Dostupni linkovi

Brzinom regate ili karavana do Evrope?


Esad KRCIC, Radovan BOROVIC, Žana KOVACEVIC, Ankica BARBIR MLADINOVIC

Iako je potpredsjednik crnogorske Vlade Gordana Đurović u međuvremenu negirala da je pri susretu sa srbijanskim kolegom Božidarom Đelićem razgovarano o Zapadnobalkanskoj grupi, činjenica je da su dva vicepremijera inicirala ideju o saradnji zemalja regiona: Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Albanije, koja bi se mogla ozvaničiti uobičajenim memorandumom o saradnji, dok je sam naziv Zapadnobalkanska grupa termin koji su nametnuli mediji. Cilj ove saradnje bi bio izbjegavanje nepotrebnih troškova i umnožavanje istog posla, što se prvenstveno odnosi na usklađivanje nacionalnih zakonodavstava sa 100 hiljada stranica evropskih propisa što znači da bi, između ostalog, prevođenje ove dokumentacije bilo podijeljeno, a zatim međusobno razmijenjeno. Ova ideja je na tragu Višegradske grupe, kada su zemlje centralne Evrope - Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska - sačinile sličan sporazum o saradnji.

Podgorica se zalaže za saradnju

„Memorandumom o saradnji, bili bi definisani zajednički interesi i moguća zajednička saradnja na što lakšem pristupu Evropskoj uniji,“ rekla je za naš radio Ana Vukadinović, sekretar Sekretarijata za evropske integracije, koja je dodala da će ova ideja biti dalje razmatrana na konferenciji o pitanjima evropskih integracija koja će se održati početkom oktobra u Crnoj Gori, kao nastavak već održanih konferencija u Skoplju, Tirani, Beogradu i Sarajevu:

„Mi pretendujemo na ono što već postoji, a to je da sve zemlje u regionu sa kojima zaista imamo odličnu saradnju, imaju i međusobno dobru saradnju. Potpisani su i neki memorandumi o saradnji koji omogućavaju još jaču razmjenu iskustava i još veće jačanje administrativnih kapaciteta. Ja smatram da ove četiri, već održane konferencije predstavljaju ono u čemu se suština ogleda u zajedničkoj saradnji. Ne u tome da jedna zemlja ima vođstvo ili da je stožer, već u tome da se svi složimo oko naših strateških interesa.“

Iako ideja već na prvi pogled nudi veoma racionalan pristup koji bi mogao biti od koristi svima, ostaje pitanje kako će se premostiti problem različitih nivoa na kojima se u okviru puta ka punom članstvu u Evropskoj uniji nalaze zemlje regiona. Hrvatska pregovara o članstvu sa Evropskom unijom i time prednjači u odnosu na ostale zemlje regiona. Makedonija je kandidat za članstvo, Albanija potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je Crna Gora parafirala, a koji će potpisati u oktobru. Srbija i Bosna i Hercegovina tek treba da završe pregovore o stabilizaciji i pridruživanju. Shodno tome moglo bi se desiti da se u zemljama koje osjećaju da mogu brže od drugih, otvori pitanje da li formiranje Zapadnobalkanske grupe može dovesti u opasnost princip regate, po kom svako napreduje prema svojoj brzini, u korist principa karavana, po kom se karavan kreće brzinom najsporijeg.

Ana Vukadinović, sekretar Sekretarijata za evropske integracije:
„Ne. Ovo je jedna grupa koja omogućava lakšu međusobnu saradnju. Ne radi se o formalnom uspostavljanju države koji opet utiče na uspostavljanje sistema karavana. Evropska komisija za sada procjenjuje individualno i nastaviće sa individualnom procjenom puta koji sve zemlje imaju u procesu priduživanja. Neke zemlje su već kadidati, mi smo još potencijalni kandidati sa drugim zemljama, neki još pregovaraju Sporazum, neke su ga već potpisale. Ne bi trebalo da to utiče na sam proces pristupanja.“

Na ideju o formiranju Zapadnobalkanske grupe, u međuvremenu je reagovao Bojan Šarkić, donedavno crnogorski diplomata, a danas direktor briselske konsultantske kuće "Europa matters" koji je podgoričkom dnevniku "Vijesti" rekao da Crna Gora ne bi trebalo da se pridružuje ovoj inicijativi Srbije, zbog procjene da će do članstva u Evropskoj uniji doći lakše pojedinačno, nego kao dio šireg paketa. Šarkić smatra da je važno da Crna Gora razvija svoj administrativni kapacitet, a da bi, u vezi sa tehničkim dijelom trebalo sarađivati samo u dijelu koji se tiče prevođenja evropskih propisa.

Beograd: saradnja je pitanje političke volje regiona

U Beogradu kažu da je ideja tek u razmatranju i da je rano govoriti o operativnim delovima saradnje država regiona, koja je zamišljena na ministarskom nivou.

Ideja za formiranje takozvane Zapadnobalkanske grupe proistekla je iz želje za bliskom saradnjom i razmenom iskustava, kako bi zemlje regiona brže napredovale ka članstvu u Evropskoj uniji, kaže za naš program direktorka Kancelarije Vlade Srbije za pridruživanje EU Tanja Miščević. Početna namera Srbije je da sa Crnom Gorom kroz Memorandum, uđe u proces razmene informacija i jačanje kapaciteta za evropske integracije:

"Čini mi se da je to malo prevazišlo ideju koju smo pokrenuli. Ideja je krenula od Memoranduma o saradnji između Srbije i CG koji je pripremljen sa vrlo jasnom idejom i ciljem, a to je da tehnički pomognu sve one poslove koje je neophodno uraditi u procesu evropske integracije ovih zemalja. O tome nisu vođene nikakve ni dublje, ni veće, ni više konsultacije. Pokušavamo da napravimo nekakav predlog kako bi to moglo izgledati pa da onda komuniciramo sa svima ostalima."

Naša sagovornica navodi da ovakva ideja nije zamena za postojeći Pakt za stabilnost jugoistočne Evrope i da je teško reći koje će oblasti pokrivati ova regionalna saradnja, ali će se ona prema početnim zamislima odvijati na ministarskom nivou. Jelica Minić iz evropskog pokreta podseća da je regionalna saradnja zapadnog Balkana na tragu Višegradske inicijative, kada su se zemlje srednje Evrope okupile oko harmonizacije bezbednosnih i spoljno političkih odnosa. Iako saradnja predviđa samo stručne okvire, ona podseća da i ova inicijativa kao i uostalom sve regionalne, imaju snažnu političku dimenziju:

"Ovo bi bio jedan striktno politički forum i ono što je presudno to je da postoji politička volja da se nešto tako formira – to je sad ključno pitanje - da li su sve zemlje zapadnog Balkana spremne za jednu takvu inicijativu. Drugo, da li postoje vrlo jasni interesi, jasno definisani ciljevi i da li postoji, da li će se priznati da postoji određeni regionalni identitet. On realno, bez obzira na stepen njegovog priznavanja, definitivno postoji, ali je pitanje da li će se on politički artikulisati i da li će iza njega stati politička volja zemalja regiona."

Jelica Minić podseća da se Višegradska grupa nije bavila konkretnim operatvnim poslovima, ali jeste usklađivala stavove zemalja centralne Evrope i mišljenja je da bi se to moglo izvesti i sa zemljama zapadnog Balkana:

"Ono što je danas konkretan problem na zapadnom Balkanu to je kako će se razrešiti pitanje Kosova, da to ipak bude neko rešenje koje ne bi suštinski ugrozilo stabilnost čitavog regiona. Otvaranje jedne takve debate među zemljama regiona sigurno bi moglo biti od pomoći."

Dakle konačna sudbina ove inicijative naravno zavisiće od svih zemalja regiona i od konačnog statusa Kosova. S obzirom na trenutne odnose među zemljama zapadnog Balkana i činjenicu da su one na različitom nivou evrointegracija, direktorka vladine Kancelarije za pridruživanje Srbije Evropskoj uniji Tanja Miščević odgovara na pitanje, kakve su šanse da se ova srpsko crnogorska ideja pretoči u konkretan vid regionalne saradnje:

"Mislim da ni za druge elemente ni šire političke volje ne nedostaje regionu koji mi nazivamo zapadni Balkan ili jugoistočna Evropa. Prosto se sasvim jasno vide potrebe, uslovi i ciljevi koji su nam manje više isti."

Isksutva drugih dragocijena za BiH

"Zapadnobalkanska grupa, u okviru koje bi zemlje bivše Jugoslavije i Albanija udruženim snagama pregovarale sa EU o pridruživanju je dobra zamisao, ukoliko to nije neka čvrsta organizacija," ocjenjuje predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić. O incijativi potpredsjedice Vlade Crne Gore Gordane Đurović da se, po ugledu na višegodišnju saradnju zemalja centralne Evrope koje su okupljene u takozvanu Višegradsku grupu postale članice Unije, osnuje nešto slično i u zemljama Balkana, Špirić kaže:

"Pozdravljam svaku ideju i inicijativu regionalnog okupljnja, koje može biti doprinos ubrzanju puta svake članice pojedinačno i svih nas zajedno ka Evropskoj uniji, što definitivno jeste zajednički cilj svih zemalja zapadnog Balkana. Međutim, to može biti dobro, ali može izazvati i kontra-efekte. Zapravo, svaka čvrsta organizacija stvaranja saveza zapadnobalkanskih zemalja može i usporiti put ka Evropskoj uniji. Pretpostavljam da to nije cilj. Žao mi je što su nakon godinu dana Srbija i Crna Gora sabrale da su zajedno jače na putu ka Evropskoj uniji. Mislim da tehnički detalji nisu sporni, dakle da se radi zajednički, bez nekog čvrstog saveza. Zato što je zapravo i Evropskoj uniji oslabio probavni trakt naglim proširenjem, tako da bi joj neka čvršća asocijacija izvan nje dobro došla da se duže odmori."

Direktor Direkcije za Evropske integracije BiH Osman Topčagić ističe kako je regionalna saradnja bitan element za pridruženje Evropskoj uniji, te kako Sarajevo dobro sarađuje sa susjednim zemljama. Topčagić naglašava da su evropski zakoni i uredbe, takozvani AKI, jedinstveni za sve potencijalne i zemlje članice, te kako bi regionalna saradnja u prevođenju tih dokumenata dobro došla:

"Sve države moraju preuzeti u potpunosti sve evropske zakone, a to znači i prevesti ih na svoj jezik, da bi se objavile u posebnom izdanju Evropskog službenog glasnika. I isto tako preuzeti u svoje zakonodavstvo sve evropske propise. Radi se o stotinu hiljada stranica, radi se o zaista velikom poslu i svima nama može pomoći da koristimo iskustva jedni drugih ili prevode. Mi smo, recimo, u okviru pripreme za provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju identifikovali oko 1.300 – 1.400 evropskih direktiva i uredbi. I, naravno, to smo ponudili našim kolegama i u Srbiji i u Crnoj Gori, sa prevedenim naslovima tih evropskih zakona. Sigurno da ima prostora i treba da svaka država napreduje u skladu sa sopstvenim rezultatima, ali dosadašnje iskustvo pokazuje da su nam međusobna iskustva veoma dragocjena."

U Evropskom pokretu BiH pozdravljaju inicijativu o osnivanju zapadnobalkanske grupe, a njegov predsjednik Predrag Praštalo podsjeća da su sličan prijedlog uputili šefu delegacije Evropskog parlamenta za jugoistočnu Evropu Doris Pak početkom godine, tokom jednog skupa u Sarajevu:

"Mi smo postavili pitanje gospođi Pak – kako i da li postoji mogućnost da zemlje zapadnog Balkana nastupe zajednički, objedinjene oko jedne ideje i zajedno traže put ka Evropskoj uniji, jer bi smo time i olakšali naš zajednički put ka Evropskoj uniji. Dobili smo odgovor da je to u svakom slučaju dobra ideja, ali da Evropska unija, barem što se tiče političkog segmenta, pozdravlja ipak pojedinačni put svake zemlje, jer svaka zemlja ima različitu brzinu kretanja ka Evropskoj uniji. Ali, mislim da svi političari koji žele dobro Bosni i Hercegovini bi trebalo da podrže ovakvu jednu inicijativu, tim više što tu ne bi bile obuhvaćene čisto političke, nego više administrativne stvari. I pozdravljamo tu inicijativu."

Kako je najavljeno, ova inicijativa tokom ljeta trebalo bi prerasti u neku vrstu konkretnog prijedloga deklaracije koja će biti predstavljena na konferenciji o evropskim integracijama, planiranoj za kraj septembra u Crnoj Gori.


U Zagrebu ne znaju ništa o crnogorskoj inicijativi

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske nema saznanja o inicijativi o formiranju Zapadnobalkanske grupe. U priopćenju za naš program službeni Zagreb podsjeća da je Hrvatska uvijek zagovarala načelo individualnog pristupa Euro-atlantskim integracijama i ne prihvaća politiku „zajedničkih paketa“. Optimalnim okvirom suradnje i pružanja međusobne potpore smatra Proces suradnje u jugoistočnoj Europi, SEECPI, kojim je donedavno i predsjedala.

Hrvatska je generalno zainteresirana za suradnju u regiji, pa tako i na području europskih integracija u kojima je već daleko odmakla i može poslužiti kao model ostalima u regiji, ali bez zajedničkih paket-aranžmana, ističe
predsjednik saborskog Odbora za Europske integracije, doktor Neven Mimica:

„U osnovi Hrvatska, po meni, u takvom jednom obliku regionalnog povezivanja trebala bi imati interesa sudjelovati, ali prvenstveno kao zemlja koja najviše može pomoći drugima u regiji koji su iza nas na tom europskom putu. Pitanje koje se postavlja i koje će se, po meni, postaviti i u javnosti i u političkim krugovima u Hrvatskoj je u kojoj mjeri će se taj i takav oblik institucionalizirati i u kojoj mjeri će to postati neka čvršća organizacija, hoće li imati neka svoja zajednička tijela. Mislim da takav čvršći institucionalizirani oblik ne bi bio potreban ili bi se ciljevi, koji se žele takvom inicijativom ostvariti, mogli ostvariti i jednim čvršćim dogovorom bez stvaranja nekih čvrstih organizacijskih oblika.“

Svaki imalo čvršći institucionalni oblik, mogao bi se, kaže Mimica, protumačiti kao prethodno zatvaranje nekog balkanskog ili jugoistočnog europskog paketa kao predvorja Europske unije, a Hrvatska se već odavno izborila za individualni pristup:

„Mislim da za Hrvatsku više nikakva predvorja Europske unije nisu potrebna. Mi smo na putu članstva i jedino što hoćemo i možemo napraviti je da to svoje stečeno iskustvo razmijenimo i prenosimo svima drugima na način koji nas neće usporavati, a koji će ubrzavati sve druge u regiji.“

Smatra da bi državama bivše Jugoslavije osobito koristilo hrvatsko iskustvo u zakonodavnim prilagodbama:
„Gotovo za sve zemlje ovog područja, osim Albanije, naša zakonodavna prilagodba je izuzetno zanimljiva jer smo kretali iz zakonodavnog okvira bivše Jugoslavije koji je onda bilo potrebno promijeniti na način da se uvedu europsko pravna načela.“

Hrvatska je, podsjeća Mimica, prije dvije godine, zajedno s Bosnom i Hercegovinom, i sama pokrenula regionalnu parlamentarnu suradnju na području europskih integracija:

„Ova crnogorska inicijativa očito je negdje na tom tragu, ali vjerojatno želi uključiti, ne samo parlamentarnu dimenziju, nego to proširiti i na suradnju, razmjenu iskustava, međusobnu pomoć izvršne vlasti, ali pozadina ovakvih inicijativa ne smije biti stvaranje nekog zajedničkog puta prema Europskoj uniji ili zajedničkog paketa za članstvo u Europskoj uniji koji bi jedne usporavao u tim individualnim sposobnostima.“
XS
SM
MD
LG