Dostupni linkovi

Sprema se deportacija mudžahedina?


Obavezu da stranci koji su se borili u Armiji BiH napuste zemlju bosanskohercegovački političari preuzeli su još u Dejtonu. Međutim, deportacija bivših stranih boraca u nekim političkim krugovima se posmatra više kao pitanje morala i etike. Potpredsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović:

«Imamo zakone bosanskohercegovačke, imamo moral i etiku. U sklopu toga ih treba riješiti. Moj je stav da ništa ne treba uraditi mimo zakona, mimo moralnih i etičkih načela. Ako se čovjek nije ogriješio o zakone ove zemlje, ne treba ga deportovati. Ako se jeste ogriješio o zakone ove zemlje, treba ga deportovati, treba primijeniti bh. zakone. To je sve.»

Izetbegović potvrđuje na određen način i konfuziju koja vlada oko tog problema:

«Jedni kažu da se to odnosi na jedinice, da se to ne odnosi na pojedince. Drugi kažu da se odnosi generalno na sve. Ljudi su dobili neka državljanstva, imaju po šestero djece itd. To nije jednostavan problem da biste ga tako presjekli. Dakle, oni se trebaju negdje i vratiti. Nekima od njih prijeti i smrtna kazna. Recimo, u Siriji je zabranjeno služiti bilo koju vojsku osim sirijske - i možete glavu izgubiti zbog toga što ste služili Armiju BiH.»

Skoro 400 naturalizovanih Bosanaca i Hercegovaca odlukom državne Komisije za reviziju ostalo je bez državljanstava. Većina njih više ne živi u BiH. Prema našim saznanjima ostalo ih je oko pedeset koji imaju porodice i ne žele napustiti zemlju. Abu Hamza, jedan od najpoznatijih pripadnika mudžahedinske zajednice u BiH, kojem je među prvim oduzeto državljanstvo, kaže:

«Ja ne znam šta će biti sa mnom. Ja imam šestero djece. Imam i hanumu. Na kraju, kad sjede čovjek pa razmišlja - djeca će platiti to. Moja djeca nisu ni kriva ni dužna. Šta je krivo moje dijete? Da ne pričam o toj tragediji u kući. Pazite, vi ne znate spavati, vi ne znate jesti, vi ne živite normalan život. Vi svaki čas izađete iz kuće i kažete svojoj supruzi: ’Allah zna da li ću se vratiti’.»

Mediji su spekulisali i da se članstvo Stranke demokratske akcije, čiji je kadar Tarik Sadović, ministar sigurnosti BiH, koje je nadležno za ovaj slučaj, podijelilo oko pitanja deportacija. Sadović, međutim, tvrdi da nikakva odluka o deportacijama nije donesena:

«Nema takve vrste odluka. Postoje zakoni koji regulišu ovu oblast - Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu - i oni se primjenjuju. To je, dakle, poseban postupak koji se odvija u skladu sa Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu. I taj postupak regulisan je zakonom. Ja u ovom momentu ne znam da li će nadležne službe, nadležni organi donijeti pozitivnu ili negativnu odluku. To bi bilo prejudiciranje rješenja.»

Predsjednik Socijaldemokratske partije Zlatko Lagumdžija i poslanik u državnom Parlamentu je zatražio da se ovo najviše zakonodavno tijelo informiše o postupku oduzimanja državljanstava:

«Ovdje se na radi o tome da Parlament treba da stane u zaštitu ovih ili onih. Ovdje se radi o tome da izvršna vlast u ovoj zemlji mora preuzeti odgovornost za svoje postupke. Gospoda iz SDA i Stranke za BiH ne mogu tim ljudima govoriti:’Ništa vi ne brinite’, a istovremeno ih protjerivati i upirati prstom u nekog drugog. S druge strane, nemaju ni pravo da ne protjeruju te ljude ukoliko oni po zakonu moraju biti deportovani iz ove zemlje. Dakle, SDA, prije svega, i Stranka za BiH moraju preuzeti političku odgovornost i reći da li ljudi koji predstavljaju opasnost po ovu zemlju treba da odu.»

Abu Hamza, koji je u BiH došao u ratu, na odluku o oduzimanju državljanstva žalio se državnom sudu. Njegov predmet je, tvrdi, i pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu:

«Gdje mi kažu da su uzeli moj predmet i u bilo kojem slučaju da BiH odluči da me protjera, oni su mi dali broj telefona osoba, u bilo koje vrijeme da kontaktiram s njima.»

Za sada postoji dosta nejasnoća oko sudbine stranaca kojim je oduzeto državljanstvo stečeno u BiH, uglavnom na osnovu ratnih zasluga. Problem je složeniji zbog činjenice da bi većinu njih čekala rigorozna kazna u zemljama iz kojih potiču.
XS
SM
MD
LG