Dostupni linkovi

Dan posle Toni Blera


"Ovo je moja poslednja press konferencija. Moj biro za medije mi je rekao. 'Šta god jutros da uradite, nemojte reći: 'Vratiću se'. To će biti itekako pogrešno shvaćeno'. Drago mi je da Vas sve vidim. Doviđenja". Ovim rečima Toni Bler se u utorak oprostio od novinara.
Pre deceniju, 44-godišnjak Bler predvodio je do tada prilično učmale laburiste u osvajanju vlasti nakon duge vladavine konzervativaca. Reformisao je svoju partiju pomerivši je sa klasične levice u centar.
Kada je početkom maja pod pritiskom svojih partijskih kolega najavio odlazak krajem juna, učinio je to u trenutku potpisivanja sporazuma izmedju protestantskih unionista i katoličkog Šin Fejna o deobi vlasti u Severnoj Irskoj. Taj dogovor kao i prethodni tzv. "Good Friday Agremeent" o okončanju sukoba u ovoj oblasti nakon više decenija, mnogi Britanci smatraju njegovim najvećim doprinosom.
Zanimljivo je da su laburisti bolje prošli na lokalnim izborima u maju nego što se očekivalo. Umesto podrške Liberalnim demokratama koji su kritikovali odluku da Britanija sa SAD interveniše u Iraku, birači su se masovno okrenuli Konzervativcima koji su zapravo podržali ovaj rat.

Dejvid Karlton, profesor sa Univerziteta Vorvik to ovako komentariše:

"Elite u Britaniji zapravo mnogo više brinu oko našeg učešća u ratu u Iraku, nego većina građana. Nema sumnje da mnogi birači ne podržavaju prisustvo britanskih trupa s obzirom na pogoršanje stanja u Iraku, ali sumnjam da je to pitanje od velikog značaja za njih", ističe Karlton.

S druge strane, Charls Dženkins, direktor analitičkog odeljenja londonskog Ekonomista kaže da mnogi Britanci veruju da je Bler zauzeo pravi stav prema kontinentalnoj Evropi.

"On se smatra najviše proevropski orijentisanim britanskim premijerom od Teda Hita koji je uveo zemlju u Evropsku Zajednicu. To je samo po sebi dobro za odnose sa većinom ako ne i sa svim partnerima u Evropi", naglasava Dženkins.
U razmatranju Blerovog doprinosa, krajnja ocena zavisiće ne samo od toga šta je učinio već i onoga što bude uradio kada ode sa premijerskog položaja.
Prema nezvaničnim informacijama, tzv. Bliskoistočni kvartet, koji okuplja SAD, Evropsku Uniju, Ujedinjene nacije i Rusiju trebalo bi da ga izabere za posrednika u mirovnim pregovorima Izraela i Palestinaca. On, s jedne strane, uživa veliko poverenje na Bliskom istoku kao vešt pregovarač. S druge strane, mnogi u ovoj regiji mu zameraju podršku američkoj intervenciji u Iraku.
Na jučerašnjoj konferenciji za novinare on nije isključio mogućnost svog imenovanja.

"Ko god teži dugoročnijem miru i stabilnosti u svetu zna da je trajno i održivo rešenje izraelsko-palestinskog pitanja od ključnog značaja. Kao što sam rekao u više navrata, ja bih učinio sve što mogu da se dođe do tog rešenja", istakao je Bler.
Profesor Dejvid Karlton kaže da je Bler veoma zainteresovan za situaciju na Bliskom istoku.

"Mislim da će po odlasku sa premijerske funkcije biti prilično radikalan i podržavaće američki robustan nastup na Bliskom istoku. Ne simpatiše previše one političare koji misle da samo konferencijama mogu rešiti problemi u ovoj oblasti", smatra Karlton.
U svakom slučaju, sa 54. godine Bler je daleko od političke penzije. Bio je najduže premijer u istoriji laburista koje je vodio u tri uzastopne pobede na izborima. U medjuvremenu, prošlog vikenda se sreo sa papom Benediktom XVI zbog namere da predje u katoličku veru.
XS
SM
MD
LG