Dostupni linkovi

More na kredit


Ljubica MILICEVIC, Ivan KATAVIC, Ankica BARBIR MLADINOVIC, Želimir BOJOVIC, Gëzim BAXHAKU

U turističkim agencijama koje smo posjetili u Nikšiću kažu da se za odlazak negdje vani traži plaćanje na rate ili uopšte nemaju posla oko sklapanja aranžmana za ljetovanje. Iz Agencije „Anitra“:

„Građani su veoma zainteresovani za razne vrste putovanja, uključujući i inostrane destinacije, u principu Grčka, Egipat na prvom mjestu, međutim, kod nas konkretno se pojavljuje problem zašto su svi građani zainteresovani za plaćanje na rate“.

RSE: Da li im to Vaša agencija omogućava?

Agencija „Anitra“: Pošto je osnovni program naše agencije rafting, splavarenje Tarom, planinski turizam, u tom dijelu možemo da im omogućimo rate, međutim, te dalje destinacije ne možemo.

Turistička agencija „Arka“:

„Što se tiče naše agencije mi ne radimo nikakve aranžmane, jer Nikšićani su potpuno nezainteresovani za bilo kakva putovanja. Vjerovatno je to zbog standarda i situacije u našem gradu“.

Kako Nikšićani planiraju ljetovanje, pitali smo građane na ulici:

"Svake godine planiram ljetovanje.U mašti odlazim na mnogo, mnogo raznih mjesta."

RSE: A u stvarnosti?

" Vrlo teško, jer moram puno da radim. Došlo je vrijeme kod nas da stvarno moramo puno, puno da radimo, tako da nema prostora za odmor. Čak, iako planiram odmor, onda je to kada se završi turistička sezona."

"Planiram jedno dva dana, ako skupim dovoljno novca, da odem možda u Budvu na jedno noćenje i to je to."

RSE: Zašto tako kratko? Jeli to Vaš cijeli ljetnji odmor?

"To je moja realna mogućnost da sa familijom odem jedan ili dva dana. Treba mi jedno dvije moje plate, a to je jedno 500 eura za jedno neđelju dana sa četvoročlanom familijom da provedem na moru."

NIKŠIĆANKA : Ljetnji odmor planiram krajem avgusta, para imam da pođem na odmor, ali vremena nemam. U pitanju je samo vrijeme.

RSE: Gdje ćete provesti odmor?

NIKŠIĆANKA : Žabljak.

Evo još jednog odgovora zabilježenog na ulicama Nikšića:

"Pedeset kilometara sam od mora, a ne mogu sebe priuštit ni da ga vidim, za razliku od onih koji žive i pet hiljada kilometara, a glavni su gosti danas u Crnoj Gori, a moja djeca, jedno od dvanest godina, jedno od deset godina samo su jednom bili na more u ovoj našoj nezavisnoj državi. I onda se pitam: čemu luksuzni hoteli poput „Splendida“ i ostalih? Ko to sebi može priuštit i za koga ih prave? Da li za nas? Da li za ovo pet, deset procenata ekstra bogataša po Crnoj Gori."

RSE: Kada biste imali dovoljno novca koju biste destinaciju odabrali?

NIKŠIĆANIN 5: Izabrao bih Crnu Goru. Isto mi je da poželim Havaje ili Crnogorsko primorje.

RSE: Koliko je novca onda potrebno za nekih sedam dana odmora?

NIKŠIĆANIN : Obračunao sam čisto onako iz hobija koliko primam i izračuna sam ovako. Od 30 do 40 eura po osobi, četiri člana moje familije, četiri puta tri, koliko je? Pomnožite to sa minimum sedam dana i viđet ćete, dvije plate i to smo i ja i supruga intelektualci. „Vas drob po dolini da prospete“ dok to otplatite, pa makar vam dali na godinu dana.

NIKŠIĆANIN : Kakvo crno ljetovanje. Od ove socijale od 200 eura da ljetujem. Petočlana familija, nemamo ’ljeba da jedemo, a ne da ljetujemo.

