Dostupni linkovi

Nema uslova za formiranje regionalne berze


Sa direktorom NEX Montenegroberze, Danijelom Laketić, razgovarali smo o daljem razvoju crnogorskog tržišta kapitala, mogućnosti objedinjavanja dvije postojeće berze u Crnoj Gori, problematici regionalne integracije, ali i trenutnoj stagnaciji cijena akcija.


RSE:
Krenimo od najaktuelnijeg pitanja, a to je svakako trenutno stanje cijena na crnogorskom tržištu hartija od vrijednosti. Iako smo u sred vrelog jula, na berzi nije naročito vruće. Zatišje traje već neko vrijeme. Zašto?

LAKETIĆ: Od prije dva mjeseca primjetan je pad cijena akcija i prometa na crnogorskim berzama, što svakako nije neuobičajena pojava na tržištu kapitala. Normalno je da nakon dužeg perioda rasta koji je u našem slučaju bio izuzetno značajan i premašio je mnoga očekivanja, da nastupi ta neka korekcija tako da je sada prosječan nivo cijena na nivou onog iz sredine aprila tekuće godine. Sama ta činjenica govori da se ne radi o nečem zabrinjavajućem jer su indeksi NEX berze, koji i inače predstavljaju reprezente fluktuacije na tržištu, u tom periodu bilježile rast u odnosu na početak godine preko 120%. Da se radi o redovnoj situaciji govori i činjenica da nije bilo značajnijih iznošenja prodajnih naloga, odnosno nije bilo situacije da su investitori paničili da se oslobode pojedinih hartija. Naprotiv, ne mali broj njih je bio zainteresovan za kupovine i sada je naravno u periodu kada su cijene niže i otprilike su njihova očekivanja da to neko vraćanje na istorijske maksimalne vrijednosti kojie su pojedine hatrije imale u aprilu i maju ove godine. Kao potvrda svega ovoga jesu i relativno niski dnevni prometi. Evo, recimo, ovih dana imammo 500 hiljada do milion, dok su se početkom godine, naročito u aprilu i maju mjesecu kretali od četiri do sedam miliona na dan, a imali smo i jednom u aprilu na NEX Montenegroberzi dnevni promet od preko petnaest miliona eura za dan, što svakako znači da imaoci akcija nijesu spremni da hartije prodaju, odnosno akcije prodaju po niskim cijenama.

RSE: Da li će trend stagnacije potrajati? Kada se može očekivati uzlazni trend? Da li će se to dogoditi okončanjem sezone godišnjih odmora, ili prije? To je ono što sigurno najviše interesuje sve koji posjeduju neke akcije ili tek imaju namjeru da njima trguju ili investiraju na duži rok?

LAKETIĆ: Period stabilizacije cijena koji se možda očekivao i ranije uticao je na to da uplovimo u malo mirnije vode, što ne znači da u ovom nekom budućem periodu neće biti. Kada će to nastupiti to ne možemo sa sigurnošću reći, ali prostora za rast definitivno ima. Naravno, bitno je da napomenem da se to ne može desiti u onom obimu kako je to bilo moguće prije par godina. U prilog tome mislim da će doprinijeti finalizacije privatizacija. Poznato je da je do sada privatizovano preko 80% državnog kapitala, zatim usvajanje podzakonskih akata koji će omogućiti formiranje novih penzionih fondova, kastodi institucija i kako ja nezvanično saznajem to bi trebalo da bude do kraja godine, zatim novim brokersko dilerskih kuća i slično i sve će to doprinijeti ponovnom rastu cijena. Mislim da su građani, uopšte investitori sve više edukovani, da se interesuju za stvarne ekonomske pokazatelje, finansijske analize i podatke o kompanijama koje im pomažu da odaberu hartiju u koju vrijedi ulagati. To je i inače i osnovno načelo kojim se treba rukovoditi, a neke komentare, glasine ipak uzimati sa velikom dozom rezerve, bez obzira od koga one došle. Ono što je bitno je da su akcionari sve više svjesni da sami snose taj rizik ulaganja i da je njima u interesu da se dobro informišu o kompanijama čije hartije namjeravaju da kupe. Naravno, rizik je danas veći nego prije par godina, ali pažljivom analizom prostora za zaradu još uvijek ima.

RSE: U Crnoj Gori, kojoj su inače svojstvene sve moguće vrste dualizma, postoje i dvije berze. Da li je razumno da država od 600 - 700 hiljada stanovnika ima dvije berze, odnosno, da li postoji šansa da dođe do njihovog objedinjavanja?

