Dostupni linkovi

Korupcija ne poznaje granice


Online gost Radija Slobodna Evropa bila je Vanja Ćalović, izvršni direktor crnogorske Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Saznajemo, uz ostalo, zašto je MANS pozvao građane da ne plaćaju električnu energiju, kako političari kriju stvarne podatke o svojoj imovini, te da li je moguće kroz građansku neposlušnost primorati vlasti da se bolje brinu za egzistencijalna pitanja građana.


RSE:
Gospođice Ćalović, Vaša nevladina organizacija je doživjela maksimalan medijski proboj, a može se reći i veliku popularnost među građanima Crne Gore nakon rekordno visokih računa za struju koje su građani dobili početkom godine. Upravo ovih dana se događa nešto slično. Iako su nakon novih tarifa koje je odobrila Regulatorna agencija za energetiku očekivani čak i nešto manji računi, građani su dobili račune koji su po svojoj visini veoma slični onim januarskim?

ĆALOVIĆ: Ono što je važno reći jeste da je Regulatorna agencija za energetiku, kada je usvajala te nove tarife predstavila na jedan krajnje netransparentan i ja mislim osmišljeno konfuzan način predstavila šta je to što nas čeka u budućnosti. Kada je agencija izašla s tim ciframa niko nije mogao da kaže koliki će biti ti računi u smislu da li će biti manji ili će biti veći nego do sada. Mislim da je to jedna korisna nejasnoća kojom su se vrlo često koristile brojne državne institucije u toj oblasti. Konkretno, kada je u pitanju cijena električne energije za građane mi smo uradili sve ono što smo mogli da uradimo kroz institucije sistema. Tražili smo od Vlade da zaštiti građane. Tražili smo od Skupštine da zaštiti građane. Prošli smo kroz sve kroz šta smo prošli u periodu dok smo prikupljali potpise građana. Nama jednostavno nije ostalo na raspolaganju ni jedan jedini više mehanizam u ovoj državi gdje mi kroz institucije sistema pokušamo za zaštitimo građane i jedina stvar koja jeste ostala na raspolaganju i koju mi nikada nijesmo iskoristili to je da pozovemo građane na građansku neposlušnost. Razlog iz kojeg ih nijesmo pozvali da ne plaćaju račune za struju je taj što nijesmo mogli da tvrdimo da ti ljudi neće imati posljedica po tom osnovu i plašili smo se da, posebno u nekom zimskom periodu, ne dođe do situacije da porodice, da ljudi sa djecom ostanu bez struje iz razloga što nijesu htjeli da se povinuju takvim odlukama države što direktno utiče na njihove interese kako bi se ostvarile interesi nekih drugih kompanija kao što je poznato posebno Kombinat aluminijuma, tako da u ovom dijelu mi jednostavno nemamo više nikakvih mehanizama da natjeramo državu da se ponaša prema građanima da ih postavi na prvo mjesto i da oni imaju prioritet. Ja ne vidim kako mi možemo spriječiti Regulatornu agenciju ili kako možemo natjerati parlament da promijeni mišljenje o nečemu o čemu je već zauzeo mišljenje bez neke snažne podrške u smislu kreiranja političke volje da se tako nešto više ne dešava.

RSE: Kako komentarišete, ovih dana objelodanjeno, nepoklapanje podataka o imovnom stanju najistaknutijih ličnosti crnogorskog političkog života, koji se nalaze u Upravi za nekretnine sa spiskom imovine koju su prijavili Komisiji za sprječavanje konflikta interesa?

ĆALOVIĆ: Svi mi koji smo vidjeli podatke o imovini javnih funkcionera iz kojih se vidi da su oni na granici siromaštva ili praktično u zoni apsolutnog siromaštva. Znamo da je to čisto fingiranje i jedan čisti pokušaj da se zamažu oči građanima i da je zaista neozbiljno dozvoliti da naši javni funkcioneri na takv način objašnjvaju da imaju toliku imovinu, a da smo svi mi svjedoci za to vrijeme kakav je njihov životni standard. Međutim, nijesu uspjeli u potpunosti da se usklade ni sa onim što formalno još uvijek postoji na papiru i ja ću biti vrlo iznenađena ukoliko Komisija za konflikt interesa ovog puta u potpunosti sprovede zakon, s obzirom na to da je riječ o vrlo visokim javnim funkcionerima. I do sada smo imali slučajeve kada smo uspijevali da pokažemo i da dokažemo da se krši Zakon o konfliktu interesa, međutim, komisija je donosila takve odluke isključivo za one funkcionere koji su bili na nižim nivoima i koji nijesu imali takvu i zvaničnu i nezvaničnu moć i uticaj kao što to imaju gospodin Đukanović i gospodin Marović koji su u mom slučaju očigledno lažno prijavili neke podatke, makar se ti podaci ne poklope sa drugim zvaničnim podacima. Ključni problem je u tome što prvo, ne postoji jedan adekvatan zakon o konfliktu interesa, a drugo što i takav zakon za koji svi znamo da je loš, se apsolutno ne sprovodi. Najveći problem je u tome što javno mnjenje nije dovoljno snažno da natjera naše političare da se na drugačiji način odnose prema tom zakonu, a ne da nas ponižavaju objašnjavajući nam da oni praktično žive na ivici siromaštva, da njihove žene, djeca nijesu zaposleni, da nemaju ni stanove ni auta, iako mi svakoga dana na ulici možemo da vidimo apsolutno počevši od njihove garderobe, pa preko svega ostalog koliko njihov životni standard u suštini odudara od onoga što su oni zvanično prijavili.