Hrvatska je atraktivna za bh. građane

Sudeći po anekti koju smo proveli po ulicama Sarajeva, stanovnici ovog grada najčešće svoje godišnje odmore provode u Hrvatskoj, a sve je veći broj Sarajlija koji ljetuju u Neumu:

„Ljeto očito u Hrvatskoj.“

„Najviše u Tučepima.“

„Do Neuma. Mislim, situacija kakva je, a inače imamo odmaralište dole naše, pa tako bih koristila malo da se odmorim.“

„Ja u Starigradu na Hvaru. Nadam se da će isto vrijeme biti kao sad što je.“

„Uglavnom jadranska obala. Ne baš isključivo Orebić, ali eto... Jadran inače.“

„Hrvatsko primorje. Gore, sjevernije. Vodice, najvjerovatnije Primošten.“

Slično razmišljaju i građani Mostara:

„Nisam se još odlučio. Svugdje je skupo.“

„Pa šta ja znam. Besparica.“

„Bili smo već.“

„Neću nigdje. Ne radim.“

„Najvjerovatnije u Vodice. Sa prijateljicama. Ide nas sedam, joooj!“

„Ne idem na godišnji nigdje. Faks je još u tijeku. Nisam odavdje, iz Čapljine sam i jedino rijeka dole kod nas.“

Iskoristili smo priliku i upitali gradonačelnika Mostara Ljubu Bešlića gdje će on provesti godišnji odomor:

„Pa ja obično ljetujem kod svoga kuma. I to je svake godine ista šema - otprilike kad on ide na odmor, idem i ja. Mi imamo tako dogovorene neke termine. To je kod Opatije i budemo po tjedan dana gore. Sve ostalo nisam planirao. Znači taj jedan tjedan sam planirao zajednički s kumom provesti, a dalje ćemo vidjeti. S obitelji ću dogovoriti, neću nigdje posebno.“

I u turističkim agencijama Bosne i Hercegovine kažu kako su hoteli na Hrvatskom primorju već mjesecima rasprodani. Također, ove godine hit je i Turska, kaže Nino Ninić, iz agencije Centrotrans Sarajevo:

„U zadnje tri, četiri godine opet se najviše traži Makarska rivijera što se tiče ljudi iz Sarajeva i tu su svi hoteli apsolutno puni negdje do polovine avgusta. Tučepi, Makarska, Brela, Baška Voda, to su ubjedljivo najtraženije lokacije za ljude iz Sarajeva. Ali ove godine veliko je interesovanje stvarno i za Tursku i svaki let dosad koji je bio za Tursku, a ide dva puta sedmično, je bio pun.“

Pored Jadrana i Turske, najtraženija lokacija za ljetovanje je i Egipat, kaže Aida Jašarević, iz agencije Relax Tours Sarajevo:

„Moram priznati da ove godine primijetili smo da se sve više i više naših putnika, a primijetili smo i kod drugih agencija, odlučuju za ta putovanja izvan našeg, ako možemo reći, Jadranskog mora. Sve više i više se odlučuju za neke dalje destinacije. Kod nas su najtraženiji i dalje na prvom mjestu Egipat, pa onda Tunis. Naravno, i sve ostale destinacije u svijetu se rade. Međutim, kad smo ispitivali i tražili šta ljude najviše interesuje, na kraju smo odredili da to ipak bude opet Egipat, jer je to ono što ljudi najviše traže.“

S obzirom na relativno visoke cijene i loš standard, velik broj Bosanca i Hercegovaca godišnji odmor provodi u svojim domovima:

„Nekad sam ljetovala na moru. A sad pošto sam nezaposlena, ne ljetujem nigdje. Znači, čitava godina mi je odmor.“

„Nemam para. Da imam para, otišao bih malo ako ništa do Neuma.“

„Sarajevo. Penzioner.“

Imamo more, ali ne i novca za ljetovanje

Većina prosječnih obitelji godišnji odmor provodi kod kuće, eventualno nekoliko dana kod prijatelja ili familije, a većina koja odlazi na pravo ljetovanje uglavnom to čini na kredit. Prema podacima Hrvatskih putničkih agencija čak 90 posto hrvatskih građana, koji će ovog ljeta nekud otputovati, mjesecima će poslije otplaćivati ne baš male rate kratkog ljetnog užitka.

Zagrepčanka koju smo zatekli baš na izlasku iz banke kaže da su oni koji se mogu zaduživati za ljetovanje zapravo jako privilegirani jer ona, kao i većina prosječnih Hrvata, ni taj si "luksuz" ne mogu priuštiti:

"Danas sam uzela kredit da bih mogla platiti režije. Nemam od čega da platim režije, a kamoli još da imam za more. Trebam i drva kupiti za zimu. Lako je onima koji imaju novac i koji imaju pet-šest tisuća, pa još i muž i žena rade. I Jarun je dobar, a tu je pod nosom."

