Dostupni linkovi

Dobrodošlica Aerofolotu


Pre tri nedelje, premijer Srbije Vojislav Koštunica, u društvu potpredsednika Vlade Božidara Ðelića razgovarao je
sa trenutno najbogatijim Rusom Olegom Deripaskom vlasnikom kompanije "Basic Elements" koja je zainteresovana za kupovinu Bora, a pre dva dana u društvu ministara Mlađana Dinkića i Velimira Ilića i ruskog ambasadora u Srbiji, Koštunica je primio i generalnog direktora najveće ruske avio kompanije Aeroflot, Valerija Okulova, koja je zainteresovana za kupovinu JAT-a.

U saopštenju Vlade Srbije izdatom nakon ovog susreta navodi se da je premijer Koštunica istakao kako je Aeroflot dobrodošao da učestvuje u izboru strateškog partnera za JAT, kao i da je jako značajno jačanje srpsko-ruske privredne saradnje.

Mijat Lakićević, gl. i odg. urednik magazina «Ekonomist», kaže za RSE za naš programa da susreti između političara i biznismena nisu ništa neobično, ali da takvi susreti u Srbiji mogu značiti i favorizovanje jednih biznismena u odnosu na neke druge:

„Imam utisak da tu ima dosta selektivnosti, da kad se želi nekome nešto dati onda se on prima. Mi smo imali slučaj da kad su bili kod premijera Mišković, Beko i Radulović oko „C-marketa“ kada je trebalo izbaciti „Merkator“ iz igre, kod premijera je bio i Šlaf kada je trebalo izbaciti Karića, bio je Deripaska sada kada treba izbaciti Drakulića. Dakle, previše je tih stvari, po mom nekom sudu, koje ukazuju na to da postoje neki načini da se poslovi dogovore izvan očiju javnosti. To je ono što meni smeta.“

Za Aleksandra Vlahovića, bivšeg ministra za privatizaciju u Vladi Srbije, naglo okretanja ka ruskom kapitalu postaje sve očiglednije:

“Interesantna je evolucija odnosa prema ruskim investitorima.Do pre nekoliko meseci smo imali jednu prilično veliku i izraženu netrpeljivost kada je u pitanju potencijalna privatizacija banaka od strane ruskih banaka i čini mi se da one nisu bile u jednakom položaju sa drugim velikim bankama koje su učestvovale u postupku privatizacije.“

Prvi korak u privatizaciji JAT-a je izbor privatizacionog savetnika, ali za Mijata Lakićevića, poseta Okulova Koštunici, može značiti i direktnu favorizaciju Aeroflota u odnosu na druge zainteresovane kompanije:

“Sada je odjednom Aeroflot, da tako kažem, unapred izvikan kao neko ko najbolji mogući partner. Dakle, svaki kapital je dobrodošao pa i ruski. Ono što treba da bude jasno je da za sve treba da važe isti uslovi a ovde se Aeroflot proglašava najpoželjnijim, praktično pobednikom i pre nego što je prodaja počela. Trebalo bi onda da se raspiše tender, pa tek onda da vidimo ko je stvarno najbolji.“

Nedavno je Dragan Ðilas, ministar bez portfelja u Vladi Srbije zadužen za Nacionalni investicioni plan, istakao da je
neophodno da se budućnost JAT ervejza reši do sledeće godine kada u Evropi počinje da važi "Sporazum o slobodnom nebu" koji omogućava avio-kompanijama da sleću na bilo koje aerodrome u Evropi bez posebnih ugovora sa domaćim avioprevoznikom.

Za mnoge, upravo je to razlog zbog koga je Aeroflot zainteresovan za kupovinu JAT-a. Na taj način uživao bi povlastice koje sada nema.

Ipak, Aleksandar Vlahović kaže da bi, na osnovu dosadašnjih ekonomskih pokazatelja, Aeroflot mogao biti ozbiljan i
kredibilan kupac JAT-a:

”Mislim da je Aeroflot jednako vredna kompanija kao i sve druge zapadne kompanije imajući u vidu i njihovu veličinu i njihov finansijski potencijal i na kraju njihovo iskustvo.”

Inače, u poslednjih 15-ak godina, JAT je po prvi put prošlu godinu poslovao bez gubitaka, sa finansijskim dobitkom od oko 3,8 miliona evra. Uz to, JAT je prošle godine povećao i broj prevezenih putnika, tačnije, prevezao oko 1,2 miliona ljudi.
Za kupovinu JAT-a, osim Aeroflot-a, zainteresovana je i indijska državna avio kompanija Air India, kao i Island Air.
XS
SM
MD
LG