gde uključujem i premijera Koštunicu, oni moraju stalno da balansiraju. Otuda ti slučajevi da Tužilaštvo mora stalno da dokazuje da je ono nadležno i za osobe koje nisu državljani Srbije.”

Prema tvrdnjama beogradskog Tužilaštva, u napadu na kolonu JNA u Tuzli ubijeno je više od 200 vojnika, a više od stotinu je zarobljeno i mučeno.

Slijedeća instanca - međunarodne pravne institucije

U Tuzli su očekivali da će predstavnici dva ministarstva pravde postići dogovor i izručiti Iliju Jurišića Bosni i Hercegovini. Razočarani nemogućnošću dogovora sa ministrom pravde Srbije da ispoštuje međunarodna prava i obaveze, čelnici Tuzle najavljuju da će se i dalje boriti da ukažu na nepravdu prema čovjeku koji je 1992. godine stao u odbranu svoga grada.

Jasmin Imamović, načelnik Tuzle:

„Sigurni smo da ne može biti poštenog suđenja, pošto smo sigurni da su se mogle dvije zemlje dogovoriti oko jednog nevinog čovjeka. Sigurni smo da je Hag predmet uputio Bosni i Hercegovini, a ne Srbiji, pa je time prekršeno međunarodno pravo, koje je starije od domaćeg, bilo bosanskog, bilo srpskog. Mi ćemo se nastaviti boriti za ovog nevinog čovjeka. Borit ćemo se svim zakonom dopuštenim sredstvima i mirnim protestima, ali i filmovima. Valja se odbraniti od tendencije Beograda koji hoće da kaže da nije kriv ubojica, već je kriv ubijeni.“

Imamović kaže da je očekivao postizanje dogovora sličnog onom između Srbije i Hrvatske o suđenju njihovim državljanima osumnjičenim za zločine u zemlji iz koje potiču, navodeći primjer Ovčare gdje se bivšim pripadnicima JNA za zločine u Hrvatskoj sudi u Beogradu.

S obzirom na ranije izjave iz Ministarstva pravde Srbije o ovom slučaju nije se moglo ni očekivati ništa spektakularno, kažu u Fondaciji za istinu, pravdu i pomirenje. Predsjednik Fondacije Sinan Alić ocjenjuje da je ministar pravde Srbije zanemario pravnu struku i donio političku odluku:

„Srpsko pravosuđe ne radi svoj posao shodno struci, nego se udvara dnevnoj politici u Srbiji. Nakon tri mjeseca pritvora i još tri mjeseca pritvora, Ustavni sud je produžio pritvor još na tri mjeseca, a danas je objašnjenje da ga ne mogu izručiti jer je za to djelo, zbog kojeg je on osumnjičen, predviđena kazna od 10 godina zatvora. Problem je u tome što oni nemaju nikakve dokaze. Da imaju dokaze, oni bi za šest mjeseci već podigli optužnicu. Može se dogoditi da podignu neku traljavu optužnicu da bi mu produžili pritvor jer ako je ne podignu, nakon šest mjeseci ga moraju pustiti.“

Sinan Laić optužuje i državne institucije Bosne i Hercegovine:

„Mislim da se kasno uključilo bosanskohercegovačko pravosuđe, to jeste institucije države Bosne i Hercegovine i taj prazni prostor su u Srbiji očigledno dobro iskoristili i slučaj Ilije Jurišića pretvorili u jedan politički slučaj, da bi zabavljali svoju javnost. Kada su ga uhapsili, teatralno su ga izveli pred tužioca, kao da su uhapsili Karadžića i Mladića. Oni očigledno trebaju da pokažu javnosti da nešto rade. Uhapsili su pogrešnog čovjeka pa ne znaju kako da se iz toga izvuku.“

Suprugu Ilije Jurišića, Stoju Jurišić, vijest je zatekla u Beogradu, gdje već danima čeka da joj dozvole posjetu suprugu:

"Zatečeni smo. Da li je on žrtva policije dviju država, ili pak ovi žele da imaju proces ovdje? On nije kriv. U to vrijeme je bio penzioner SUP-a, ali našao se na spisku sa 63 čovjeka. Ne znam šta da vam kažem."

Naši sagovornici kažu da je slijedeća instanca međunarodne pravne institucije od kojih će tražiti zaštitu.
XS
SM
MD
LG