Dostupni linkovi

Nakon suša poskupljenje hleba


Želimir BOJOVIC, Maja BJELAJAC

Nedavne tropske vrućine u Srbiji, koje su osiromašile ponudu na svim zelenim pijacama, uticale su da prodavci podignu cene svojih prozivoda. Za razliku od povrća gde su cene povećane i do 50 procenata, voće je poskupelo nešto manje, u proseku za 30 procenata.

Ratko Filipović, potpredsednik Privredne komore Vojvodine, kaže za RSE, da je suša različito uticala na pojedine kulture ali da bi na povećanje cena poljoprivrednih proizvoda mogla uticati i očekivanja građana da te robe i poskupe:

”Dosadašnje procene koje su pravljene pokazuju da je uticaj suše na kukuruz dosta ozbiljan. Međutim za šećernu repu i suncokret nemamo još definitivne procene jer šećerna repa može da doživi veoma ozbiljnu regeneraciju u drugom delu avgusta i septembra meseca. Što se tiče uljanih kultura verovatno se može očekivati da će soja podbaciti jer je za nju već kasno da se oporavi od suše, a što se suncokreta tiče mi u ovom momentu u Komori nemamo definitivne procene. Lično se više plašim uticaja očekivanja porasta i neke jače kupovine od strane kupaca, pravljenja zaliha, nego objektivne situacije u proizvodnji.”

Poskupljenja poljoprivrednih proizvoda najpre se vide na pijacama. Na pijaci u Užicu cene su porasle, čak duplo u odnosu na prošlu nedelju:

”Paprika 50 - 40, crni luk 40, paradajz 30 – 40, krompir 20 – 30. Narod nema para, on bi uzeo ali nema love. Ovo je po meni smak sveta.”

RSE: A zašto su povećane cene u odnosu na prošlu nedelju?

“Zato što je suša uradila svoje. Sve manje i manje ima i seljak mora da uzme pare i onda diže cenu.”

“Glavni uzrok je ova suša.”

“Skupo je đubrivo, nemamo radne snage, ali radi suše je najveća skupoća. Sada je kukuruz 20 dinara a prase 70 - 80 dinara. Pa kako hraniti sve to?”

“Svega ima, ima robe koja ovde dođe iz četvrte ruke.”

RSE: Kako će biti u vreme spremanja zimnice?

“Biće mnogo jača cena nego sada sigurno.”

“Onaj koji ima para će kupiti a onaj koji nema neće. Tako je bilo ranije, biva i danas a biće i sutra.”

Istovremeno, prema nekim najavama poskupeće i hleb, iako je Vlada Srbije uredbom o tromesečnoj zabrani izvoza žitarica tako nešto pokušala da spreči. Ekonomistkinja Dana Popović, kaže za RSE, da će talas poskupljenja pogoditi građane, ali da se oni istovremeno moraju navikavati na tržišne principe a ne na dirigovanu ekonomiju:

”Srbija nije zemlja gde se umire od gladi tako da poskupljenje hleba od 2 – 3 dinara će sigurno uslediti izazvano time što je propao rod pa nema pšenice. Poskupljenje hleba od 2 – 3 dinara u zemlji u kojoj se bolje živi nego devedesetih godina ne smatram da je neka tragedija. Drugo, ono što Vlada treba da uradi je da nađe te ljude koji nemaju za hleb pa da im da hleb u ruke. To je ono što rade vlade koje vode računa o siromašnima.“

Za razliku od poskupljenja hleba, građani Srbije daleko su više zabrinuti za moguće poskupljenje ulja.Već sada se najavljuje da bi ulje moglo poskupeti i za 60 dinara.

Ali, Ratko Filipović, ističe da na osnovu dosadašnjih pokazatelja, ulje, ipak, ne bi trebalo da poskupi:

“U ovom trenutku mogu reći, što se mene tiče, da treba očekivati da ćemo imati dovoljnu proizvodnju ulja, da će tržište biti potpuno namireno. Ukoliko potražnja naglo poraste, a to se može dogoditi, onda će to na tržištu sigurno izazvati poskupljenje.”

Poljoprivrednici traže pomoć institucija

Poljoprivrednici kažu da su svjesni da se iz siromašnih entitetskih budžeta ni približno neće moći namiriti šteta, ali smatraju da se posljedice suše mogu barem djelimično ublažiti. Zbog toga je Udruženje poljoprivrednika RS-a predložilo mjere koje bi tek minimalno sanirale predviđene gubitke.

Predsjednik Udruženja poljoprovrednika RS-a Vladimir Usorac ocjenjuje da su štete na poljoprivrednim kulturama - katastrofalne:

„Cijeni se da su na ratarskim kulturama do sada štete preko 60 posto, a da će u žetvi biti i do 80 posto. Ili bolje rečeno, štete se cijene na nekoliko milijardi konvertibilnih maraka.»

Zbog toga je Udruženje poljoprivrednika RS-a zatražilo od entitetskog ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da obezbijedi reprogram kredita za proljetnu sjetvu i subvencionira kamate za te kredite.

I Udruženje poljoprivrednika u Bosni i Hercegovini zatražiće od federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da poduzme mjere za ublažavanje štete izazvane sušom. Smatraju da se tom problemu ne posvećuje dovoljna pažnja, te da zbog toga građani nisu ni svjesni štete koju će suša prouzrokovati. Sekretar Udruženja Sead Jeleč:

„Ogorčeni smo zbog toga što su se federalne institucije, počev od Ministarstva poljoprivrede pa do Meteorolškog zavoda, do sada ignorantski odnosile prema ovom problemu, tako da javnost nije ni svjesna razmjera katastrofe za poljoprivredu.»

Jeleč takođe upozorava da će se suša katastrofalno odraziti na proljetne usjeve koji obuhvataju više od 50 posto zasijanih oranica, a to su kukuruz, uljarice i povrće. Zbog ugroženih prinosa sijena i trave dolazi u pitanje ishrana i održavanje stočnog fonda u zimu.

Ni poljoprovrednici iz Federacije BiH ne očekuju značajniju finansijsku pomoć resornog ministarstva, ali vjeruju da se određene olakšice poljoprovrednicima moraju obezbijediti.

A u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federecije BiH kažu da su prošle sedmice uputili dopis kantonalnim ministarstvima da procijene štetu na svojim područjima i dostave im te podatke. Nakon toga, uvjeravaju, odlučiće koje će interventne mjere poduzeti da bi se sanirale katastrofalne posljedice suše.

Portparol tog ministarstva Anita Damjanović kaže da je, usljed suše, stanje elementarne nepogode proglašeno u Hercegovačko - neretvanskom kantonu, i to u opštinama Neum, Čitluk, Stolac i Čapljina:

„Tek kad federalno ministarstvo dobije informacije s terena o procjenama, koje će vjerovatno zasad biti okvirne, u ovome tjednu, reagirat će interventnim mjerama.»

Anita Damjanović kaže da nadoknadu štete usljed elementarne nepogode snosi onaj ko je stanje nepogode proglasio - u ovom slučaju kanton.

U Komitetu za klimatske promjene BiH kažu da još od 1995. godine upozoravaju da će suše biti dio normalnog klimata našeg podneblja. Član Komiteta Nebojša Kuštrinović ipak je optimista:

„Ono je što je povoljno je da vode imamo dovoljno i u podzemlju i u jezerima i u otvorenim riječnim vodotocima, i tu vodu treba privoditi poljoprivrednim kulturama. Naravno, to će poskupjeti naš proizvod, ali i obezbijediti da taj proizvod i dozrije i stigne do potrošača.»

Potrošači, opet, apeluju na državu i entitetske institucije da hitno poduzmu neohodne mjere jer su zbog posljedica suše već predviđena brojna poskupljenja. Prema najavama iz nekih mlinarsko - pekarskih preduzeća, u sljedećih mjesec dana očekuje se poskupljenje hljeba za 10 do 20 feninga. To je, kažu u udruženjima potrošača, ogroman udarac za državu čijih oko 60 odsto stanovnika spada u socijalno ugrožene kategorije.
XS
SM
MD
LG