RSE: Prema istraživanjima javnog mnjenja, Vi ste jedna od najpopularnijih javnih ličnosti u Crnoj Gori. Da li su nevladine organizacije dobra odskočna daska za političku karijeru i da li postoji mogućnost da i Vi (u nekoj bližoj ili daljoj budućnosti) postanete političar?

ĆALOVIĆ: Ja nemam namjeru da se bavim politikom. Uvjerena sam da kroz rad u nevladinom sektoru mogu mnogo bolje i mnogo više da doprinesem tome da se rješavaju neki konkretni problemi koji postoje u crnogorskom društvu, bez obaveze da pravim neke trule kompromise koji, na žalost, jesu u politici obavezni. U tom smislu mogu reći da kroz nevladine organizacije možete uspješno početi da se bavite politikom, ali apsolutno niti je to moja namjera niti, koliko sam ja upoznata bilo koga ko radi u MANS-u, jer mi vjerujemo da na ovaj način ipak možemo mnogo, mnogo više da uradimo nego što bismo to mogli da uradimo kao političari.

RSE: U Crnoj Gori su političke stranke daleko uticajnije od nevladinog sektora?

ĆALOVIĆ: Ne samo u Crnoj Gori, nego u svakoj državi na svijetu, političke partije su mnogo uticajnije od nevladinog sektora. Međutim, svakako da zavisi i od partije i od nevladine organizacije i naravno problematike kojom se ta nevladine organizacija bavi i recimo tako i situacije, odnosno vi ste pomenuli slučaj za električnu energiju. Ja vjerujem da bi se teško koja politička partija uspjela da mobiliše toliki broj građana i da na takav način zaista uspije da artikuliše problem koji oni imaju, kao što smo to mi uradili početkom ove godine. Međutim, sa druge strane to je bio jedan specifičan momenat, jedna vrlo konkretna akcija koja nije imala veze sa nekim drugim stvarima već sa problemom sa kojim se susreo svaki građanin Crne Gore maltene, tako da u tom smislu svakako zavisi i od organizacije, odnosno i od partije i zavisi naravno od specifične situacije u jednom društvu, ali mislim da je potpuno prirodno da političke partije budu uticajnije nego što je nevladin sektor, generalno posmatrano, jer oni jesu ti koje, na kraju krajeva, građani biraju na izborima i daju im svoje povjerenje da donose ključne odluke koje kasnije mijenjaju živote tih građana. Vezano za vaše pitanje da li su u crnogorskim uslovma pojedini političari kočnica razvoja Crne Gore, apsolutno mislim da jesu jer, na žalost, plašim se da i dalje razgovaramo o onim istim stvarima o kojima smo razgovarali prije petnaest godina, da nikakav konkretan korak naprijed neki naši političari nijesu napravili u smislu zaista nekog suočavanja, odnosno razgovora o konkretnim problemima sa kojima se Crna Gora danas sreće,a ne onih sa kojima smo se sretali prije deset, dvadeset ili pedeset godina i mislim takođe da pojedine partije ipak ta pitanja koja se odnose na neki novi identitet, pa čak i na neke stvari za koje smo se nadali da su davno zaboravljene, mislim da se bez potrebe previše potenciraju iz razloga što, plašim se, da se tako udaljavamo od stvarnih problema i samo zamagljujemo oči ljudima po onoj staroj „hljeba i igara“, ako svi pričamo o tome ko je Srbin, ko je Crnogorac, ko je Albanac, ko je ove ili one vjere ili nacije i kojim jezikom govori, plašim se da samo na taj način stvaramo podjele između ljudi koji se suštinski svakodnevno sreću sa jednim te istim problemima i bez obzira na to koje su nacionalnosti te probleme ne mogu da riješe zbog toga što postoje maligne forme u našem sistemu koje ne omogućavaju da se kroz sistem problemi zaista počnu rješavati.

