Dostupni linkovi

Aktueliziran spor oko mosta za Pelješac


Marija ARNAUTOVIC, Goran VEŽIC

Predsjedništvo BiH smatra da se ne smiju preduzimati nikakve jednostrane akcije prije uspostave granica. Član Predsjedništva Nebojša Radmanović kaže da ovakav stav još nije pretočen u odluku, te da se čekaju informacije od svih nadležnih institucija:

“Ne želimo da pravimo veliku gužvu oko toga sa Hrvatskom i želimo da imamo sve informacije iz organa BiH. Tek nakon toga moguće je donositi određene odluke. Moje lično mišljenje je da je neophodno izgrađivati dobrosusjedske odnose sa Hrvatskom, da nikakav projekat nije vrijedan poremećaja odnosa između dvije susjedne zemlje, jer je to važno i za nas u bilateralnim odnosima, a i za put prema Evropskoj uniji.”

Niko od nadležnih u BiH ne spori interes obje države kada je u pitanju gradnje mosta kopno - Pelješac - interes Hrvatske da poveže svoju teritoriju, te interes Bosne i Hercegovine da ima nesmetan prolaz za brodove iz neumskog akvatorija. Državni ministar prometa i komunikacija Božo Ljubić navodi da dvije države moraju postići dogovor oko ovog pitanja. Pored tehničkih gabarita mosta, protokolom su trebala biti regulisana i pitanja koja se tiču zaštite prekograničnog okoliša tokom izgradnje i eksploatacije mosta:

“Međutim, sada su se u rješavanje ovoga pitanja dodatno umiješale sporne stvari oko granice i u ovom momentu ja smatram da Vijeće ministara, koje je diskutiralo ovu informaciju - i povodom prijedloga zaključka koje je ovo vijeće uputilo - treba po meni konsultirati i državno povjerenstvo za granice da se meritorno ocijeni da li i u kojoj mjeri sporna pitanja oko granice imaju utjecaja na ovaj problem mosta.”

Nakon što je identifikovana kopnena granica između BiH i Hrvatske, trebalo je zatvoriti i morsku granicu, podsjeća član državne komisije za granice Mugdim Čukle:

“Dalje razgraničenje na moru trebalo je da uslijedi u skladu sa konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu na more. BiH raspadom Jugoslavije izašla je na more sa četiri republike bivše. A ta razgraničenja nikad se nisu vršila u vrijeme postojanja stare Jugoslavije između republika. Ostalo je da se definišu sva ona moguća prava BiH u jednom arhipelaškom sustavu, tako da ima niz situacija koje se moraju uzeti u obzir, pravno, prema konvenciji itd., što nije urađeno za jedno izvjesno vrijeme, što znači da je trebala specijalna grupa eksperata ili institucija da sačini elaborat o svim mogućim pravima BiH.”

Član Predsjedništva Haris Silajdžić podsjeća da je gradnja mosta kopno -Pelješac veoma važna odluka za BiH:

“To je pitanje, prije svega, naših granica, odnosno pomorskog statusa BiH. To je jedno kompleksno pitanje i ja mogu reći da mi je drago da smo tu imali jedinstveno mišljenje, a to je da se kada je u pitanju most moraju utvrditi neke stvari, prije svega granice na moru, koje nisu utvrđene.”

Mugdim Čukle navodi da je Hrvatska suprotno konvenciji UN-a o pravu mora od bivše Jugoslavije naslijedlila takozvane ravne crte od otoka Hvara do Pelješca i proglasila ih svojim unutrašnjim vodama:

“Hrvatska nije smjela zatvoriti Bosnu i Hercegovinu svojim morem, tim istim vodama, nije mogla naslijediti direktno od Jugoslavije. I to razgraničenje sada treba da bude po pitanju oslonca teritorijalnog mora do teritorijalnog mora. BiH nije još odredila bila ni svoje unutarnje vode, ni teritorijalne vode, na koje bi sada, po svim pravnim uzansama, trebala da ima pravo.”

Ministarstvo prometa i transporta već je pripremilo zaključke vezane za gradnju mosta kopno - Pelješac koje je ponudilo bosanskohercegovačkom vijeću ministara. Ministar Božo Ljubić:

“Istine radi, većina ministara je bila spremna prihvatiti ovaj prijedlog zaključaka koji sam ja predložio, ali jedna broj ministara je smatrao da, paralelno sa tehničkim karakteristikama mosta koje nisu osporene ni od koga, treba u paketu riješiti pitanje granice. Moram reći i ovo: pitanje granice na moru i uopće granice izlazi izvan kompetencija i nadležnosti samoga ministarstva.”

U Komisiji za pitanja granica BiH navode da je nakon stava Predsjedništva potez na Hrvatskoj koja bi trebala da da pravno utemeljen odgovor ili da preispita još jedanput svoju morsku granicu.

Visinu mosta su predložili bh. stručnjaci

Za razliku od dosadašnjih prijepora oko mosta na zaključak Predsjedništva BiH da gradnje mosta za Pelješac ne može biti sve dok se ne riješi pitanje morske granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nije bilo reakcija ni hrvatske Vlade, ni Ministarstva mora, ni Ministarstva turizma. Ta vijest je prošla prilično nezapaženo u političkim krugovima, dok je jedino izazvala komentar u stručnim, u kojima se tvrdi da utvrđivanje morske granice i gradnja mosta nisu povezana pitanja.



Tako misli i akademik Davorin Rudolf, profesor međunarodnog pomorskog prava. On podsjeća da je 1999. godine potpisan ugovor o razgraničenju između Hrvatske i BiH, koji je ratificiran u Sarajevu, ali ne i u Zagrebu, zato što je hrvatska strana smatrala da bi još trebalo pregovarati oko dva mala otočića i poluotoka Kleka:

„Bez obzira na ratifikaciju u Hrvatskom saboru taj ugovor se privremeno primjenjuje i on nema izravnog utjecaja na gradnju mosta kopno – poluotok Pelješac, mosta koji Hrvatska želi sagraditi između svoja dva dijela kopna. To su dvije odvojene stvari koje se mogu politički povezivati, ali u načelu, one nisu povezane. Hrvatska može graditi taj most jedino pod uvjetom da ne ometa plovidbu iz otvorenog mora u akvatorij Bosne i Hercegovine. Stručno rečeno to znači da mora poštivati pravo stranih brodova na neškodljivi prolazak. Koliko znam, postignuta je suglasnost na razini eksperata između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o gradnji tog mosta i njegovoj visini, koje je utvrđena na 55 metara. Suglasnost je postignuta i to Hrvatska uvažava.“

Akademik Rudolf napominje da su visinu od 55 metara predložili sami bosanskohercegovački stručnjaci i da je to hrvatska strana prihvatila, bez obzira što ta visina bitno poskupljuje gradnju.

Cijena mosta od preko dvije milijarde kuna, ili skoro tri stotine milijuna eura, u predizborno vrijeme postat će hrvatsko unutarnje političko pitanje. Predsjednik Kluba zastupnika Hrvatske seljačke stranke, Željko Pecek, izišao je u petak s inicijativom da se gradnja mosta odgodi, a novac planiran za njega usmjeri u sve siromašniju Slavoniju.

Slavonija zaostaje u razvoju, govori Pecek:

„Zbog toga smo predložili da se pokuša napraviti jedan poseban program za Slavoniju po modelu programa koji ima svoju poziciju u proračunu. Taj program je težak oko 300 milijuna kuna godišnje. Mi nismo protiv rješenja koja se rade za otoke, ali smatramo da nešto slično zaslužuje i Slavonija. Smatram da je pelješki most potreban, ali da nije prioritet.“

Pecek očekuje da će se o ovom prijedlogu razmisliti, a on će se naći na stolu i uoči i nakon izbora s eventualnim partnerima s kojima će HSS koalirati:

„Možda će vladajući nakon idućih izbora naći i kvalitetnije rješenje. Nisam protiv mosta, ali ulaganja u Slavoniju, koja je zapostavljena, su neophodna.“

Hrvatska je već raspisala javni natječaj za projekt mosta. Gradonačelnik Metkovića i politički najmoćniji čovjek u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, Stipe Gabrić Jambo, misli da je i to tek predizborni propagandni potez Hrvatske demokratske zajednice:

„Vjerojatno je to predizborni trik HDZ-a pa žele početi raditi. Ja sam apriori za most jer most treba i mislim da to dvije države trebaju usuglasiti i riješiti svoje odnose. Mislim da je ovo jednostrana odluka Hrvatske vlade zbog izbora u 11. mjesecu. Kada idete graditi kuću, trebate se dogovoriti sa susjedom i od susjeda tražite suglasnost za lokaciju i građevinsku dozvolu. Obzirom da je odnos stvari sada onakav kakav je, da on praktički spaja dva dijela Hrvatske, da se u nekom međuprostoru nalazi Bosna i Hercegovina, mislim da sa susjedima treba razgovarati i dogovoriti se.“

Most će, nedvojbeno je, biti jedna od predizbornih tema. Hoće li on biti u prvom planu i nakon izbora - zavisi od samih izbora. Što će biti ako Socijaldemokratska partija smijeni Hrvatsku demokratsku zajednicu na vlasti, pitali smo šefa izbornog stožera SDP-a, Slavka Linića:

„Za SDP, most Pelješac – kopno, nije prioritetna investicija. Prioritetna investicija bit će nastavak izgradnje autoputa prema Dubrovniku. To znači da u naredne četiri godine to neće biti investicija koja će imati prioritet za Republiku Hrvatsku. Ona mora čekati svoje vrijeme, a do tada se mogu riješiti i svi odnosi sa Bosnom i Hercegovinom.“

SDP će ovom izjavom izgubiti koji glas na jugu Hrvatske, ali i dobiti koji u Neumu.
XS
SM
MD
LG