Dostupni linkovi

Lančana poskupljenja zbog suše


Cijena pšenice je 40% – 60% skuplja u odnosu na isti period prošle godine, rekao je za naš program Žarko Rakčević, vlasnik i direktor „Montemlina". On kaže da je sada, četrdesetak dana nakon žetve, jasno da je pšenica, negdje zbog suše, a negdje zbog poplava, vrlo loše rodila u cijeloj Evropi:

„To je povuklo i rast cijena gotovih proizvoda brašna i stočnog brašna. Sve se to negativno odražava na životni standard i potpuno je jasno da se ne radi samo o mikro okruženju. Dakle, ne radi se samo o tome da je usljed vremenskih nepogoda negdje suša, a negdje poplava, došlo do lošeg roda, nego je to u razmjerama Evrope.“

Rakčević izražava potpuno razumijevanje za odluku Vlade Srbije koja je i sama suočena sa lošim rodom i pretjeranim izvozom početkom mjeseca zabranila izvoz žitarica, ali istovremeno ukazuje da je tom odlukom domaća mlinska industrija izložena nefer konkurenciji, te da bi crnogorska Vlada trebalo da u cilju opstanka domaće mlinske industrije, ali i spriječavanja lančanog pretjeranog rasta cijena, preduzme određene mjere:

„Mi smo suočeni sa konkurencijom mlinova iz Srbije jer Vlada Srbije nije donijela uredbu kojom zabranjuje izvoz brašna. Oni su zabranili izvoz sirovina, a gotove proizvode suštinski stimulišu i tako smo u apsurdnoj situaciji da je bukvalno izjednačena cijena sirovine, pšenice koju možemo nabaviti sa svjetskih berzi i brašna po cijenama po kojima mlinovi iz Srbije izvoze na teritoriju Crne Gore.“

Loši meteorološki uslovi će očigledno uzrokovati određena poskupljenja žitarica, između ostalog i kukuruza i stočnog brašna, što ukazuje da treba očekivati i poskupljenje mesa i mesnih prerađevina. Đorđije Goranović, vlanik i direktor mesne industrije „Goranović“:

„U narednom periodu može doći do povećanja cijena mesa, ali postoji jedna mogućnost da Vlada Crne Gore dozvoli uvoz sirovina i svježeg mesa iz onih područja koja nijesu pogođena velikim sušama. U tom slučaju ne bi došlo do povećanja mesa i prerađevina od mesa u Crnoj Gori.“

I poljoprivrednici će zahtijevati pomoć, ali kroz poreske olakšice. Na adresu Vlade ovih dana će stići konkretan zahtjev za oslobađanje od plaćanje poreza na dodatu vrijednost pri kupovini sjemenskog i priplodnom materijala, đubriva, veterinarskih preparata i mehanizacije. U Ministarstvu finansija danas nije bilo moguće pribaviti odgovor na pitanje da li se u Vladi razmišlja o poreskom rasterećenju poljoprivrednih proizvođača. Sami poljoprivrednici oštro kritikuju, ali su, imajući u vidu da se u 21. vijeku u Crnoj Gori, u iščekivanju kiše, još uvijek gleda u nebo i vrlo samokritični:

„Ne očekujem sigurno da neko ministarstvo... da mi neko nadoknadi štetu. To zaboravi. Normalno da gledamo u nebo. Prvo i mi poljoprivrednici... neka mašina košta dvije hiljade eura - to je skupo, ko će to da otplati. Zapadne zemlje to sve imaju i država pomaže, ali ne možemo ni mi sve očekivat od države. Što jes’ jes’. Moramo i mi da uložimo neka sredstva, ne samo od države. I onda, kriva mi je država, vlast. Je li tako? Moramo i mi da ulažemo naša lična sredstva da se zadužimo. Krediti! Ja sam već 20 hiljada kredita podiga’ da me ne bi suša ili nešto drugo iznenadilo. Moraš ulagat' u poljoprivredu ako misliš da ideš dalje. Ako misliš da tapkaš, da se vratiš na mašinu od prije 50 godina, tu od poljoprivrede nema ništa“.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG