Dostupni linkovi

Moguće (zlo)upotrebe nacionalnosti birača


Kandidati na svim izborima imaju pravo dobiti popis svojih potencijalnih birača. Prvi puta je to iskorištena pred nedavne izbore za manjinsku samoupravu. Zbog Zakona o zaštiti osobnih podataka, u ispisu nema podataka o nacionalnosti, međutim, kako na izborima za manjinsku samoupravu glasaju samo pripadnici manjina, na taj način je nacionalnost birača potencijalno otkrivena! Dapače, deseci tisuća hrvatskih građana, pripadnika manjina, na svoje su kućne adrese dobili i propagandne materijale pojedinih manjinskih organizacija, jer je ove izbore – uz poslovično loš odaziv – ove godine karakterizirala i velika konkurencija unutar pojedinih manjina u brojnim gradovima i općinama. Predsjednik Zajednice Srba Zagreba, David Dragoljub Orlović, priznaje da je koristio popis sa 28 i po tisuća zagrebačkih Srba da na trećinu adresa pošalje propagandne brošure:

„Po mom shvaćanju, onog trenutka kada je hrvatski Sabor dopustio, nakon puno zahtjeva iz manjinske zajednice, da sudionici na manjinskim izborima napokon budu izjednačeni u startnoj poziciji sa drugima koji idu na izbore, a elementarno je pravo da kad sudjeluješ u nekim izborima znaš tko ti je biračka baza i da možeš komunicirati s njom, to slovo zakona nama je dalo pravo da nam se omogući pristup tim popisima i da mi te popise koristimo isključivo u izbornom procesu. Zajednica Srba Zagreba i drugi sudionici na izborima, i unutar srpske zajednice i – koliko ja znam – najmanje pet ili šest drugih manjina, bar u Zagrebu, iskoristili su te biračke popise upravo u toj funkciji.“

U Srpskom narodnom vijeću, koje je također izišlo sa svojim kandidatima, zaboravili su da su medijima javno priznali da su i sami, temeljem popisa birača, na 5000 adresa, samo u Zagrebu, dostavili letke. To su radili drugi, a ne mi, i ta praksa je nedopustiva, kaže za naš radio predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac:

„Upotreba biračkih popisa u svrhu kampanje je zakonom nedopuštena, jer su podaci tipa nacionalnosti i slično osobni podaci koji trebaju biti zaštićeni. Dogodilo se i prije izbora, a i nakon izbora, da su pojedinci i pojedine udruge narušile taj zakon i narušile privatnost ljudi kojih se to tiče. Nama pripadnicima nacionalnih manjina je u interesu da imamo ažurirane popise, to znači da imamo uvid i nadzor nad njima, ali istovremeno nam je jasno i u interesu da ljudi ne budu uznemiravani i da popisi birača ne smiju biti zloupotrebljeni.“

Pupovac se zalaže da se jasno uvedu restrikcije pod kojima uvjetima će popis birača biti dostupan i javan za ovu vrstu izbora. Pučki pravobranitelj Jurica Malčić podsjeća da je davanje podataka o nacionalnosti zakonom strogo ograničeno, primjerice dopušteno je kada se kod zapošljavanja može pozvati na pripadnost manjini radi pozitivne diskriminacije pri zapošljavanju. Podjednako je bitno da se ti podaci koriste isključivo za svrhu koja je zakonom predviđena:

„Uvijek bi to trebalo ići u korist onoga o kome se radi. Korištenje toga u smislu stranačke koristi, po meni, nije opravdano i treba naći rješenje.“

Ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka Franjo Lacko kaže kako još nije dobio nijednu pritužbu građana, ali se slaže da popis birača nije smio poslužiti da se po njemu biračima šalju propagandni materijali:

„To je samo, znači, moralo služiti u svrhu kontrole da li će izborni postupak biti pravilan, u redu i regularan, i da se, eventualno, lakše omoguće nadzor i žalba. Međutim, to nikako ne može biti nekakva baza podataka koja se koristi za uznemiravanje i pisanje biračima pojedinačno.“

Lacko najavljuje da će Agencija krenuti u nadzor i da će svima koji budu ulovljeni da su slali letke biračima naložiti da unište popise birača, koji su inače dostavljani na CD-ovima. Što će taj njihov nalog faktički značiti u eri kompjutera, zaključite sami.
XS
SM
MD
LG