Prema mišljenju Srđana Dizdarevića, predsjednika Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH, ovi napadi izvode se kontinuirano, godinama, bez osude iz krugova zvanične politike, ali i međunarodne zajednice:
„Nakon one faze nasilja i pokušaja da se rezultati etničkog čišćenja održe nasiljem, sad se ovim napadima, skrnavljenjem vjerskih objekata, grobalja, napadima na sveštenike itd. odašilje poruka da pripadnici brojčano manjih vjerskih i nacionalnih skupina nisu dobro došli. Dakle, mislim da se radi o kontinuitetu, da se radi o nečemu što ne samo da ne nailazi na osudu političkih i vjerskih lidera nego sad i međunarodna zajednica na neki način, policija i UPM itd. pokušavaju da gledaju sa nipodaštavanjem na eho i na sve moguće reperkusije takvih događanja, tako da mislim da je to jedan nesretan splet okolnosti u kojem domaći nacionalisti i međunarodna zajednica praktično ne djeluju kako bi trebalo da bi se ovi napadi zaustavili.“
Bosanski franjevac Marko Oršolić ističe da bi se ovakavi napadi trebali shvatiti veoma ozbiljno jer su ratni ožiljci i rane u BiH još uvijek svježi:
„Međunacionalni odnosi u BiH su užasno zatrovani još od rata. Mnogo je ožiljaka, rana, patnji i svega. Mi još nismo krenuli u ozbiljan proces pomirenja, pokajanja, jedne katarze, izgradnje institucija, zakonite države. I sve je neodređeno, neriješeno, nejasno. I ne vjerujem da su ovi momenti eskalacija neka momentalna, nego to je jednostavno jedno konačno stanje koje se mora čim prije završiti.“
U Rijasetu Islamske vjerske zajednice BiH vjeruju kako će se napadi na vjerske objekte i službenike nastaviti jer vlast ne čini ništa da to spriječi i zaustavi, kaže Muharem Omerdić:
„Insistiramo da se počinioci otkriju i da se kazne. Jer ako se bude kroz prste gledalo onima koji ruše nadgrobne spomenike, koji remete mir bogomolja, to će se onda itekako u broju uvećavati. Brojni su napadi na islamske vjerske objekte u RS-u. Godišnje njih bude i po nekoliko stotina, a nikad se ne nalaze počinioci.“
Vladika zahumsko - hercegovački Grigorije ističe kako je trenutno stanje u BiH poražavajuće jer se sve i svako politizuje, pa tako i vjera i vjerski službenici. Veliki dio odgovornosti, kaže vladika, međutim snose upravo vjerski službenici jer vjernike ne uče oprostu i pomirenju:
„Sigurno da ima veze s našim radom, odnosno s našim neradom, našom inercijom u tome da ljude učimo i da ljudima pokazujemo dobre primjere. Mislim na vjerske službenike sve redom. Vidite kako se dešava, kako su ljudi, kako bi rekao čovjek, slabi. U Mostaru su Srbi manjina, tamo su kamenovane pravoslavne crkve. U Bosanskom Petrovcu je preutučen vladika. Nije pretučen vladika u Banjaluci niti u Trebinju, nego je pretučen tamo gdje je on nezaštićen. Opet na drugoj strani, tamo gdje su muslimani manjina, onda ti ljudi se prave hrabri, napadaju ih, ili tamo gdje su Hrvati manjina. Ne uspijevamo ljude da naučimo da budu ljudi. To ne možemo da naučimo jedni druge, ne možemo da naučimo političare, ne možemo da izvršimo uticaj na narod i to je poraz za nas kao lidere.“
Međureligijsko vijeće BiH je pokrenulo aktivnost da sve vjerske zajednice odnosno vjerski službenici svih eparhija, biskupija i džemata vode evidenciju napada, a potom podatke šalju Vijeću. Na taj način biće skupljeni tačni podaci kad, kakvi i na kom prostoru se javljaju napadi, a potom će zbirni podaci, prema najavama iz Međureligijskog vijeća, biti predstavljeni vladajućim strukturama i zatražena aktivnija zaštita vjerskih zajednica i službenika.
„Nakon one faze nasilja i pokušaja da se rezultati etničkog čišćenja održe nasiljem, sad se ovim napadima, skrnavljenjem vjerskih objekata, grobalja, napadima na sveštenike itd. odašilje poruka da pripadnici brojčano manjih vjerskih i nacionalnih skupina nisu dobro došli. Dakle, mislim da se radi o kontinuitetu, da se radi o nečemu što ne samo da ne nailazi na osudu političkih i vjerskih lidera nego sad i međunarodna zajednica na neki način, policija i UPM itd. pokušavaju da gledaju sa nipodaštavanjem na eho i na sve moguće reperkusije takvih događanja, tako da mislim da je to jedan nesretan splet okolnosti u kojem domaći nacionalisti i međunarodna zajednica praktično ne djeluju kako bi trebalo da bi se ovi napadi zaustavili.“
Bosanski franjevac Marko Oršolić ističe da bi se ovakavi napadi trebali shvatiti veoma ozbiljno jer su ratni ožiljci i rane u BiH još uvijek svježi:
„Međunacionalni odnosi u BiH su užasno zatrovani još od rata. Mnogo je ožiljaka, rana, patnji i svega. Mi još nismo krenuli u ozbiljan proces pomirenja, pokajanja, jedne katarze, izgradnje institucija, zakonite države. I sve je neodređeno, neriješeno, nejasno. I ne vjerujem da su ovi momenti eskalacija neka momentalna, nego to je jednostavno jedno konačno stanje koje se mora čim prije završiti.“
U Rijasetu Islamske vjerske zajednice BiH vjeruju kako će se napadi na vjerske objekte i službenike nastaviti jer vlast ne čini ništa da to spriječi i zaustavi, kaže Muharem Omerdić:
„Insistiramo da se počinioci otkriju i da se kazne. Jer ako se bude kroz prste gledalo onima koji ruše nadgrobne spomenike, koji remete mir bogomolja, to će se onda itekako u broju uvećavati. Brojni su napadi na islamske vjerske objekte u RS-u. Godišnje njih bude i po nekoliko stotina, a nikad se ne nalaze počinioci.“
Vladika zahumsko - hercegovački Grigorije ističe kako je trenutno stanje u BiH poražavajuće jer se sve i svako politizuje, pa tako i vjera i vjerski službenici. Veliki dio odgovornosti, kaže vladika, međutim snose upravo vjerski službenici jer vjernike ne uče oprostu i pomirenju:
„Sigurno da ima veze s našim radom, odnosno s našim neradom, našom inercijom u tome da ljude učimo i da ljudima pokazujemo dobre primjere. Mislim na vjerske službenike sve redom. Vidite kako se dešava, kako su ljudi, kako bi rekao čovjek, slabi. U Mostaru su Srbi manjina, tamo su kamenovane pravoslavne crkve. U Bosanskom Petrovcu je preutučen vladika. Nije pretučen vladika u Banjaluci niti u Trebinju, nego je pretučen tamo gdje je on nezaštićen. Opet na drugoj strani, tamo gdje su muslimani manjina, onda ti ljudi se prave hrabri, napadaju ih, ili tamo gdje su Hrvati manjina. Ne uspijevamo ljude da naučimo da budu ljudi. To ne možemo da naučimo jedni druge, ne možemo da naučimo političare, ne možemo da izvršimo uticaj na narod i to je poraz za nas kao lidere.“
Međureligijsko vijeće BiH je pokrenulo aktivnost da sve vjerske zajednice odnosno vjerski službenici svih eparhija, biskupija i džemata vode evidenciju napada, a potom podatke šalju Vijeću. Na taj način biće skupljeni tačni podaci kad, kakvi i na kom prostoru se javljaju napadi, a potom će zbirni podaci, prema najavama iz Međureligijskog vijeća, biti predstavljeni vladajućim strukturama i zatražena aktivnija zaštita vjerskih zajednica i službenika.
