Dostupni linkovi

Dvojno državljanstvo za Crnogorce


Petar KOMNENIC, Ljudmila CVETKOVIC

U posjetu Crnoj Gori doputovao je potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Đelić koji je uoči razgovora sa crnogorskim zvaničnicima izjavio da će u Podgorici predložiti početak razgovora o sporazumu o dvojnom državljanstvu za crnogorske građane. Kakva su sva rješenja u opticaju kada je riječ o mogućem sklapanju tog sporazuma između Srbije i Crne Gore i koji bi građani imali pravo na dvojno državljanstvo?

Dok potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Đelić u današnjem intervjuu podgoričkom dnevniku „Vijesti“ eksplicitno kaže da je izmjenama i dopunama srpskog Zakona o državljanstvu mogućnost dobijanja dvojnog državljanstva predviđena samo za crnogorske državljane koji su nakon crnogorske nezavisnosti zatečeni u Srbiji i koji tamo imaju prebivalište u opozicionoj Srpskoj narodnoj stranci insistiraju na tome da pravo na srpsko državljanstvo polažu i oni građani Crne Gore koji se samo izjašnjavaju kao Srbi, a ne žive u toj državi. Predsjednik SNS-a Andrija Mandić tvrdi da je taj zahtjev u skladu sa evropskom praksom:

„Ako ste vi pripadnik njemačkog naroda, a rođeni ste i živite u Crnoj Gori vi ćete svakako dobiti, ako to želite, državljanstvo Njemačke. Takva je situacija u Francuskoj. Ne treba da podsjećam da je, na prostoru bivše Jugoslavije, Hrvatska omogućila svim Hrvatima izvan Hrvatske da dobiju državljanstvo Hrvatske. Omogucila im je čak i pravo glasa na izborima u Hrvatskoj i po nama je potpuno prirodno da i država Srbija omogući da svi Srbi koji su ostali izvan Srbije dobiju državljanstvo Srbije“.

RSE: Ima li ipak osnova za zahtjev da se državljanstvo Srbije dodijeli i onim državljanima Crne Gore koji se samo osjećaju Srbima, a koji nijesu proveli ni dan života u susjednoj državi?

MANDIĆ: Naš stav je veoma principijelan. Ako se zalažemo da oni Crnogorci iz Lovćenca koji se nacionalno iskazuju kao Crnogorci, a zalagali su se za to da se uspostavi nezavisna država Crna Gora, da naša država Crna Gora treba da im omogući da dobiju crnogorsko državljanstvo bez ikakvih prisila da se odriču državljanstva Srbije gdje su rođeni, bilo kakvog dokumenta da bi na takav način trebalo da se ponaša i država Srbija. Nije u pitanju osjećaj. Mi smo imali popis 2003. godine i svaki čovjek je u Crnoj Gori imao pravo za sebe da kaže da pripada ovom ili onom narodu.

RSE: Ali na popisu su se neki ljudi mogli pisati i kao Francuzi, Italijani, ali to ne bi bio dovoljan osnov da dobiju to državljanstvo.

MANDIĆ: Ja ne znam da li bi to bio dovoljan osnov. Oni bi morali da dokažu i neku vezu sa Francuskom. Teško bi neko mogao da dokaže da je Francuz ako ne zna da progovori ni riječi francuskog, ne pripada njihovoj tradicionalnoj vjeroispovijesti. Vrlo je teško dokazati to da je taj čovjek... Mislim, neka pokuša. Evo, ja preporučujem da ako se neko izjasnio kao Francuz neka pođe u francusku ambasadu i neka pokuša da dobije njihove papire.

Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Jusuf Kalamperović za naš Radio podsjeća da je prijedlog Zakona o državljanstvu upućen crnogorskom parlamentu još prije referenduma, ali da neće biti razmatran do usvajanja novog Ustava. On napominje da taj prijedlog zakona kao i prethodna zakonska rješenja dvojno državljanstvo tretira kao izuzetak:

„U principu male države, sa malim brojem stanovnika čuvaju svoje državljanstvo i ne pristaju olako na dvojno državljanstvo. Mislim da će se i Crna Gora opredijeliti za čuvanje svog državljanstva i da neće biti tako široke ruke. Da li će se sa pojedinim bivšim jugoslovenskim republikama napraviti neki poseban dogovor i sporazum ostaje da se vidi. Koliko mi se čini za takvo što za sada ne postoji veliko raspoloženje. U svakom slučaju ono na što treba voditi računa to je da Crna Gora treba da bude jednaka prema svim bivšim jugoslovenskim republikama, dakle i prema ljudima drugih republika, ne samo iz Srbije“.

Lider Narodne stranke Predrag Popović ponavlja da ta partija podržava sklapanje sporazuma o dvojnom državljanstu između Crne Gore i Srbije po osnovu reciprociteta:

„Ovo iz razloga što smo toliko godina živeli zajedno, što smo do juče bili u istoj državnoj zajednici i što su prirode i veze Srbije i Crne Gore takve da je pitanje državljanstva suštinski znači i očuvanje tog zajedništva koje će postojati i nakon državnog osamostaljenja Crne Gore i Srbije i što bi dobrim dijelom i uticalo na dovođenje odnosa Crne Gore i Srbije na onaj nivo u kojem oni to moraju da budu“.

Popović, međutim, kaže da za razliku od nekih opozicionih kolega ne podržava stav da osnov za dobijanje dvojnog državljanstva može biti isključivo nacionalni osjećaj pojedinih građana u Crnoj Gori ili Srbiji:

„Ne mislimo da je samo nacionalna odrednica, odnosno nacionalna pripadnost uslov za dobijanje državljanstva iz kojeg razloga to smo toliko puta govorili, što bi tim aktom na neki način se prejudicirao i položaj građana Crne Gore koji se u nacionalnom smislu izjašnjavaju kao Srbi i ovdje u Crnoj Gori i bojimo se da bi to bitno uticalo na pogoršanje našeg statusa i guranja od strane aktuelne crnogorske vlasti, odnosno režima ka statusu nacionalne manjine“.

Za svaki prst po jedan pasoš

Muzičar Dragoljub Đuričič rođen je u Crnoj Gori, a oko 30 godina živi u Beogradu. U starim putnim ispravama ima jugoslovensko državljanstvo. Ali kod izdavanja novih moraće da se opredeli koje će državljanstvo uzeti. Otud slikovito opisuje da se oseća kao šljiva druge klase koju stavljaju u gajbu za drugu a neko je za prvu klasu:

“Ja sam Crnogorac i ja sam Crnogorac u duši, ali administrativno tamo gdje živim i posebno od kad mi je sin sve, a on je rođen u Beogradu – ne vidim nikakvog razloga da ne tražim srpsko državljanstvo. Da li ću imati dvojno ili trojno državljanstvo - to ja ne znam.“

Dobijanje srpkog državljanstva za Crnogorce koji žive u Srbiji je od egzistencijalnog značaja, kaže Nenad Stevović, predsednik Svetske unije etničkih Crnogoraca i Udruženja Crnogoraca Srbije Krstaš uz tvrdnju da su oni izloženi galopirajućoj asimilaciji koja se ogleda u poreskoj, finansijskoj i diskrimaciji u svim oblastima života:

“Crnogorci koji žive i imaju crnogorsko državljanstvo danas u Srbiji, koji su ovde čak i rođeni, koji su čitav radni vijek proživeli u Srbiji, danas ne mogu neke osnovne stvari da urade a da ne uzmu srpsko državljanstvo. Recimo u situaciji kupovine prvog stana i poreskih olakšica - crnogorski državljanini to ne mogu da dobiju, zatim privatizacija – ne mogu se pisati akcije i niz drugih primera.“

No, osim dobijanja srpskog državljanstva podjednako je važno napraviti takav dogovor da time Crnogorci u Srbiji ne izgube već postojeće crnogorsko državljanstvo, kako predviđaju važeći crnogorski zakoni, objašnjava Stevović:

“Ne treba mješati i praviti zamenu teza kao što to rade neke prosrpske političke stranke u CG koje govore da svi Srbi u CG treba da dobiju srpsko državljanstvo. Mislim da je to političko pitanje jer veliki broj ljudi, Srba u CG nisu nikada niti bili u Srbiji, niti su rođeni u Srbiji, niti žive u Srbiji, niti rade u Srbiji. Ovo naše pitanje je čisto pitanje egzistencijalne prirode.“

Potrebno je samo naći zajednički modalitet Beograda i Podgorice da se usklade dogovori o dvojnom državljanstvu, kaže Vladimir Todorić, savetnik za pravna pitanja Evropske unije potpredsednika srpske Vlade:

“Naravno s pitanjem državljanstva RS oni ne gube automatski državljanstvo Republike CG. Siguran sam da će modalitet dogovora između Beograda i Podgorice pratiti dosadašnje dogovore između bivših republika nekadašnje SFRJ jer postoji dvojno državljanstvo između i Srbije i BiH i Hrvatske i drugih bivših republika SFRJ.“

A muzičar Dragoljub Đuričić preporučuje da bi se možda sa situacijom u kojoj su se mnogi našli uključujući i njega samog, nakon raspada bivše SFRJ trebalo našaliti:

“Možda bi se trebalo malo i našaliti, posprdati sa svim ovim pa u svakoj republici živeti po 6 meseci, preko neke veze izmuvati pasoše i onda koliko ima država – toliko pasoša bivše Jugoslavije, na svaki prst po jedan i onda se slikati za naslovnu stranu NIN-a.“
XS
SM
MD
LG