„Cijene stanova u Podgorici i na primorju su preuveličane“, ocijenio je za naš program Saša Dedeić, vlasnik i direktor podgoričke agencije za nekretnine „Interšpar“, koji dodaje da, uzimajući u obzir da je Crna Gora izuzetno atraktivna turistička destinacija, kaže da postoji mnoštvo apsurdnih primjera gdje neopravdano brzo raste cijena kvadratnog metra. Cijene su, naravno, najniže na sjeveru Crne Gore koji još uvijek predstavlja i privredno i saobraćajno nerazvijeniji dio države. Izuzetak donekle predstavljaju Žabljak i Kolašin koji su turistički afirmisani centri, ali tu se uglavnom ne radi o stanovima, već o zemljištu. Kvadrat je najskuplji na primorju i u Podgorici.
Saša Dedeić, iz agencije „Interšpar“ kaže za RSE:
„Kvadrat stana u centru grada, ne možete dobiti ispod početne cijene od dvije hiljade eura. Što se tiče novogradnje, stanovi u novim zgradama i u onim koje se sad izgrađuju, iznad dvije hiljade eura. To je vrlo često 2.200 – 2.300, čak i 2.500, sa tendencijom da, kada budu završene te zgrade koje se grade u užem jezgru grada ili preko Morače, cijene kvadratnog metra budu iznad 2.500, odnosno oko 3.000 eura“.
Prema zvaničnim podacima prihod od prodaje nekretnina u Crnoj Gori je za dvije godine porastao za 400%. Rezultati istraživanja jedne od najvećih svjetskih agencija za nekretnine, koja posluje u pedesetak država, kažu da se cijene kvadratnog metra u novogradnji na primorju kreću od 2.500 do 5.000 eura, a da je kvadrat zemljišta, takođe na primorju, između 200 i 450 eura. Ovako visoke cijene su svakako odraz velike potražnje, a male ponude. Stalni rast su izazvali stranci koji ne pitajući za cijenu kupuju po primorju. Bivši vlasnici tih nekretnina uglavnom neznajući šta sa dobijenim novcem kupuju stanove po Podgorici. Najtraženiji su, naravno, u užem gradskom jezgru što se može zaključiti i prema ponudi iz malih oglasa:
„Vezirov Most, 71 kvadrat II sprat, komforniji dvosoban, s tim što se zgrada završava za mjesec - dva. Cijena: 2250 eura po kvadratu.
Ekstra dvosoban, preko Morače, 88 kvadrata, visoko prizemlje, cijena je 145 hiljada eura. Po kvadratnom metru to dođe oko 1.500 i malo jače“.
Naspram bloka 5, prema Hramu, novoizgrađena zgrada, 50 kvadrata, V sprat, cijena je 115 hiljada, odnosno, 2.300 eura po kvadratu“.
Saša Dedeić, iz agencije „Interšpar“, kaže da stanova ima i u novogradnji:
„Ima stanova, ali sve manje. Kupci saznaju da je neka zgrada u izgradnji, znaju ko je gradi i stan za kupovinu traže direktno kod njega“.
RSE: Mogu li se očekivati bitnije promjene ovog trenda? Nekakav bitniji pad ili eventualno, još brži rast cijena?
DEDEIĆ: Mislim da poslije ljetnje sezone dolazi do smirivanja cijena, jer na kraju krajeva, čini se da je pola Evrope zadovoljilo svoje interese u kupovini placeva i nekretnina.
U međuvremenu, dok se astronomske sume vrte oko njih građani Crne Gore koji prosječno zarađuju oko 300 eura mjesečno i sanjaju da jednog dana riješe stambeno pitanje mogu se zabavljati računicom koliko plata je potrebno za kupovinu stana od pedesetak kvadrata. Za loše matematičare evo rješenja: ako ne bi jeli i pili i ukoliko bi hodali goli i bosi, stan bi mogli da kupe za tridesetak godina. Možda.
Saša Dedeić, iz agencije „Interšpar“ kaže za RSE:
„Kvadrat stana u centru grada, ne možete dobiti ispod početne cijene od dvije hiljade eura. Što se tiče novogradnje, stanovi u novim zgradama i u onim koje se sad izgrađuju, iznad dvije hiljade eura. To je vrlo često 2.200 – 2.300, čak i 2.500, sa tendencijom da, kada budu završene te zgrade koje se grade u užem jezgru grada ili preko Morače, cijene kvadratnog metra budu iznad 2.500, odnosno oko 3.000 eura“.
Prema zvaničnim podacima prihod od prodaje nekretnina u Crnoj Gori je za dvije godine porastao za 400%. Rezultati istraživanja jedne od najvećih svjetskih agencija za nekretnine, koja posluje u pedesetak država, kažu da se cijene kvadratnog metra u novogradnji na primorju kreću od 2.500 do 5.000 eura, a da je kvadrat zemljišta, takođe na primorju, između 200 i 450 eura. Ovako visoke cijene su svakako odraz velike potražnje, a male ponude. Stalni rast su izazvali stranci koji ne pitajući za cijenu kupuju po primorju. Bivši vlasnici tih nekretnina uglavnom neznajući šta sa dobijenim novcem kupuju stanove po Podgorici. Najtraženiji su, naravno, u užem gradskom jezgru što se može zaključiti i prema ponudi iz malih oglasa:
„Vezirov Most, 71 kvadrat II sprat, komforniji dvosoban, s tim što se zgrada završava za mjesec - dva. Cijena: 2250 eura po kvadratu.
Ekstra dvosoban, preko Morače, 88 kvadrata, visoko prizemlje, cijena je 145 hiljada eura. Po kvadratnom metru to dođe oko 1.500 i malo jače“.
Naspram bloka 5, prema Hramu, novoizgrađena zgrada, 50 kvadrata, V sprat, cijena je 115 hiljada, odnosno, 2.300 eura po kvadratu“.
Saša Dedeić, iz agencije „Interšpar“, kaže da stanova ima i u novogradnji:
„Ima stanova, ali sve manje. Kupci saznaju da je neka zgrada u izgradnji, znaju ko je gradi i stan za kupovinu traže direktno kod njega“.
RSE: Mogu li se očekivati bitnije promjene ovog trenda? Nekakav bitniji pad ili eventualno, još brži rast cijena?
DEDEIĆ: Mislim da poslije ljetnje sezone dolazi do smirivanja cijena, jer na kraju krajeva, čini se da je pola Evrope zadovoljilo svoje interese u kupovini placeva i nekretnina.
U međuvremenu, dok se astronomske sume vrte oko njih građani Crne Gore koji prosječno zarađuju oko 300 eura mjesečno i sanjaju da jednog dana riješe stambeno pitanje mogu se zabavljati računicom koliko plata je potrebno za kupovinu stana od pedesetak kvadrata. Za loše matematičare evo rješenja: ako ne bi jeli i pili i ukoliko bi hodali goli i bosi, stan bi mogli da kupe za tridesetak godina. Možda.