Osim Jaruna mnogi Zagrepčani sličnog materijalnog statusa već su, kako kažu, zauzeli svoje "drvo hladovine" i na drugom zagrebačkom jezeru – Bundeku:

"Našla sam svoje drvo i već sam sedam dana pod tim drvetom. Kada mi dođe sunce s jedne strane, bježim na drugu."

"Na godišnji ću ispred zgrade, u Pionirac, na Maksimir."

To je i jedino što si mnogi ljudi s burze, s prosječnom plaćom ili mirovinom, ovih vrućih dana mogu platiti:

"Danas sam ponijela pola talijana i jednu papriku. Vjerujte, nisam imala što drugo da ponesem. Nema se više od kuda. Imam mirovinu 1200 kuna i nekako preživljavam, a onda mi ništa ne znamo jer oni su ti veliki ekonomisti i oni upravljaju našim mirovinama. Neka plaćaju sve režije, pošteno kao mi, i neka žive kao mi i onda nećemo biti jedini prosjaci. Došao mi je neki dan unuk da mu kupim tenisice, a ja nemam otkuda. Tako vam to ide kod nas. Tko ima i Bog mu da, a tko nema, uzimaju mu i ono što ima. Ni moji unuci neće na more već će ispred kuće sjediti i igrat se u hladu."

Zbog sličnih situacija naše bezazleno pitanje "kuda idete na godišnji", mnogima je zazvučalo kao provokacija i nisu htjeli ni odgovoriti:

"Ne idem na godišnji jer nemam sredstva otići niti do Dugog Sela, a kamoli otići na more. Nikuda. Ni djeca nemaju, a svi su zaduženi do grla. Ja se ne želim zadužiti jer što ću jesti? Svi su zaduženi do grla. Nisam zadužena, ali nikuda ni ne idem. Bilo je bolje ranije. Nisu nas krali kao što nas danas kradu. Onda smo svi živjeli. Tito nas nije čerupao kao kokoši. Ovi se bore za sebe, ali ne za nas. Mi smo uvijek bili sirotinja i bit ćemo."

Letovanje na kredit, zašto ne?

Ove godine veći broj građana Srbije otićiće na letovanje. Ekonomisti kažu da je razlog tome povećanje plata ali i mogućnost da se na letovanje ode zahvaljujući mnogobrojnim bankarskim kreditima.

U novinama i na televiziji sve je više oglasa i reklama turističkih agencija koje nude svoje aranžmane i pozivaju građane da posete neku od turističkih destinacija u zemlji i inostranstvu.

Aranžmani su različiti i po sadržaju i po cenama. Najeftiniji aranžmani iznose oko 100 evra i za taj novac može se letovati u Crnoj Gori ili Bugarskoj, ali ako imate 1000 ili 2000 evra, sebi možete priuštiti letovanje u Dubaiju, na Kubi ili na Tahitiju.

U turističkim agencijama kažu da nisu očekivali da će ove godine prodati više aranžmana. Aleksandar Vučković, PR manager u turističkoj agenciji Argus turs, ističe da će ove godine oko 20 procenata građana više, u odnosu na prethodnu godinu, otići na letovanje. On kaže da građani najviše traže prosečne aranžmane, a to su hoteli sa tri zvezdice i autobuskim prevozom:

”Ove godine je definitivno više ljudi nego prošle što mi zahvaljujemo jednoj opšte malo boljoj situaciji i možda jednom malom porastu standarda. Naši ljudi su poznati da vole da putuju i da će da prištede preko cele godine da bi ipak otišli na more.”

I Aleksandar Ðogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja, potvrđuje da broj onih koji odlaze na letovanje svake godine raste:

”To je manjim delom posledica rasta kupovne moći, ali suština se nalazi u tome da su sada dostupni potrošački krediti. Ti namenski potrošački krediti omogućavaju da se ide na letovanje i ostale inostrane destinacije. Znači, suština leži u zaduživanju stanovništva.”

I dok, sa jedne strane, kaže Zoran Stojiljković iz sindikata Nezavisnost, raste broj onih koji sebi mogu da obezbede letovanje:

”S druge strane, imate još uvek 2/5 stanovništva koje jedva sastavlja kraj sa krajem. Znači da je ta društvena polarizacija sve izraženija.”

Iako će ove godine veći broj građana Srbije uživati u moru, plažama ili nekom drugom pejzažu, mnogi od stanovnika Kuršumlije i Subotice, sa kojima smo razgovarali, nemaju novca za letovanje:

”S obzirom da imam platu nešto veću od 20 hiljada dinara ne mogu da priuštim neki normalan godišnji odmor.”

“Ove godine planiram da idem ponovo u Dalmaciju u kojoj nisam bio jako dugo.”

“Ove godine nećemo ići na more zbog malog deteta.”

“Nemaš šanse da ideš na more, ovi koji rade su napolju, na njivi. Nemamo nikakve šanse da idemo na letovanje.”

“Ja kao radnik sa 12 hiljada plate nemam mogućnosti da letujem.”

Međutim, Aleksandar Ðogović kaže da se zbog niske prosečne plate u Srbiji, koja iznosi oko 28 000 dinara ( 350 evra) i koja nije dovoljna ni za pokrivanje standardne potrošačke korpe, građani sve češće odlučuju za uzimanje malih namenskih kredita:

”Bez tih kreditnih aranžmana ne može se ići na bilo kakve turističke aranžmane jer je to i dalje luksuz za prosečno tročlano domaćinstvo, koje je inače najzastupljenije u Srbiji.”

Zoran Stojiljković ističe da se u Srbiji, u odnosu na razvijene zemlje, nude dosta jeftini turistički aranžmani i da je, zbog toga, borba među turističkim agencijama veoma oštra. Porast broja onih koji imaju novca da odu na letovanje, Stojiljkovićc vidi u činjenici da se polako, ali izvesno, obnavlja, kako kaže, srednji sloj:

”Na izvestan način se obnavlja srednji sloj, ali je to još uvek relativno ograničeno i daleko ispod onoga što je bio standard građana Srbije pre ovih ratnih avantura u koje smo ušli na ex jugoslovenskom prostoru.”



Najveći broj gradjana Kosova zbog teškog ekonomskog stanja nisu u mogućnosti da odu na godišnje odmore.
Naši sagovornici, slučajni prolaznici u Prištini, kažu da su teška ekonomska situacija, velika nezaposlenost i siromaštvo razlozi zašto najveći broj gradjana ne može ni da pomisli da ode nekamo na godišnji odmor.

Za građane Prištine daleko je more

Ilirijana Zuka je student Univerziteta u Prištini. Ona će na godišnji odmor boraviti nekoliko dana u Ulcinju.
«Idem za Ulcinj», kaze ona i ističe da će tamo ostati nekoliko dana, što će zavisiti od toga koliko će joj se svidjati, ali će to istovremeno zavisiti i od materijalne situacije, odnosno od toga koliko će letovaje u Ulcinju biti skupo.

Ona kaze kako najveći broj njenih kolega sa fakulteta neće moći da ide na letovanje, jer je materijalna situacija teška.
Burim Sulejmani ove godine neće moći da ide na odmor, jer priprema diplomski rad na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini.

«Ove godine neću moći da idem, jer pripremam diplomski rad, ali na to utiču i materijalni uslovi», kaže Sulejmani i ističe kako mnogo njegovih kolega studenata i poznanika zbog materijalne situcije ne mogu sebi da priušte odlazak na godišnje odmore.

Nemam u planu da idem bilo gde na odmore, kaze Avni Havolli iz Prištine, koji je nezaposlen i izražava čudjenje kako značajan broj stanovnika Kosova uopšte uspeva da obezbedi najosnovnije uslove za život.
«Ne znam kako obezbedjuju hranu za decu koju imaju», kaze Havoli.

Jedan sagovornik koji nije hteo da se predstavi kazao je da zbog materijalnih uslova ne može da priušti odlazak na godišnji odmor.

Kujtim Seljmanaj kaže kako zbog obaveza na radnom mestu ne može da ide na godišnji odmor, iako sa platom koju prima u delegaciji Kosova za pregovore o statusu to sebi može priuštiti.
Sa penzijom od 40 evra ne mogu da kupim lekove, a ne da idem na godišnji odmor, kaze Rexhep Isufi, dok se u centru Prištine, preko puta Radio Kosova osvežava na javnoj česmi, jedinoj koja ovih dana radi u centru gradu.
«Četrdeset evra mi nije dovoljno da kupim lekove, a što se odmora tiče na njega smo zaboravili», kaže on.
Na Kosovu sa najmladjom polulacijom u Evropi, sa više od 50 dsto gradjana koji se prema standardima Svetske banke smtraju siromašnima, sa 13 odsto stanovnika koji ne mogu da obezbede ni 1 dolar dnevno, sa oko 50 odsto nezaposlenih vrlo je malo onih koji sebi mogu da priušte odlazak na godišnje odmore.
Medjutim, istovremeno ovdašnje turističke agencije nude razne aranžmane čije promotivne cene prelaze nekoliko hiljada evra. I za te ponude ovde ima mušterija.
XS
SM
MD
LG