Džavid Šabović, predsjednik parlamentarnog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, kaže da slične izajve ne doprinose da se stanje u sudstvu promijeni na bolje:
„Iako je vlast podijeljena klasičnom podjelom na zakonodavnu, sudsku i izvršnu, ipak, mora postojati međusobna povezanost i međusobna kontrola jedne grane u odnosu na drugu, tako što se tiče i sudstva ni ono ne može biti izuzeto od ovog slučaja. Na žalost, ta izjava i takve sigurno ne doprinose da se stanje u sudstvu promijeni na bolje. Ne samo Državni tužilac i drugi koje je gospodin predsjednik Vrhovnog suda pomenuo imaju pravo da se miješaju i miješaće se, a posebno Skupština, ali svi zajedno moramo da nađem način kako da uklonimo te „trule daske“ u sudstvu koje očigledno postoje“.
I ombudsman Šefko Crnovršanin kaže da mu nije jasno na čemu predsjednik Vrhovnog suda temelji svoje stavove:
„I Zakonom o zaštiti ljudskih prava i sloboda je predviđeno da zaštitnik ima nadležnost da, u odnosu na sudski postupak, kada su u pitanju odugovlačenja sudskih postupaka, kada je očigledna zloupotreba procesnog prava i kada je u pitanju neizvršavanje sudskih odluka. Nije mi jasno kako je to mogao reći predsjednik Vrhovnog suda da predstavnik za zaštitu ljudskih prava i sloboda nema ovlašćenje u odnosu na te teme . Dakle, u odnosu na te tri mogućnosti ima, a kako će sudovi presuditi, naravno, nema mogućnosti“.
Naglašavajući da treba napraviti jasnu razliku između postupanja sudova u pojedinim slučajevima koji jesu u isključivoj sudskoj nadležnosti i ukupnog funkcionisanja sudske vlasti generalni sekretar Udruženja pravnika Crna Gore Branislav Radulović kaže da se i ustavnom rekonstrukcijom predviđa da odnos tri grane vlasti bude zasnovan na međusobnoj kontroli:
„Povod za to što je predsjednik Vrhovnog suda odlučio da da jednu takvu izjavu ja ne bih komentarisao, ali nesporno je, apsolutno se ne može posmatrati izolovanost jedne vlasti u odnosu na drugu, posebno ako se posmatra odnos parlamenta koji je kao takav prije svega izvorište narodnog suvereniteta i na njemu je prije svega mogućnost da kroz odgovarajuće kontrolne funkcije radi kontrolu drugih grana vlasti. Mislim da ova ocjena nije baš najbolje podešena, bez obzira šta je uzrokovalo ovakvu reakciju predsjednika Vrhovnog suda“.
I sutkinja podgoričkog Osnovnog suda Ana Vuković smatra da Skupština ne smije biti izuzeta iz procesa kontrole rada crnogorskih sudova i sudija:
„Po važećim Zakonu o sudovima Sudski savjet je pored ostalog nadležan da sprovodi postupak utvrđivanja odgovornosti sudija za neuredan rad, čuvanje ugleda sudijske funkcije. Očigledno da je neophodno reformisati postojeće zakonodavstvo, prije svega tu mislim na donošenje posebnog Zakona o Sudskom savjetu i izmjenu Zakona o sudovima. U smislu te reforme neophodno je predvidjeti još više nadležnosti Sudskog savjeta, odnosno konkretizovati te nadležnosti u tom posebnom Zakonu o Sudskom savjetu, međutim, u cilju kontrole vlasti i u tom smislu neophodno bi bilo da Savjet jednom godišnje podnosi izvještaj Skupštini o radu sudova, odnosno pojedinačnom radu sudija i kvalitetu tog rada, kako bi javnost na taj način bila upućena u rad sudova, čime bi se valjda vratilo povjerenje građana u pravosuđe“.
Predsjednik Vrhovnog suda Ratko Vukotić danas nije bio dostupan.
„Iako je vlast podijeljena klasičnom podjelom na zakonodavnu, sudsku i izvršnu, ipak, mora postojati međusobna povezanost i međusobna kontrola jedne grane u odnosu na drugu, tako što se tiče i sudstva ni ono ne može biti izuzeto od ovog slučaja. Na žalost, ta izjava i takve sigurno ne doprinose da se stanje u sudstvu promijeni na bolje. Ne samo Državni tužilac i drugi koje je gospodin predsjednik Vrhovnog suda pomenuo imaju pravo da se miješaju i miješaće se, a posebno Skupština, ali svi zajedno moramo da nađem način kako da uklonimo te „trule daske“ u sudstvu koje očigledno postoje“.
I ombudsman Šefko Crnovršanin kaže da mu nije jasno na čemu predsjednik Vrhovnog suda temelji svoje stavove:
„I Zakonom o zaštiti ljudskih prava i sloboda je predviđeno da zaštitnik ima nadležnost da, u odnosu na sudski postupak, kada su u pitanju odugovlačenja sudskih postupaka, kada je očigledna zloupotreba procesnog prava i kada je u pitanju neizvršavanje sudskih odluka. Nije mi jasno kako je to mogao reći predsjednik Vrhovnog suda da predstavnik za zaštitu ljudskih prava i sloboda nema ovlašćenje u odnosu na te teme . Dakle, u odnosu na te tri mogućnosti ima, a kako će sudovi presuditi, naravno, nema mogućnosti“.
Naglašavajući da treba napraviti jasnu razliku između postupanja sudova u pojedinim slučajevima koji jesu u isključivoj sudskoj nadležnosti i ukupnog funkcionisanja sudske vlasti generalni sekretar Udruženja pravnika Crna Gore Branislav Radulović kaže da se i ustavnom rekonstrukcijom predviđa da odnos tri grane vlasti bude zasnovan na međusobnoj kontroli:
„Povod za to što je predsjednik Vrhovnog suda odlučio da da jednu takvu izjavu ja ne bih komentarisao, ali nesporno je, apsolutno se ne može posmatrati izolovanost jedne vlasti u odnosu na drugu, posebno ako se posmatra odnos parlamenta koji je kao takav prije svega izvorište narodnog suvereniteta i na njemu je prije svega mogućnost da kroz odgovarajuće kontrolne funkcije radi kontrolu drugih grana vlasti. Mislim da ova ocjena nije baš najbolje podešena, bez obzira šta je uzrokovalo ovakvu reakciju predsjednika Vrhovnog suda“.
I sutkinja podgoričkog Osnovnog suda Ana Vuković smatra da Skupština ne smije biti izuzeta iz procesa kontrole rada crnogorskih sudova i sudija:
„Po važećim Zakonu o sudovima Sudski savjet je pored ostalog nadležan da sprovodi postupak utvrđivanja odgovornosti sudija za neuredan rad, čuvanje ugleda sudijske funkcije. Očigledno da je neophodno reformisati postojeće zakonodavstvo, prije svega tu mislim na donošenje posebnog Zakona o Sudskom savjetu i izmjenu Zakona o sudovima. U smislu te reforme neophodno je predvidjeti još više nadležnosti Sudskog savjeta, odnosno konkretizovati te nadležnosti u tom posebnom Zakonu o Sudskom savjetu, međutim, u cilju kontrole vlasti i u tom smislu neophodno bi bilo da Savjet jednom godišnje podnosi izvještaj Skupštini o radu sudova, odnosno pojedinačnom radu sudija i kvalitetu tog rada, kako bi javnost na taj način bila upućena u rad sudova, čime bi se valjda vratilo povjerenje građana u pravosuđe“.
Predsjednik Vrhovnog suda Ratko Vukotić danas nije bio dostupan.