LAKETIĆ: To je specifično pitanje. Mi govorimo i o regionalnoj integraciji berzi, a u Crnoj Gori imamo dvije berze čime se na neki način i dovodi u pitanje ozbiljnost crnogorskog tržišta kapitala, ali ipak je i činjenica da su vlasnici obje berze privatna lica, odnosno kompanije i da je ipak stvar akcionara kako će i šta odlučiti. Njihov interes je ipak na prvom mjestu. Obje berze rade, imaju promete. Za sada to tako funkcioniše. Diskutabilno je da li država, odnosno Komisija za hartije od vijednosti kao regulator tržišta kapitala ima mogućnosti za definisanje pravila i preciziranje uslova koji bi se ticali ovog pitanja, možda, ali ono što je svakako nesporno to je činjenica da bi za sve aktere tržišta kapitala, berzu, brokere, Centralnu depozitarnu agenciju, samog regulatora bilo korisnije kada bi postojala samo jedna berza.

RSE: Gdje se, po stepenu razvoja u odnosu na zemlje regiona nalazi crnogorsko tržište kapitala?

LAKETIĆ: Crna Gora je na samom vrhu kada govorimo o stepenu razvoja tržišta kapitala u regionu. Ja bih istakla, pored svih tih nekih uslova, uspješno sproveden proces masovne vaučerske privatizacije u Crnoj Gori krajem 2001., početkom 2002. godine gdje su na neki način građani bili prinuđeni, odnosno bili uključeni da razmišljaju o svojoj imovini koju su onako nenadano dobili, odnosno vaučerima. Ko je tada i kasnije vjerovao i u proces i u ono što je dobio i naravno ko je trgovao i dobio je ko nije izgubio je. Danas, na žalost, imamo situaciju da dođu ljudi, pitaju sada mogu li negdje da ulože vaučer. Smisle neke razloge, ali naravno to je nemoguće. Konkretno mislim da je povoljan makro-ekonomski ambijent, poreska politika kao i sve veći broj evro-atlantskih integracija doprinosi atraktivnosti našeg tržišta, a to je svakako rezultiralo većim brojem inostranih investitora.

RSE: Šta mislite o ideji jedinstvene zapadno-balkanske berze. Ovo vjerovatno nije moguće u obliku jedne berze, ali možda u nekoj formi mreže objedinjenih zapadno-balkanskih berzi? Da li je moguće da, primjera radi, investitori na crnogorskoj berzi, jednog dana, imaju na raspolaganju sve hartije koje su u ponudi u cijelom regionu?

LAKETIĆ: Prvo bih napomenula da pad cijena akcija i ovaj period stagnacije koji se dešava i kod nas karakteriše čitav region i to ustvari govori koliko smo svi mi pojedinačno mala tržišta i koliko nas investitori posmatraju kao jedan region. Ideja o regionalnoj integraciji berzi postoji, čak su i predstavnici NEX berze članovi nekih radnih grupa koje rade na pripremi ispitivanju terena za harmonizaciju odnosa bezre u regionu. Konkretno, na tom projektu je koordinator bečka berza, a naravno tu se priča ne odnosi samo na berze ex YU prostora već i na širi region. Takođe, nedavno sam imala i posjetu potpredsjednika nordijske i baltičke grupe berzi za sjevera, koji su veoma zainteresovani za saradnju i poslovanje u ovom regionu. Konkretan odgovor za ovo što ste pitali je da za sada ne postoje uslovi za formiranje jedne integralne berze na regionalnom nivou, ali postoji ideja o zajedničkom indexu koji bi pokazivao kretanje cijena akcija na nivou ex YU prostora što bi omogućilo potencijalnim investitorima dobijanje pravovremenih informacija o hartijama od vrijednosti i mogućnostima ulaganja u inostranstvo, odnosno na drugoj strani brži priliv stranih investicija kod nas jer bi na jednom mjestu bile objedinjene prave informacije i one bi bile dostupne u pravo vrijeme i to bi naravno uz niže troškove i uz te povoljnije uslove za ulaganje uzrokovalo veći obim prometa na berzi. Naravno, tu postoji mnogo stvari koje treba uskladiti kao što je pravna regulativa, jer svaka zemlja ima svoja pravila igre i regulatore sa različitim ingerencijama. Za sada ono o čemu možemo govoriti je samo informaciono povezivanje berzi regiona. Ono što bih dodala jeste da naši investitori već trguju na inostranim berzama, što direktno pojedinci, što kroz fondove čiji su oni akcionari. Naša zakonska regulativa obavezuje trgovanje preko brokerskih kuća i mislim da postoji dobra saradnja na nivou regiona jer smo svi mi već mala tržišta, a što se tiče trgovanja hartijama stranih kompanija čeka se zaokruživanje zakonske regulativa i donošenje podzakonskih akata kojima bi Komisija za hartije od vrijednosti Republike Crne Gore to omogućilo. Ja se nadam da će se to desiti uskoro i da neće proći mnogo vremena do kotiranja inostranih kompanija na NEX berzi.

RSE: Vratimo se u domaće okvire. Zašto nema više kompanija na kotaciji i šta sprječava domaće kompanije da ažurno objavljuju podatke o poslovanju? Da li se slažete da je upravo nedostatak podataka jedna od značajnih prepreka dodatnom angažovanju stranih investitora na domaćem tržištu kapitala?

LAKETIĆ: NEX berza insistira na kvalitetu kompanija koje se nalaze na kotaciji kako bi bila adekvatan reprezent berzanskog listinga. Na žalost, naše kompanije ne vide značajne benefite koji se ovim putem mogu ostvariti bez većih troškova , pa je zato od naših stalnih uloga da radimo na konstantnoj promociji i podsticanju listinga uspješnih domaćih preduzeća na edukaciji potencijalnih investitora i uopšte investiranje u hartije od vrijednosti. Nadam se da neće proći puno vremena kada će se pokrenuti i inicijativa uspješnih kompanija, da nećemo samo mi inicirati, nego ćemo krenuti od njih oko listiranju na ovom prestižnom berzanskom segmentu NEX berze koje će uvidjeti koliko ustvari u njihovom interesu da se na neki način besplatno reklamiraju, ukažu na svoj rejting, tako doprinesu većoj likvidnosti udjela u postizanju konkurentske prednosti. Problem zemalja u tranziciji sa kojim smo se i mi suočili jeste problem dostojan tih finansijskih izvještaja. Za sada na NEX berzi obavezu dostavljanja istih imaju samo firme sa kotacije, a nadam se da neće proći puno vremena kada će dospeće polugodišnjeg ili čak kvartalnog, kao što imamo situaciju u BiH, izvještaja biti obaveza ne samo kompanija sa službenog tržišta već i za one sa slobodnog tržišta. Svakako da je to problem za investitore.

RSE: Da li se slažete sa ocjenom koja se često se može čuti u javnosti da je, kada je riječ o prelasku domaćeg tržišta kapitala u narednu fazu razvoja, neophodno da se pojave novi instrumenti trgovanja?

LAKETIĆ: S aspekta berze, do sada je privatizovano preko 80% državnog kapitala, tako da prostora za aktivnosti na tržištu kapitala ima. Naravno, zavisi od modela privatizacije. Ne mora se sve odraditi na berzi. Postoje modeli koji se odrađuju aukcijama i drugim modelima, a praksa je pokazala da čak i u najavama konkretizacije privatizacije cijena te kompanije raste. Tu su još i nove institucije tržišta kapitala, a naravno i ti novi instrumenti trgovanja koji su neophodni da bi tržište kapitala funkcionisalo kada se nađe u toj nekoj narednoj fazi. Konkretno, imamo obveznice koje je emitovala NLB Banka i nadamo se da će i druge institucije slijediti taj način prikupljanja novca bez zaduživanja, plaćanja kamate i tako dalje. To emitovanje korporativnih obveznica, još nekih obveznica lokalne samouprave u budućnosti onih derivata izvedenih hartija od vrijednosti su česta opcija. To je nešto što nas sve čeka, ali ipak treba vremena za neke stvari.

RSE: Za Vas, shodno funkciji koju obavljate, važe izvjesna ograničenja u vezi javno izgovorene riječi. Ipak Vam moram postaviti pitanje: da raspolažete izvjesnom količinom novca - koje biste hartije kupili?

LAKETIĆ: U pravu ste, ograničenje postoji, ali ono što ja mogu reći i ono što ja zagovaram jeste da treba ulagati u likvidne hartije. To su one hartije koje možete svakog dana i kupiti i prodati i da ulaganje bude na dugi rok. Nijesam pristalica pozajmljivanja novca, uzimanja kredita i slično, jer ukoliko zavisite od roka kada morate da vratite novac lako se može desiti da izgubite, iako bi možda dva dana nakon toga dobili. To je ta presija, pritisak koji nije dobar, a pravila investiranja su pokazala da se u sumi ukupno na špekulacijama, odnosno trgovanju na kratak rok ne može zaraditi. Pojedinačno da, ali u nekoj sumi ipak ne. Znači, investicije u likvidne hartije i na dugi rok.

RSE: I na kraju, ne mogu, a da ne primjetim da su na čelu obije crnogorske berze sada žene. Da li je to slučajnost, ili neka vrsta pokazatelja o intenzivnijem angažmanu žena u Crnoj Gori?

LAKETIĆ: To govori o tome da su žene sposobne, precizne, radne ne manje od muškaraca, a u nekim slučajevima čak i više.

RSE: Da li saradjujete i da li je vaša medjusobna komunikacija možda olakšana upravo činjenicom da obije pripadate ljepšem polu.

LAKETIĆ: Imali smo i nekoliko zajedničkih putovanja, bilo je prilike da nastupimo, da predstavimo Crnu Goru s aspekta i jedne i druge berze. Imamo jednu sasvim korektnu saradnju. Ja se privatno nadam i skoroj integraciji berze.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG