Dostupni linkovi

Tribunal protiv predloga Karle del Ponte


Ljudmila CVETKOVIC, Dženana KARABEGOVIC, Enis ZEBIC, Biljana JOVICEVIC

Refik Hodžić poseća da osuđeni izdržvaju kazne isključivo u evropskim zemljama sa kojima je Tribunal sklopio posebne ugovore:

„Mislim da je vrlo važno naglasiti da je to inicijativa i razmišljanje tužiteljice, koja nije ni na koji način zvaničan stav Tribunala. Ona ima nezavisnost kao nezavisni tužilac, međutim za ovakva pitanja nadležnost je na Tribunalu, tačnije na predsjedniku i na sekretaru suda. A zvaničan stav Tribunala je da nema izdržavanja kazni na području bivše Jugoslavije i kazne osuđenici izdržavaju u zemljama koje su postigle sporazum sa Tribunalom po tom pitanju, to su uglavnom zemlje Evropske unije.“

Hodžić kaže kako u Tribunalu nema razmišljanja o promeni te politike, niti ima bilo kakvih kosultacija po tom pitanju. Svaka promena politike služenja zatvorske kazne, naglasio je Hodžić, morala bi uzeti u obzir i loše stanje u kojem se nalaze zatvorske institucije u bivšoj Jugoslaviji, a isto tako i događaje poput bijega Radovana Stankovića:

„Mislim da je vrlo jasno da dok u jednom trenutku tužiteljica govori o takvoj inicijativi, takvom razmišljanju, predsjednik Tribunala traži da ga vlasti Bosne i Hercegovine po hitnom postupku izvijeste o okolnostima bijega Radovana Stankovića i mjerama koje su poduzele kako bi osigurale njegovo hapšenje da to na najbolji način govori o trenutku koji je daleko od toga da osuđeni pred Tribunalom mogu izdržavati kazne na području bivše Jugoslavije.“



Portparol glavnog tužioca Olga Kavran za Radio Slobodna Evropa kaže kako je tačno da još iz 1993. godine postoji preporuka generalnog sekretara Ujedinjenih nacija da haški osuđenici ne izdržavaju kazne na području bivše Jugoslavije. Kavran, međutim, navodi da će Del Ponte o tome ipak razgovarati sa zvaničnicima Suda:

„U svakom slučaju, treba podsetiti na to da je sekretarijat suda taj koji potpisuje sporazume o izdržavanju kazni sa državama, tako da ovo je mišljenje gospođe del Ponte o kome će ona razgovarati i sa predsednikom i sekretarom suda, a o čemu će, naravno, na kraju odlučivati Ujedinjene nacije u Njujorku.“

U prvim reakcijama iz regiona saznajemo da zvanični Beograd u predlogu Karle del Ponte vidi podstrek za dobrovoljne predaje haških optuženika. Deo javnosti ipak upozorava da ideja o izdržavanju kazni haških osuđenika u zemljama regiona nije dobra jer se oni na prostoru bivše Jugoslavije dozivljavaju kao heroji.

Zvanični Beograd je podržao inicijativu glavne haške tužiteljke Karle del Ponte da haški optuženici izdržavaju kazne u svojim državama. Rasim Ljajić, predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom, koji je preneo taj stav predsedniku i sekretaru tribunala, kaže da bi tako nešto bilo podstrek za dobrovoljne predaje:

„Dobrovoljna predaja pruža mnoge pogodnosti za haške optuženike. Jedna od njih je i izdržavanje kazne, ako se ova inicijativa realizuje u državi odakle su i oni. Druga mogućnost je da uvek postoji realna šansa da se oni puste da se brane sa slobode do početka suđenja.“

Toma Fila, advokat Nikole Šainovića, bivšeg potpredsednika vlade Jugoslavije koji je optužen zbog zločina nad kosovskim Albancima kaže da je uvek dobro da se kazne izdržavaju u zemljama porekla:

„Mnogo je lakše da porodice posećuju nego da idu po Francuskoj, Švedskoj, a i za sudije je jeftinije. Da vas podsetim da je upravo u Zabeli skoro gotov ili i gotov deo za zatvorenike visokog rizika. Mi imamo KP domove u kojima je apsolutno bezbedno i nema šanse da pobegnu. Poenta priče je u drugome – koliko narod shvata da su to osuđenici i da im se ne daju neke privilegije – toga se oni plaše.“

Upravo taj razlog i navodi Nataša Kandić iz Fonda za humanitarno pravo kada kaže da ideja da haški osuđenici izdržavaju kazne u zemljama u regionu nije sazrela jer se oni na tom prostoru doživljavaju kao heroji:

„Niko ne zna ko bi to kontrolisao, da li se haški osuđenici zbilja nalaze u zatvorima, da li imaju neke posebne uslove i kako se prema njima ophodi. Ne verujem da bi se prema njima bilo ko loše ophodio nego sumnjam da bi tu bilo posebnih privilegija budući da se oni u gotovo svim državama bivše Jugoslavije tretiraju kao heroji.“

A iz Uprave za izvršenje sankcija našem radiju je saopšteno da je sistem zа izvršenje sankcija u Srbiji spreman dа primi nа izdržavanje kazne svа lica, državljane Republike Srbije, kоја su u Haškom tribunalu osuđenа zа ratne zločine, s оbzirom nа tо da u Srbiji postoje kazneno-popravni zavodi koji ispunjavaju međunarodne standarde u pogledu obezbeđenja, tretmana i uslova zа izdržavanje kazne. To potvrđuje i slučaj pilota Emira Šišića, koji је osuđen u Italiji, а kaznu zatvora izdržava u Kazneno-popravnom zavodu u Sremskoj Mitrovici, pod istim uslovima kao i sva ostala osuđena lica, navedeno je u saopštenju. Izvršni direktor Komiteta pravnika za ljudska prava Milan Antonijević kaže da se u Srbiji vrše određene izmene u sistemu izvršavanja zatvorskih sankcija i da ukoliko one budu uspešne haški osuđenici mogu da služe kazne u Srbiji:

“Međutim, pošto još uvek ne znamo da li je sistem profunkcionisao, da li su zatvori spremni, da li su posebna krila u kojima bi verovatno ovi osuđenici bili nije jasno da li Srbija u ovom trenutku raspolaže tim kapacitetima i ima mogućnosti da prihvati haške optuženike. Postoji niz provera koje se moraju uraditi pre nego što se Srbija odluči na takav korak jer ukoliko ne uspe da obezbedi haške optuženike i ukoliko bilo kakav incident nastane to kasnije može štetiti ugledu Srbije.”

Bosna i Hercegovina nema državni zatvor u kome bi bili smješteni osuđenici za ratne zločine koje je osudio Sud BiH. Oni kazne izdržavaju u entitetskim zatvorima, odnosno Zenici i Foči, koji ne zadovoljavaju kriterije jer su u njima smješteni zatvorenici svih profila. Tako se dešava da u zeničkom zatvoru često dolazi do tuče među osuđenicima, a iz fočanskog je nedavno pobjegao i Radovan Stanković, osuđen na 16 godina zatvora za zločine počinjene u gradu u kojem je i izdržavao kaznu.

Sekretar državnog ministarstva pravde Jusuf Halilagić kaže da su u toku aktivnosti za izgradnju državnog zatvora, za što je novac izdvojilo jedino Vijeće ministara BiH. Halilagić navodi da bez pomoći međunarodnih donatora njegova izgradnja neće biti moguća:

„Vijeće ministara je do sada izdvojilo 1,300.000 konvertibilnih maraka, nakon toga još 2,000.000, a očekujemo da do kraja godine dobijemo još nešto novca, sa napomenom da taj zatvor bez pomoći donatora, tj. međunarodne zajednice, nismo u stanju da završimo. Mi pretpostavljamo da bi se moglo smjestiti 300 osuđenih lica i 50 pritovorenika, znači ukupno 350. A što se tiče samih aktivnosti oko izgradnje, do sada je dobijena urbanistička saglasnost, zatvor treba da bude smješten u Istočnom Sarajevu, počeli su građevinski radovi, završeni su pripremni radovi što se tiče kanalizacije, vode, struje i svega ostalog, a izvršena je i nostrifikacija projekta koji je radila jedna firma iz Turske.“

Na naš upit da li bi u državnom zatvoru BiH, eventualno, mogli biti smješteni osuđenici kojima se sudilo u Hagu, Halilagić odgovara:

„Taj zatvor bi bio zatvor visoke sigurnosti, bio bi vjerovatno jedan od najmodernijih zatvora u Evropi i bio bi potpuno adekvatan za smještaj takvih osuđenika.“

Profesor banjalučkog Pravnog fakulteta Miroslav Mikeš smatra da ideja glavne tužiteljice Haškog tribunala Karle del Ponte da haški osuđenici ubuduće kazne izdržavaju u svojim zemljama nije loša. Ipak, prema njegovim riječima, to ne bi smjelo biti pravilo već izuzetak kada za to postoje opravdane okolnosti, kao što su zdravstveno stanje ili teška porodična situacija.



O tome da li bi izdržavanje kazne u njihovim matičnim državama dovelo do dobrovoljne predaje preostalih haških optuženika, Mikeš kaže:

„Naravno da to može da bude jedan dodatni motiv za one koji se do sada nisu predali da to učine, jer bi se, možda, osjećali sigurnijim ako izdražavaju kaznu u zemljama koje su na području bivše Jugoslavije, gdje poznaju i jezik, gdje im je bliže porodica, može da im dođe u posjetu, i mnogo toga drugog.“

Povodom incijative glavne tužiteljice Haškog tribunala danas se prvi oglasio Savez logoraša Bosne i Hercegovine koji se oštro protivi njenom prijedlogu. Savez podsjeća Karlu del Ponte da joj je poznata činjenica da zemlje u koje su se vratili osuđenici ne preduzimaju ništa da uhapse najtraženije haške bjegunce. Vraćanje osuđenika u matične zemlje, ocjenjuju u toj nevladinoj organizaciji, značilo bi okupljanje ratne elite na jedno mjesto.

Prvi komentari u Hrvatskoj na inicijativu tužiteljice Carle del Ponte jedinstveni su u tome da ne očekuju da će ona rezultirati ikakvim pomakom u privođenju optuženika za ratne zločine pred Haški tribunal.

Komentari u Hrvatskoj na najavu glavne haške tužiteljice da će tražiti da ubuduće Haški osuđenici mogu kaznu zatvora odslužiti u svojoj domovini su raznoliki – od iznenađenja do rezignacije, ali jedno im je zajedničko – nitko ne očekuje da će ta odluka – ako bude usvojena – dovesti do nekih trijumfalnih rezultata u privođenju optuženika za ratne zločine koji su još na slobodi, u prvom redu Ratka Mladića i Radovana Karadžića.

Publicist i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava Ivan Zvonimir Čičak, u izjavi za naš radio upućuje oštre zamjerke glavnoj haškoj tužiteljici zbog ove najave:

„Takva stvar nije u njenoj nadležnosti, već u nadležnosti suda i tajništva suda. Prema tome, iznenađen sam tim predlogom. Vjerovatno se radi o pokušaju da se na neki način ,smekša srce‘ Karadžiću i Mladiću. Ali mislim da će biti bezuspješan.“

Odvjetnik sa haškim iskustvom i ministar pravosuđa u HDZ-ovim vladama devedesetih Miroslav Šeparović u izjavi za naš radio podsjeća na pravni i politički kontekst tužiteljičine inicijative:

„Glavna haška tužiteljica nije samo tužiteljica, već i političarka i ona na taj način, očito, odašilje i neke političke poruke. Meni je teško sada reći kakva je to poruka, međutim, činjenica jeste da se to pitanje uređuje ugovorom između dotične zemlje i Ujedinjenih nacija i da je to pitanje nekakvog političkog oportuniteta.“

Još nije vrijeme za takva rješenja, procjenjuje Šeparović:

„Objektivno govoreći, iako bih ja volio da se sa Hrvatskom zaključi nekakav ugovor, meni se čini da još nije sazrelo vrijeme da se takvi ugovori sklapaju sa državama bivše Jugoslavije, a pogotovo ne sa Srbijom.“

Izvrstan poznavatelj haške problematike i sveučilišni profesor Ivo Josipović za Radio slobodna Evropa kaže kako ni sada nema formalne zapreke da se kazna izvršava u bilo kojoj zemlji, pa i u zemlji iz koje dolazi osuđenik:

„Međutim, bilo je jedno načelno stanovište Vijeća sigurnosti da se to ne radi, dakle to nije u samom pravilniku, ali je to bilo, recimo to tako, neko neizrečeno običajno pravo. S druge strane, sve kriminološke i penološke studije govore o tome da je u načelu dobro da osuđenik izvršava kaznu i radi onoga što se zove resocijalizacija, kontakata s obitelji i svega toga skupa.“

Međutim, ovdje nije riječ o klasičnom kriminalitetu, podsjeća profesor Josipović, i postoje neki drugi problemi:

„Ako bi se takva odluka donijela, to bi imalo smisla samo ako bi se, naravno, osiguralo da države zapravo onda ne izigraju kaznu zatvora, nego da to pretvore u nešto što nije kazna i da osuđenik tretmanom bude privilegiran na način koji nije primjeren kazni.“

Inicijativa haške tužiteljice i po Josipovićevoj ocjeni ima i političku dimenziju:

„Pa zasigurno to jeste određeni poticaj nekima da se dragovoljno predaju. Možda se time popravlja neki opći odnos prema Hagu u pojedinim državama. Ali, evo, pričekajmo pa vidimo.“

U Crnoj Gori podsjećaju da je Karla del Ponte imala za vrijeme svog mandata dosta inicijativa, ali da nisu sve inicijative i realizovane. Kada je u pitanju ova država, jedini haški osuđenik koji bi zatvorsku kaznu mogao izdržavati u Crnoj Gori je general Pavle Strugar osuđen na osam godina zatvora zbog granatiranja Dubrovina 1992. godine.



Strugar je još uvijek u Sheveningenu, a njegov advokat Goran Rodić kaže da su oni, iako važeća Rezolucija Savjeta bezbijednosti Ujedinjenih Nacija ne dozvoljava takvu mogućnost, još prošle godine pokušali obezbijediti da osuđeni Strugar kaznu izvršava u Crnoj Gori:

„Mi smo u toku prošle godine u predmetu generala Strugara prenijeli inicijativu da on služi kaznu na teritoriji Repubilike Crne Gore. Sudsko vijeće koje je odlučivalo o tom žalbenom postupku povodom presude generalu Strugaru je na određen način bilo saglasno da ne postoje pravne prepreke. Iz tih razloga od septembra prošle godine odbrana je povukla žalbu i presuda generalu Strugaru je postala pravosnažna. Međutim, u martu ove godine se odjednom stvorio neki problem u smislu, kako nam je rečeno, da ne postoji mogućnost da general Strugar dođe u Crnu Goru“.

Kako zbog čvrstog stava stručnih službi koje su se pozvale na Rezoluciju Ujedinjenih Nacija osuđenom generalu Strugaru nije omogućeno da zatvorsku kaznu izdržava u Crnoj Gori, advokati su uspjeli da slučaj ponovo vrate u žalbeni postupak, a što se same inicijative glavne haške tužiteljice oko omogućavanja da osuđeni pred Tribunalom zatvorske kazne izdržavaju u matičnim državama tiče ona će, prema riječima advokata Rodića, zavisiti od stava Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija:

„Ta inicijativa nije nova i mi smo bili uključeni u to, međutim, put da bi se ona realizovala je jedino preko Savjeta bezbjedinosti Ujedinjenih nacija koji je jedini nadležan da napravi izmjene i time donese novu rezoluciju kojom bi to bilo omogućeno izdržavanje kazne tih pravosnažno osuđenih lica u republici, odnosno državi iz koje potiču“.

RSE: Po Vašem sudu to će biti na prilično dugom „štapu“.

RODIĆ: Ja mislim tako jer to nije jedina inicijativa koju je Karla Del Ponte podnosila i o kojoj je govorila, ali nijesu sve ni realizovane.

Za dubrovačko ratište, osim generala Pavla Strugara, pred haškim Tribunalom na sedam godina zatvora osuđen je i admiral Miodrag Jokić koji zatvorsku kaznu od oktobra 2006. služi u Danskoj, ali on bi, ukoliko bi se realizovala inicijativa Karle Del Ponte, zatvorsku kaznu najvjerovatnije služio u Srbiji čiji je državljanin. U Ministarstvu pravde do momenta slanja ovog izvještaja nijesmo mogli dobiti komentar ove inicijative, a direktor Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu Božidar Vuksanović kaže da bi u Spužu bili organizovano svi standardima predviđeni uslovi za tako nešto:

„Ako bude dogovor i ako bude stav da osuđenici koji su u haškom Tribunalu iz Crne Gore izdržavaju kaznu u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija mi ćemo sve to uraditi u skladu sa standardima i propisima koji tretiraju ovu oblast.“
XS
SM
MD
LG