RSE: Da li se slažete sa polukonstatacijom koja se nalazi među pitanjima našeg online intervjua da su građani Crne Gore pasivni u zaštiti sopstvenih interesa i da li smatrate da je crnogorsko društvo dovoljno sazrelo da među instrumente zaštite interesa uvrsti i građansku neposlušnost?

ĆALOVIĆ: Teorija i praksa kažu da ukoliko građani nijesu u mogućnosti da zaista u potpunosti uživaju svoja ekonomska i socijalna prava, ukoliko su oni ekonomski zavisni od struktura na vlasti, ukoliko su siromašni i ukoliko im je ključno pitanje pitanje njihove egzistencije onda se vrlo teško može očekivati i u teoriji, a posebno u praksi, da oni zaista u potpnosti uživaju svoja građanska i politička prava. Teško se može očekivati od jednog građanina kome Vlada daje posao, koji je zaposlen u državnim organima, znamo da je gro ljudi zaposleno i tamo koji vodi mali ili srednji biznis i osjeća se metom pojedinih inspekcija, teško se može očekivati od takve osobe da bude u punom smislu riječi slobodna i da ima pravo i da nađe u sebi hrabrosti da otvoreno i javno iznese i svoj stav. U tom smislu mislim da još uvijek nijesmo u fazi da je zaista moguće obezbijediti da se građanska neposlušnost kao jedan od fundamenata u razvijenim demokratskim zemljama zaista nađe u našoj praksi jer ne vjerujem da bi postojalo toliko raspoloženje građana i da bi na kraju krajeva neki bili spremni da istrpe moguće velike posljedice da bi ostvarili ono što jesu njihova prava. Plašim se da mi još uvijek nijesmo na tom nivou razvoja i da će trebati vremena, a posebno ekonomskog osamostaljivanja građana i naravno smanjenja siromaštva i njihove nezavisnosti od pojedinih centara moći i oni zaista mogu da dignu glas i kažu da ne dozvoljavaju da se njihva prava krše od strane države.

RSE: Imajući u vidu da korupcija i organizovani kriminal ne poznaju granice, da li je MANS povezan sa srodnim nevladinim organizacijama, odnosno, da li osjećate potrebu za daljim širenjem i jačanjem međunarodne saradnje na NGO nivou?

ĆALOVIĆ: MANS je partner Međunarodne organizacije Transparency International. To je vodeća međunarodna organizacija koja se bavi problemom korupcije i koja ima svoja predstavništva u oko devedeset zemalja svijeta. Sarađujemo i sa drugim nevladinim organizacijama kako u zemljama koje su još uvijek u tranziciji, tako i u razvijenim zemljama. To nam je važno ne samo iz razloga da bismo učili iz njihovih iskustava nego da bismo obezbijedili sebi mogućnost da imamo kontakte sa ljudima koji mogu da utiču na one koji donose odluke. Nevladine organizacije koje su u zemljama Evropske unije su od presudnog značaja za našu komunikaciju ubuduće u procesu evropskih integracija gdje korupcija očigledno predstavlja jedan od ključnih kriterijuma za napredovanje Crne Gore. Tako da u tom smislu mi smo se još prije tri godine potrudili da počneno i da njegujemo saradnju sa organizacijama iz regiona jer iskustva su vrlo slična, maltene u zemljama u tranziciji i neka dobra rješenja sigurno mogu biti jako korisna. Još jedna stvar koja nam je vrlo važna kada je u pitanju Tranparent Internešenel, kao organizacija koja ipak ima renome i prepoznata je od strane svih značajnih subjekata ne samo na nivou Evropske unije, nego i na praktično svim kontinentima rade. To je neka vrsta zaštite koju mi imamo u smislu što je vrlo dobro poznato da Transparent Internešanel ne bi postao partner sa organizacijama koje zaista nemaju konkretne rezultate iza sebe i koje ne rade ono što bi oni trebali da rade ukoliko se bore protiv korupcije.

RSE: Pojedini posjetioci našeg web sajta su izrazili sumnju u vaše finansijsko poslovanje. Da je MANS pod kontrolom finansijskih i poreskih institucija i da li ste spremni da taj aspekt svog djelovanja učinite transparentnim široj javnosti čime biste spriječili dalje multiplikovanje optužbi u vezi finansiranja vaše nvo?

ĆALOVIĆ: Apsolutno. Što se tiče inspekcija mi smo imali vrlo interesantna iskustva sa inspekcijama koje obično dolaze u periodu kada vodimo neke kampanje. Tako, recimo, kada je bila kampanja vezana za električnu energiju imali smo niz inspecija koje su nas posjećivale danima. Pet punih radnih dana smo bili angažovani u komunikaciji sa poreskom inspekcijom, finansijskom inspekcijom, inspekcijom rada, da ne pominjem komunalnu inspekciju sa kojom praktično imamo svakodnevna iskustva. Praktično da nema državne institucije i inspekcije koja nije došla i ne prekontrolisala naš rad, nego krenula od prvog do posljednjega dana sve što su mogli. Mi smo bili spremni za to i očekivali smo da će država da pokuša nekim represivnim mjerama da pristupi i da instuticijama sistema pokuša na neki način da bilo da nas zastraši bilo da nam oduzme vrijeme jer zamislite situaciju da ste vi u sred kampanje, prikupljaju se potpisi u svim gradovima Crne Gore i odjednom vam dolazi inspekcija koja pet dana provjerava vaše poslovanje za pet, šest godina. Tako da u tom smislu jesmo imali smo tih iskustava i ja sam siguran da će tih iskustava i dalje biti. Mi kao nevladina organizacija za razliku od, na žalost, velikog broja naših kolega apsolutno poštujemo zakone, imamo petnaest ljudi koji su stalno zaposleni, za koje plaćamo pune poreze i doprinose, a pređenja radi pojedine građevinske firme koje grade po pet, šest zgrada u Podgorici imaju manje zaposlenih nego što ih ima MANS i naravno plaćaju i manje poreze i doprinose državi. Mi smo pokušali prošle godine da obezbijednimo sredstva koja su nam bila potrebna da bismo uradili finansijsku reviziju našeg kompletnog poslovanja, međutim, ogroman novac nam je bio neophodan da bi platili revizora da to uradi jer nam je namjera bila da to uradimo i objavimo. Međutim, na žalost, pošto mi nemamo toliko novca morali smo da se odlučimo da taj novac na kvalitetniji način iskoristimo, ali smo za ovu godinu uspjeli da obezbijedimo to i bićemo, ja sam sigurna, prva nevladina organizacija koja će sve detalje objaviti na svom sajtu. Inače, podaci o našem finansijskom poslovanju su predati državnim institucijama u skladu sa zakonom i bili smo predmet kontrole državnih institucija. Da iskoristim priliku i kažem da smo prošle godine imali rashodovano oko 85 hiljada eura, a ove godine smo do kraja juna mjeseca imali nešto preko sto hiljada eura, tako da očekujem da će nam budžet ove godine biti mnogo, mnogo veći jer je porastao i broj zaposlenih i uopšte naše obaveze, ali da bismo izbjegli sve to ubuduće obezbijedili smo ove godine sredstva i imaćemo mogućnost da objavimo kompletan izvještaj revizora na našem sajtu.

RSE: Prema većini procjena, oko 80% crnogorske privrede je privatizovano, što znači da ulazimo u finale ovog procesa. Neprivatizovani su ostali veliki sistemi: Luka Bar, Plantaže, Željeznica, Duvanski kombinat... Da li pripremate neke konkretne aktivnosti kojima ćete i dalje ostati uključeni u privatizacijski proces?

ĆALOVIĆ: Upravo smo u fazi kada pokušavamo da kod nadležnih državnih institucija obezbijedimo osnovne informacije vezano za preduzeća koja su već privatizovana konkretno vezano za ispunjavanje obaveza iz ugovora o privatizaciji u čemu, moram da kažem, nemamo baš mnogo uspjeha jer se informacije koje su vezane za privatizaciju čuvaju mnogo bolje nego čak i podaci koji su u posjedu Agencije za nacionalnu bezbjednost što je šokantno. Da vam ne pričam o tome da od, recimo, policije možemo da dobijemo informacije, ali i od Agencije za prestruktuiranje privrede i strana ulaganja, načina nema ni jedan jedini papir da dobijemo, ali sigurno da ćemo u skladu sa planovima Vlade iz plana privatizacije za 2007. godinu pažljivo pratiti privatizaciju svih preduzeća, a posebno onih preduzeća čija privatizacija može imati najznačajniji uticaj na budući razvoj Crne Gore kao što je Termoelektrana kao što je Luka Bar. Sigurno ćemo nastaviti da se bavimo tom problematikom, ali ono što će biti naš prioritet u budućem djelovanju to je da natjeramo institucije sistema da objavljuju informacije, da bi mi kao što smo to u slučaju ugovora o privatizaciji Kombinata aluminijuma imali priliku da vidimo šta je to što smo mi prodali, šta je to što smo se mi obavezali, šta je to što oni moraju da urade da bismo znali da li su ti ugovori štetni ili su ti ugovori korisni za opšti interes.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG