Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

ZAGREB

Hrvatska Vlada u potpunosti podupire slobodu medija, te traži načine za pomoć Feralu, izjavio je danas glasnogovornik Vlade Ratko Maček. On je dodao kako će do kraja lipnja, vlada u saborsku proceduru uputiti prijedlog izmjena Zakona o PDV-u kojima bi se PDV za novine smanjio sa 22 na 10 posto.

Pogledajte najnovije vesti dana

Brnabić zatražila od Merona pomoć za osuđenike iz Srbije

Susret Teodora Merona i premijerke Srbije Ane Brnabić u Beogradu

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić zatražila je danas od predsednika Mehanizma za međunarodne krivične tribunale Teodora Merona da se još jednom razmotri zahtev Srbije da se srpskim državljanima koji izdržavaju kaznu po presudi Tribunala omogući izdržavanje preostale kazne u njihovoj matičnoj državi, saopšteno je iz Vlade Srbije.

Ona se u Beogradu sastala sa Meronom.

U saopštenju se navodi i da je Meron takođe izrazio zabrinutost zbog neadekvatnih zatvorskih uslova pojedinih osuđenika, naglasivši da ne postoji konsenzus u okviru institucije po pitanju odsluženja zatvorskih kazni u Srbiji.

Saradnju Srbije i Mehanizma, navodi se u saopštenju, ocenio je kao veoma dobru.

Na sastanku je bilo reči i o formiranju Informacionog centra u Srbiji, koji bi građanima regiona omogućio pristup arhivi ovog suda.

Todorićeva obrana uplatila milijun eura jamčevine

Ivica Todorić, bivši vlasnik Agrokora

Obrana bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića uplatila je milijun eura jamčevine pa bi Todorić uskoro mogao na slobodu, javlja Telegram.

Milijun eura jamstva u gotovini Todoriću je kao uvjet za izlazak iz istražnog zatvora prošli tjedan odredilo izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu.

U prvom trenutku obrana je tvrdila kako Todorić nema toliko novca, no do danas je očito uspio prikupiti cijeli iznos i uplatiti ga u gotovini.

Todorić je zajedno sa svojim sinovima Ivanom i Antom, ali i 12-ero Agrokorovih menadžera te revizora osumnjičen zbog nezakonitog pribavljanja više od milijardu kuna iz Agrokora.

Istraga je naknadno proširena i zbog zajmova što ih je investicijski fond Nexus Private Equity Partneri preko tvrtke Nexus ulaganja dao Agrokoru.

Todorić je izručen iz Velike Britanije Hrvatskoj 8. novembra.

Zahtjev za izručenje Gruevskog danas ili sutra u Mađarskoj

Ministrica pravde Makedonije Renata Deskoska

Ministrica pravde Makedonije Renata Deskoska izjavila je da je zahtjev za ekstradiciju osuđenog bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog spreman i da se očekuje da bude poslat vlastima Mađarske danas ili sutra.

"Dio materijala je preveden, dio će biti naknadno poslat. Biće obuhvaćeni i svi istražni i predistražni postupci i svi će biti osnov da se goni ako bude izručen", rekla je ona novinarima.

Deskoska je rekla i da postupak za azil koji je Gruevski zatražio u Mađarskoj ima prioritet u odnosu na postupak po zahtjevu makedonskih vlasti za ekstradiciju i dodala da će taj zahtjev biti poslat čak i ako odbjeglom bivšem premijeru Makedonije bude odobren zahtjev za azil.

Neki mediji javili su da je Gruevskom najvejrovatnije već odobren zahtjev za azil. Zasada nema službenepotvrde te informacije, no vijest je objaviomađarski provladin portalMadjar idok.

Bivši makedonski premijer, koji je osuđen na dvije godine zatvora i protiv kog se vode još četiri sudska postupka i više istraga zbog kriminala i korupcije u vrijeme dok je bio na vlasti, pobjegao je u Mađjarsku gdje je tražio politički azil. Gruevski je Makedoniju ilegalno napustio 11. novembra i u Mađarsku je stigao preko Albanije, Crne Gore i Srbije, uz pomoć osoblja mađarskih diplomatskih predstavništava u tim zemljama.

U Sarajevu konstitutivna sjednica Predsjedništva BiH

Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović, novi članovi Predsjedništva BiH, nakon izgovaranja svečane zakletve u Sarajevu

Konstitutivna sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine održava se u Sarajevu.

Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Branko Petrić uručio je certifikate novim članovima državnog Predsjedništva - Šefiku Džaferoviću iz bošnjačkog, Željku Komšiću iz hrvatskog i Miloradu Dodiku iz srpskog naroda.

Novoizabrani članovi Predsjedništva prihvatili su dužnost i izgovorili svečanu zakletvu u prisustvu članova Predsjedništva iz ranijeg saziva.

Milorad Dodik se zahvalio kolegama u Predsjedništvu BiH i rekao je da će on biti prvi predsjedavajući Predsjedništva. Članovi Predsjedništva BiH se na poziciji predsjedavajućeg mijenjaju svakih osam mjeseci, po principu rotacije.

"Zadovoljstvo mi je što preuzimam dužnost Predsjedavajućeg. Moja osnovna baza je Republika Srpska. Tražim adekvatan tretman Republike Srpske i srpskog naroda. Ja sam ovdje da provodim politike kao što su vojna neutralnost. Zalagaću se da se ukine funkcija visokog predstavnika. Ne isključujem mogućnost da Evropska unija treba da bude cilj Bosne i Hercegovine. Trebamo što prije da dođemo do statusa kandidata", rekao je Dodik.

Željko Komšić je rekao da povjerenje koje mu je iskazano na izborima neće iznevjeriti.

"Afirmiraću civilizacijske vrijednosti. Biću pobornik svake vrste ravnopravnosti. Naša država utemeljena je na temeljina antifašizma i pokažimo Evropi da smo država koja baštini te vrijednosti. Da bi u tome uspjeli, moramo biti odgovorni prema državi i zajednici", istakao je Komšić.

Šefik Džaferović je istakao da je na političarima da se što brže uspostavi vlast u BiH.

"Trebamo voditi procese prema EU i NATO. Koliko jedni prema drugima nastupa sa uvažavanjem i vodili civiliziran dijalog, onda ćemo biti u prilici da radimo istinski na reintegraciji zemlje a to podrazumijeva jednaka prava svakog građanina", poručio je Džaferović.

Na oktobarskim Općim izborima najviše glasova za člana Predsjedništva BiH iz bošnjačkog naroda osvojio je Šefik Džaferović - 212.581 glasova ili 36,61 posto, iz hrvatskog naroda Željko Komšić - 225.500 glasova ili 52,64 posto, dok je Milorad Dodik osvojio najviše glasova za člana državnog predsjedništva iz srpskog naroda - 368.210 glasova ili 53,88 posto.

Pročitajte: Hoće li Džaferović, Komšić i Dodik nešto uraditi za BiH?

Meron u posjetu Bosni i Hercegovini

Teodor Meron tokom ranijeg posjeta Srebrenici

Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS), sudija Theodor Meron boraviće 20. i 21. novembra u BiH, gdje će se sastati s visokim predstavnikom Valentinom Inzkom, kao i predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem. U sklopu posjete Sarajevu, predsjednik Meron će se, također, sastati s gradonačelnikom Sarajeva Abdulahom Skakom i održati predavanje u sarajevskom Informativnom centru Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Meron koji je prethodno posjetio Srbiju svoju posjetu regionu završiće u Hrvatskoj, gdje će se 21. i 22. novembra sastati s predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem, kao i potpredsjednicom vlade i ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić te ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem.

Ovo je posljednja zvanična posjeta Merona regionu bivše Jugoslavije prije okončanja njegovog mandata predsjednika Mehanizma 18. januara 2019.

Meron je prethodno obavljao funkciju predsjednika MKSJ u četiri mandata i funkciju predsjednika Mehanizma u dva ranija mandata.

Sudija Carmel Agius će preuzeti funkciju predsjednika Mehanizma 19. januara 2019.

Tri osobe poginule uslijed eksplozije gasa u Azerbejdžanu

Mjesto nesreće, Gendže

Najmanje tri osobe su poginule, a jedna je povrijeđena u eksploziji gasa u zgradi u Azerbejdžanu, uslijed koje se dio objekta srušio.

Ministar za vanredne situacije Kamaladin Hajdarov rekao je novinarima da se eksplozija dogodila u zgradi u gradu Gendže i da su potpuno uništena četiri stana.

On je dodao da su u eksploziji poginuli pedesetogodišnja žena i njen 24-godišnji sin. Treća žrtva nije identifikovana.

Jedan muškarac spašen je ispod ruševina i prebačen u bolnicu.

Hejdalov je rekao da su ekipe za vanredne situacije na licu mjesta i da tragaju za preživjelima.

Zvaničnici su rekli da je do eksplozije došlo nakon curenja gasa, navodi AP.

Objavljen 'transkript snimka' ubistva Kašogija

Kašogi u trenutku ulaska u saudijski konzulat u Istanbulu, snimak nadzorne kamere

Turski informativni portal Haberturk objavio je transkript navodnog snimka ubistva saudijskog novinara Džamala Kašogija.

U izvještaju se navodi da su Kašogija u Konzulatu Saudijske Arabije u Istanbilu dočekale četiri osobe.

"Pustite mi ruku. Šta mislite da radite?", rekao je Kašogi u odjeljenju za vize u zgradi Konzulata nakon što ga je zgrabio jedan od četvorice muškaraca.

Za sada su objavljene samo uvodne rečenice transkripta.

Kašogi je ubijen 2. oktobra, a njegovo tijelo nije pronađeno.

Tužilaštvo Saudijske Arabije zatražilo je smrtne kazne za pet optuženih lica, a SAD je najavio sankcije za 17 osoba koje smatraju odgovornim.

Saudijski zvaničnici insistiraju da princ prestolonasljednik Mohamed bin Salman nije povezan sa ubistvom.

Mediji su prenijeli da se desetine prinčeva i ostalih članova vladajuće saudijske porodice protiv tome da Mohamed postane novi saudijski kralj.

Pročitajte:

U Rimu konfiskovane vile mafijaša

Policija, Italija, fotoarhiv

Italijanska policija saopštila je da je konfiskovala osam luksuznih vila koje su ilegalno izgradili pripadnici ozloglašenog mafijaškog klana u Rimu.

U akciji koja je izvedena u svitanje učestvovalo je oko 600 policajaca.

Gradonačelnik Rima Virđinija Rađi, koja je pratila operaciju protiv mafijačkog klana Kasamonika, rekla je da će vile i drugi objekti biti porušeni do kraja godine.

"Danas je istorijski dan za grad Rim i građane Rima", rekla je ona, dodajući da se ovim završavaju godine nelegalnosti i šalje snažna poruka klanu Kasamonika.

Nakon višegodišnjeg djelovanja u sjenci, ova porodica privukla je pažnju javnosti nakon raskošne sahrane jednog od svojih kumova 2015. godine.

Iz helikoptera su bacane latice ruža na ožalošćene, a na ogradi gradske bazilike bili su postavljeni natpisi "Vi ste osvojili Rim, sada osvojite raj".

Porodica Kasamonika povezana je sa kriminalom u jugoistočnom kvartovima Rima već nekoliko decenija, ali je ova sahrana izazvala reakciju političara.

Moguća optužnica protiv izraelskog ministra policije

Arjeh Deri

Izraelska policija preporučila je podizanje optužnice protiv ministra unutrašnjih poslova Arjeha Derija povodom velikog slučaja korupcije.

Policijski portparol Miki Rozenfeld rekao je da postoje utemeljeni dokazi protiv Derija o tome da je počinio djela prevare i zloupotrebe povjerenja u vezi sa milionima šekela u poreskim prekršajima, pranjem novca i ometanjem sudskih procedura.

Policija je ispitala Derija i njegovu suprugu zbog sumnje da su primili nelegalne uplate od poslovnih ljudi. Oni su demantovali da su prekršili zakon, prenio je AP.

Deri je prethodno 2000. godine osuđen na tri godine zatvora zbog podmićivanja, prevare i zloupotrebe povjerenja. On je tada takođe bio ministar unutrašnjih poslova.

Deri je odslužio kaznu od 22 mjeseca zatvora, ali se vratio u politiku i preuzeo upravljanje ultraortodoksnom strankom Šas 2013. godine.

Italija naredba pljenidbu spasilačkog broda Aquarius

Brod Aquarius (u pozadini)

Italija je naredila pljenidbu broda Aquarius (Akvarijus), koji služi za spašavanje migranata u Sredozemnom moru, zbog nelegalnog odlaganja smeća, saopštila su Ljekari bez granica.

Brod, koji je zakupila ova organizacija zajedno sa grupom SOS Mediteran, trenutno je usidren u Marseju.

Sumnja se da je brod prevezao 24 tone potencijalno toksičnog otpada koje je predstavio kao obično smeće, navode italijanski mediji.

Tužilaštvo u Katanji, na Siciliji, pokrenulo je istragu o odjeći migranata, ostacima hrane i sanitarnom otpadu koji je prošle godine odložen u italijanskim lukama sa Aquariusa i Vos prudence (Vos prudensa), drugog broda koji koriste Ljekari bez granica.

Italija je 10. juna odbila da primi Aquarius, koji je tada prevozio migrante spašene na moru. Nakon što je to učinila i Malta, brod je sa migrantima primila Španija u luci u Valensiji.

Međunarodna organizacija za migracije saopštila je da se oko 15.000 migranata utopilo u centralnom dijelu Sredozemnog mora od 2013. godine.

U istom periodu, na italijanske obale stiglo je 600.000 migranata, a ostale evropske zemlje su zatvorile svoje granice.

Šest kilograma otpada u utrobi uginulog kita

Uginuli kit ulješura, fotoarhiv

U utrobi uginulog kita ulješure koji se nasukao kod istočne obale Indonezije pronađeno je skoro šest kilograma otpada, uključujući plastične čaše, japanke i kese.

Uprava nacionalnog parka Vakatobi saopštila je da je lešina pronađena kasno sinoć u provinciji Sulavezi.

U utrobi skoro deset metara dugačkog kita bilo je 115 plastičnih čaša, četiri plastične flaše, 25 kesa, par japanki, najlonski džak i više od 1.000 komada različitog plastičnog otpada.

Kako navodi AP, nije poznato zbog čega je životinja uginula.

Saudijska Arabija i UAE najavili program pomoći Jemenu

Dopremanje paketa hrane Jemenu, fotoarhiv

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su vodili koaliciju arapskih država u borbi protiv Jemena i Houthijevog pokreta koji kontroliše glavni grad, obećali su novi program pomoći toj zemlji u hrani za 500 miliona dolara.

Program je najavio Abdullah bin Abdulaziz Al-Rabi'ah, generalni supervizor Centra za humanitarnu pomoć i radove kralja Salmana u Saudijskoj Arabiji na zajedničkoj konferenciji za novinare u Rijadu sa Reem al-Hashimijem, državnim ministrom za međunarodnu saradnju UAE.

Pročitajte - Borbe za luku u Jemenu: Desetine mrtvih za jedan dan

Kremlj optužuje američke senatore da se miješaju u izbore Interpola

Aleksandar Prokopčuk

Kremlj je u utorak saopštio da izjava grupe američkih senatora protiv izbora ruskog kandidata za predvođenje Međunarodne policijske organizacije (Interpol) predstavlja izborno miješanje.

Interpol treba izabrati novo čelništvo 21. novembra, a četiri senatora SAD-a, uključujući Marka Rubija, objavili su u ponedjeljak izjavu kojom traže administraciju američkog predsednika Donalda Trumpa da se suprotstavi kandidaturi ruskog kandidata Aleksandra Prokopčuka.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima na konferenciji: "... Ovo je verovatno neka vrsta miješanja u izborni proces međunarodne organizacije".

Može vas interesovati: Kosovo nije primljeno u Interpol

Bitkoin oslabio za 7,5 odsto

Bitkoin

Bitkoin je oslabio za 7,5 odsto, na manje od 4.500 dolara, što znači da je ova digitalna valuta izgubila skoro trećinu vrijednosti za sedam dana.

Ostale kritovalute takođe su doživjele oštar pad.

Eterijum je izgubio deset procenata, a ripl čak 13 odsto.

Bitkoin trenutno vrijedi 4.354,2 dolara na berzi Bitsmep, što je najmanja vrijednost ove valute od oktobra 2017. godine.

Kosovo nije primljeno u Interpol

Sjedište Interpola u Lionu, Francuska

Nakon dva kruga glasanja na Generalnoj skupštini Interpola na zasedanju u Dubaiju, Kosovo nije primljeno u članstvo u ovoj međunarodnoj policijskoj organizaciji.

Protiv prijema Kosova u Interpol glasala je 51 država, 68 je bilo za, a uzdržano 16.

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović napisao je kratko na Twitteru: Pobeda.

Vlada Kosova izrazila je "duboko razočaranje" što Kosovo nije postalo članica Interpola.

Vlada Kosova je za to optužila "agresivnu kampanju Vlade Srbije" dodajući da glasanje protiv Kosova ide na ruku kriminalu i kriminalcima i da zbog toga niko ne treba da bude srećan.

Predlog za glasanje stigao je na dnevni red pošto je odbijen zahtev Kine, Španije, Kipra, Argentine, Surinama i Srbije da se ukloni izjašnjavanje o članstvu Kosova, javili su mediji u Srbiji.

Srbija se oštro protivila članstvu Kosova u Interpolu i vodi kampanju protiv prijema.

Kosovo je do sada tri puta podnosilo zahtev za članstvo – 2010, 2015. i 2017. godine.

Na Generalnoj skupštini Interpola u Dubaiju učestvuje skoro 1.000 zvaničnih predstavnika iz 173 zemlje, kao i 85 šefova policija i 40 ministara.

Pročitajte:

Pad akcija Nisana i Micubišija nakon hapšenja Gona

Karlos Gon

Vrijednost akcija japanskih proizvođača Nisan i Micubiši doživjela je veliki pad na berzi u Tokiju nakon hapšenja predsjednika ovih firmi Karlosa Gona.

On je optužen da nije prijavio svoje prihode u iznosu od 44,4 miliona dolara u periodu od pet godina, saopštilo je tužilaštvo.

Njemu se stavlja na teret i da je koristio imovinu kompanije u lične svrhe.

Gon je do sada bio na čelu japansko-francuskog saveza Reno-Nisan-Micubiši. Nisan i Micubiši su saopštili da se pripremaju da smijene Gona sa ovog položaja.

Upravni odbor Renoa održaće sastanak na kojem će se odlučivati o Gonovoj budućnosti, prenio je BBC.

Vrijednost akcija Nisana opala je za 5,5 odsto, a Micubišija za 6,9 procenata.

Direktor Nisana Hiroto Saikava rekao je da je previše vlasti dato jednom čovjeku u smislu upravljanja.

Hapšenje Gona potreslo je svjetsku automobilsku industriju, pošto je on bio jedan od njenih stubova, a početkom dvijehiljaditih izvukao je Nisan iz velike krize.

Japansko tužilaštvo saopštilo je da je već pretreslo Nisanovo sjedište u Jokohami, nedaleko od Tokija.

Sudija blokirao Trumpovu naredbu o uskraćivanju azila

Migrantski karavan na putu prema SAD-u

Američki savezni sudija blokirao je naredbu koju je izdao američki predsjednik Donald Trump kako bi uskratio azil migrantima koji ilegalno pređu južnu granicu Sjedinjenih Država.

Američki okružni sudija Jon Tigar u San Francisku izdao je privremeni nalog za zabranu nakon što je saslušao argumenate grupa za ljudska prava.

Trump potpisao je naredbu ranije ovog mjeseca kao odgovor na migrantski karavan koji se kreće ka granici.

Američki predsjednik je kao glavni argument za ovakav potez naveo nacionalnu zabrinutost kojem su se oštro suprotstavile grupe za promociju ljudskih prava.

Ivanka Trump koristila lični email za poslove vlade

Ivanka Trump

Kćerka i savjetnica američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp), Ivanka Trump, koristila je lični email za poslove američke vlade, objavio je Washington post.

List se poziva na neimenovane izvore koji tvrde da su do ovog otkrića došli zvaničnici Bijele kuće.

Ivanka Trump je rekla da nije bila upućena u detalje federalnih pravila, navodi Washington post.

Portparol advokata Ivanke Trump potvrdio je da je ona koristila lični e-mail prošle godine, prije nego što joj je rečeno za pravila i da je sva elektronska pošta vezano za poslove vlade dostupna već nekoliko mjeseci.

Donald Trump je optužio 2016. Hillary Clinton (Hilari Klinton) da je zemlju dovela u opasnost kada je koristila svoj privatni e-mail u vrijeme kada je bila državni sekretar SAD-a.

Napadač nožem ranio policajca u Briselu

Policija patrolira Briselom, fotoarhiv

Jedan policajac zadobio je povrede nakon što je napadač na njega nasrnuo nožem uzvikujući "Alahu ekber" u Briselu, rekli su zvaničnici, prenosi Reuters.

Mreža RTBF javila je da je policajac zadobio povrede u vrat, ali da nije životno ugrožen.

Portparol policije rekao je za mrežu CNN da je napadač ranjen nakon što je drugi policajac otvorio vatru.

Napad se dogodio rano jutros ispred policijske stanice u centru Brisela. I policajac i napadač prebačeni su u bolnicu.

Portparol policije Ilse van de Kere rekao je da se okolnosti incidenta utvrđuju, javlja CNN.

Si Đinping u poseti Filipinima

Si Đinping, fotoarhiv

Kineski predsednik Si Đinping doputovao je na Filipine u svoju prvu državnu posetu toj zemlji.

Filipini su tradicionalno bili povezani sa Sjedinjenim Državama, ali se Manila okrenula Pekingu u kontekstu borbe koje dve prve ekonomije sveta vode za uticaj u Aziji.

Po dolasku na vlast 2016, predsednik Filipina Rodrigo Duterte najavio je "raskid" sa SAD-om, tvrdeći da je njegova zemlja imala malo koristi od ovog saveza.

Duterte nastoji da razvije odnose sa Pekingom i tako obezbedi milijarde dolara investicija za Filipine.

Si će u Manili boraviti dva dana.

Australija: Uhapšena tri muškarca zbog planiranja napada

Hapšenje policije Australije, fotoarhiv

Australijska policija saopštila je danas da je uhapsila tri muškarca osumnjičena da su pripremali teroristički napad prilikom "masovnog okupljanja" u Melburnu.

Policija je saopštila da su Hanifi Halis (21), Samed Erikioglu (26) i Ertundž Erikioglu (30) pokušali da pribave poluautomatsku pušku kako bi izveli napad. Sva trojica su optužena za planiranje terorističkog napada, saopštila je policija, dodajući da se radi o državljanima Australije.

"Mi sada imamo dovoljno dokaza da djelujemo u smislu sprečavanja terorističkog napada", rekao je novinarima Grejem Ešton, šef policije u državi Viktorija.

On je dodao da su uhapšeni tragali za mjestom masovnog okupljanja kako bi ubili što je više ljudi moguće.

Policija je saopštila da sada analizira oko 17.000 presretnutih telefonskih poziva i oko 10.500 poruka razmijenjenih između članova grupe.

U Španiji voz sletio sa šina, osoba poginula

Ilustrativna fotografija

Jedna osoba je poginula, a najmanje pet je povrijeđeno nakon što je putnički voz sletio sa šina nedaleko od španskog grada Barselone, saopštila je policija.

Voz je sletio sa šina između gradova Tarasa i Manresa na sjeveroistoku zemlje.

Do incidenta je došlo usljed klizišta i odrona zemlje, saopštila željeznička kompanija Adif.

Chicago: Četiri osobe ubijene u napadu u bolnici

Ilustrativna fotografija

Najmanje četiri osobe ubijene su u oružanom napadu koji se kasno sinoć dogodio u bolnici u američkom gradu Chicago.

Incident se dogodio u bolnici Mercy, a napadač je identificiran kao 32-godišnji Juan Lopez koji je bio zaručnik jedne od žrtava.

Među četiri smrtno stradale osobe su policajac, napadač i dva civila.

Policijski zvaničnik Anthony Guglielmi potvrdio je na Twitteru da je policajac Samuel Jimenez izgubio život na dužnosti, prenosi agencija Anadolija.

"Grad Chicago je izgubio jednog ljekara, farmaceutskog asistenta i policijskog službenika. Svi su stradali dok su radili poslove koje su voljeli", saopćio je gradonačelnik Rahm Emanuel.

Senator Dick Durbin pohvalio je policiju koja je brzo intervenirala i u razmjeni vatre ubila napadača. Istraga o detaljima i motivima napada je u toku.

Putin razmatra odgovor na mogući izlazak SAD iz sporazuma o naoružanju

Vladimir Putin

Predsednik Rusije Vladimir Putin okupio je vodeće ruske vojne zvaničnike da razmotre kakav bi bio odgovor Rusije na planirano američko povlačenje iz ključnog sporazuma o naoružanju.

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je prošlog meseca da planira da izađe iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) iz 1987. godine zbog ruskog kršenja tog sporazuma. Rusija je demantovala da je kršila dogovor.

Putin je rekao vojnom vođstvu da moguće američko povlačenje iz sporazuma "ne bi ostalo bez odgovora" ruske strane.

On je kazao da je Rusija odgovorila na američki program raketne odbrane razvijajući novo oružje koje je po njegovim rečima u stanju da probije svaki mogući raketni štit. Dok je izdavao upozorenja o mogućoj ruskoj odmazdi Putin je izrazio nadu da će Moskva i Vašington moći da vode pregovore o kontroli naoružanja da bi se smanjile napetosti.

Holandija predlaže nove sankcije za kršenje ljudskih prava

Holandski ministar vanjskih poslova Stef Blok je optimističan u vezi novog prijedloga sankcija EU protiv kršitelja ljudskih prava

Holandija predlaže novi režim sankcija čija će meta biti pojedinci optuženi za kršenje ljudskih prava širom svijeta.

Zvaničnici 28 dežava članica EU sastaće se se u utorak u Hagu da bi razmatrali holandski prijedlog koji nosi naziv "Prema EU globlanom režimu sankcija zbog ljudskih prava"(Towards an EU Global Human Rights Sanctions Regime)

Dokumentom koji je RSE imao na uvid u ponedjeljak, predlaže se režim sankcija "značajno različit od postojećeg EU geografski limitiranog režima sankcija" čiji je cilj "promjena stanja ponašanja a time i prirode politike".

Predloženi režim "može targetirati kršioce ljudskih prava globalno, nepovezano sa političkim kontekstom ili intevladinim razvojem. Može takođe biti usmjeren protiv pojedinaca koji nijesu državni akteri (pobunjeničke grupe)" navodi se u ovom tekstu.

Predlaže se takođe zamrzavanje imovine i sredstava kao i zabrana izdavanja viza za osobe koje "su počinile ozbiljna kršenja ljudskih prava" kao što su egzekucije, masovne egzekucije i suđenja bez pravnog postupka, prisilni nestanci ili tortura.

"Vidjeli smo u brojnim slučajevima kršenja ljudskih prava posljednjih godina gdje su pojedinačno države uvele mogućnost primjene sankcija na pojedince," rekao je holanski ministar vanjskih poslova Stef Blok za RSE na marginama sastanka ministara vanjskih poslova u Briselu.

Blok je rekao da još uvijek ne postoji konsenzus EU oko ovog prijedloga, ali da je "optimističan u vezi sa tim."

Blok je dodao da bi ministri vanjskih poslova ovaj prijedlog mogli razmatrati i na njihovom sljedećem sastanku u Briselu 10. decembra.

(Rikard Jozwiak)

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG