Bivši obavještajac američke Nacionalne sigurnosne agencije i profesor na jednom od vojnih koledža, John Schindler, u svojoj knjizi tvrdi da je Al Kaida upravo u Bosni i Hercegovini tokom rata, pomognuta američkom administracijom tadašnjeg predsjednika Bila Klintona, postala ono što je danas - najmoćnija svjetska teroristička sila, te da su u Bosni i Hercegovini pripremani napadi koji su izvedeni širom svijeta, pa i oni 11. septembra.
Šef odjela za borbu protiv terorizma u Agenciji za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine, Aner Hadžimahmutović, ovakve navode kategorično demantuje:
„Mi nemamo nikakvih saznanja, niti terorističkih aktivnosti, na području Bosne i Hercegovine i vršimo redovne provjere lica koja su nama interesantna, a nalaze se u Bosni i Hercegovini. Ako neko kaže da su kod nas teroristi, neka ih uvede imenom i prezimenom i mi ćemo provjeriti ta lica. Bez konkretnih podataka možemo isprazno pričati o nečemu. Recite ko su ta lica da ih provjerimo. Ako dokažemo da su teroristi, mi ćemo ih uhapsiti.“
Shindler tvrdi da citiranjem obavještajnih podataka u knjizi nije odao ni jednu državnu tajnu, već da su to zvanična obavještenja i ostali dostupni izvori. Na profesorov telefon u Newportu, u američkoj državi Rhode Island, odgovarala je automatska sekretarica.
Shindlerova knjiga obiluje obavještajnim podacima, ali istovremeno i uveličava problem, kako bi se skrenula pažnja na moguću opasnost od terorizma, ističe bh. politolog, Dževad Galijašević:
„Vjerujem da je američki obavještajac publicista upravo to htio - malo hiperbole, malo uveličavanja samog problema, kako bi se tim problemom bavili na vrijeme. Činjenica je da je u ratu u Bosni i Hercegovini nastala sprega sa mudžahedinskim pokretom koji je bio osnova regrutiranja kadrova Al Kaide.“
Novinar i autor knjige Al Kaida u Bosni i Hercegovini, Vlado Azinović, ističe kako Shindlerove tvrdnje o Bosni i Hercegovini nisu nove, te da je ovakva interpretacija prilično jednostrana:
„Ne bih se pretjerano uzbuđivao oko knjige profesora Schindlera. U njoj nema ništa novo. Nema sumnje da su za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini boravili ljudi koji su na različite načine bili povezani sa ekstremnim skupinama, za koje se sada vjeruje da djeluju pod kišobranom Al kaide. Problem je u tome što se uvijek o njima govori kao o Bosancima, te se zbog toga Bosna dovodi u vezu sa tim. Ti ljudi nisu ni Bosanci, ni Hercegovci. To su stranci od kojih neki čak nisu ni primili državljanstvo, niti su nakon rata ostali ovdje. Oni su kasnije otišli na neka druga ratišta međunarodnog džihada. Neki od njih su poginuli. Njihova veza s Bosnom je ono zbog čega se sada i pitanje Bosne upliće u cijeli taj kontekst. Niko do Bosanaca i Hercegovaca nikada do sada nije bio uključen ni u jedan najpoznatiji teroristički akt, od Madrida, Balija, 11. septembra i tako dalje.“
Azinović podsjeća da su knjige sa ovakvom tematikom trenutno visoko komercijalne, a da bi nešto bilo komercijalno, potrebno se prikloniti i senzacionalizmu, što je najvjerovatnije profesor Schindler i uradio.
Šef odjela za borbu protiv terorizma u Agenciji za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine, Aner Hadžimahmutović, ovakve navode kategorično demantuje:
„Mi nemamo nikakvih saznanja, niti terorističkih aktivnosti, na području Bosne i Hercegovine i vršimo redovne provjere lica koja su nama interesantna, a nalaze se u Bosni i Hercegovini. Ako neko kaže da su kod nas teroristi, neka ih uvede imenom i prezimenom i mi ćemo provjeriti ta lica. Bez konkretnih podataka možemo isprazno pričati o nečemu. Recite ko su ta lica da ih provjerimo. Ako dokažemo da su teroristi, mi ćemo ih uhapsiti.“
Shindler tvrdi da citiranjem obavještajnih podataka u knjizi nije odao ni jednu državnu tajnu, već da su to zvanična obavještenja i ostali dostupni izvori. Na profesorov telefon u Newportu, u američkoj državi Rhode Island, odgovarala je automatska sekretarica.
Shindlerova knjiga obiluje obavještajnim podacima, ali istovremeno i uveličava problem, kako bi se skrenula pažnja na moguću opasnost od terorizma, ističe bh. politolog, Dževad Galijašević:
„Vjerujem da je američki obavještajac publicista upravo to htio - malo hiperbole, malo uveličavanja samog problema, kako bi se tim problemom bavili na vrijeme. Činjenica je da je u ratu u Bosni i Hercegovini nastala sprega sa mudžahedinskim pokretom koji je bio osnova regrutiranja kadrova Al Kaide.“
Novinar i autor knjige Al Kaida u Bosni i Hercegovini, Vlado Azinović, ističe kako Shindlerove tvrdnje o Bosni i Hercegovini nisu nove, te da je ovakva interpretacija prilično jednostrana:
„Ne bih se pretjerano uzbuđivao oko knjige profesora Schindlera. U njoj nema ništa novo. Nema sumnje da su za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini boravili ljudi koji su na različite načine bili povezani sa ekstremnim skupinama, za koje se sada vjeruje da djeluju pod kišobranom Al kaide. Problem je u tome što se uvijek o njima govori kao o Bosancima, te se zbog toga Bosna dovodi u vezu sa tim. Ti ljudi nisu ni Bosanci, ni Hercegovci. To su stranci od kojih neki čak nisu ni primili državljanstvo, niti su nakon rata ostali ovdje. Oni su kasnije otišli na neka druga ratišta međunarodnog džihada. Neki od njih su poginuli. Njihova veza s Bosnom je ono zbog čega se sada i pitanje Bosne upliće u cijeli taj kontekst. Niko do Bosanaca i Hercegovaca nikada do sada nije bio uključen ni u jedan najpoznatiji teroristički akt, od Madrida, Balija, 11. septembra i tako dalje.“
Azinović podsjeća da su knjige sa ovakvom tematikom trenutno visoko komercijalne, a da bi nešto bilo komercijalno, potrebno se prikloniti i senzacionalizmu, što je najvjerovatnije profesor Schindler i uradio.
