Dostupni linkovi

Erdoganova politčka pobjeda


Premijer Redžep Erdogan je poslije objavljivanja izbornih rezultata izjavio kako je demokratija položila vrlo važan ispit, te obećao da će njegova stranka ostati privržena sekularnom sistemu:

“Kao što vidite, ono što nas ujedinjuje jesu naši ciljevi. Ojačaćemo demokratiju, sekularnu vlast zasnovanu na civilnom društvu.Nastavićemo slijediti naš veliki cilj, članstvo u EU. Naš nacionalni interes i želje za boljim životom biće naša ideja vodilja.”

Jedan od temelja turske države, kakvom ju je ustanovio Kemal Ataturk, je sekularizam. Njegove pristalice smatraju da su time garantirane slobode i spriječen diktat vjerskih službenika.

Na drugoj strani raste broj ogorčenih činjenicom da im ustavni princip sekularizma ograničava vjerske slobode, uključujući i pravo žena da nose marame, koje su zabranjene u svim državnim službama i institucijama. Taj sloj je prije tri godine i doveo AKP na vlast, i od tada rastu političke tenzije u Turskoj.

Turski analitičari tvrde da su jučerašnji izbori zapravo okršaj nove i stare elite, klasična borba za vlast.
Ovo su možda najzanimljiviji izbori koje je Turska imala, jer pokazuju odnose snaga na više nivoa, ali i dubinu jaza izmedju dva ne samo politička tabora. Kao jedan od rijetkih premijera bilo gdje u svijetu kojem je pošlo za rukom u svoj drugi mandat ući s još snažnijom podrškom birača, Erdogan bi mogao, predviđaju pesimisti, početi i zloupotrebljavati tu snagu. Murat Agun, turski analitičar kaže:

“Sad je jasno da AKP ima vrlo jasnu potporu turskog društva. To im daje prostora za promjene kakve hoće. Ali ja lično, barem u prvom periodu, ne očekujem radikalne, dramatične promjene njihove politike.”

I pored svih priča koje se predu oko Erdoganove partije i povezivanja članova AKP-a sa islamistima, samom premijeru niko ne osporava zasluge za korjenite prozapadne ekonomske i demokratske reforme i poboljšanje životnog standarda. Hoće li, nekim tajnim planom, zemlju povesti islamskim putem, pitanje je kojim razbijaju glavu mnogi. Anlitičar Evropskog intituta za sigurnosne studije u Brusselsu Walter Posch tvrdi da odgovor može uveliko ovisiti i od EU:

“Ono što bi jako pomoglo jeste perspektiva članstva, jer su demokratske reforme u Turskoj u skladu s evropskim zahtjevima.”

Ako je suditi po izjavi Jose Manuella Barossa, koji je čestitao Erdoganu na veličanstvenoj pobjedi, Turska nije spremna za prijem u Uniju. Ni danas, ni prekosutra, kazao je Barosso, precizirajući da EU nije spremna prihvatiti Tursku.
Barozo je dodao i da se premijer Erdogan lično obavezao na ustrajno kretanje ka EU. Ankara je počela pregovore o pristupanju EU 2005. godine uprkos rasprostranjenom skepticizmu u turskoj javnosti povodom ulaska u Uniju.
Eventualna islamizacija sekularne Turske ovisi i o sljedećim potezima Brusselsa.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG