Milena VUKČEVIĆ
DINOŠA: Albanci u Crnoj Gori, po onome što zastupa Demokratska unija Albanaca, treba da budu, i jesu, nacionalna manjina i da koriste korpus onih prava koja evropske multinacionalne demokratije nude svojim nacionalnim manjinama. Nisam član ustavnog odbora i ne znam kako je tim ljudima promaklo da se u tekstu nigdje ne pominju nacionalne manjine. Bez toga mi ne bi bili spremni da podržimo novi ustav. Kada je riječ o pravima nacionalnih manjina, treba reći da bez instituta afirmativne akcije ne može biti riječi o pravima Albanaca u Crnoj Gori, kao jedne od specifičnih nacionalnih manjina u Crnoj Gori. Specifični smo i po jeziku i po etničkom porijeklu jer svi drugi koji žive u Crnoj Gori mogu da govore svoje maternje jezike, da se međusobno razumiju bez prevoda. Jedino Albanci imaju specifikum u tom pravcu. Mislim da novi ustav apsolutno mora da udari temelje zakonske proizvodnje mehanizma koji štiti, ne samo individualna, nego i kolektivna prava Albanaca u Crnoj Gori, u skladu sa evropskim uzusima. Mi ćemo se boriti za to, i nadam se izboriti, da Crna Gora definiše status Albanaca u Crnoj Gori koji ne bi ničim vrijeđao državu Crnu Goru, ali koji bi od Albanaca učinio relevantan društveni i politički subjekt na društveno-političkoj sceni Crne Gore.RSE: Kakva su vaša očekivanja od javne rasprave? Da li mislite da je moguć konsenzus, naročito kada se radi o spornim pitanjima: jeziku, crkvi i simbolima?
DINOŠA: Vidim da u crnogorskom Parlamentu i među opozicionim snagama ima onih kojima je jasno da je Crna Gora nezavisna država, da ona stremi euroatlantskim integracijama i da postoji prostor da joj se pomogne. Mislim da bi bilo bolje da se novi Ustav definiše u Parlamentu Crne Gore, da nema potrebe izlagati se troškovima i poslovima oko novog referenduma u Crnoj Gori, ako bi i te snage, koje su proizvele nezavisnu Crnu Goru, bile spremne na određeni kompromis. Mislim da bi to bilo najbolje rješenje. Kao jedan od manjinskih predstavnika, jedan od predstavnika Albanaca u Crnoj Gori, nastojim da se ne miješam u tako suptilne međubratske odnose u Crnoj Gori. Imam u vidu nešto što se zove higijena trenutka i ko ne pazi na higijenu trenutka ne može da kaže da strateški planira nešto što bi bilo dobro za sve ljude u Crnoj Gori. Mislim da su politički procesi u Crnoj Gori u fazi u kojoj svi treba da budu svjesni da se radi o novoj nezavisnoj državi i da svi tu državu potpomognu da sutra postane članicom Evropske unije.
RSE: Ove sedmice zasjedao je Savjet bezbjednosti, gdje je specijalni izaslanik UN-a Marti Ahtisari iznio svoj prijedlog budućeg statusa Kosova. Uslijedile su oprečne reakcije, a zadovoljni su bili, čini mi se, i Srbi i Albanci. Kakav je Vaš komentar?
DINOŠA: Mislim da na kraju, u finalu, njegovim planom neće biti zadovoljna ni jedna strana. To govori da je to moguće najbolje rješenje. Ono što smo mi mogli da pratimo, u vezi sa tim, govori da je to jedan pragmatičan pristup, realan pristup kojeg mi, Albanci u Crnoj Gori, podržavamo jer on nudi rješenje koje bi bilo stameno i dugoročno. To rješenje bi donijelo nove stabilnije odnose na Balkanu. Mislim da će se to i desiti. Kosovo će biti novi međunarodni subjekt i Kosovo će, nadam se, biti spremno da kao multietničko društvo bude novi faktor stabilnosti i faktor koji će biti spreman da kroz međususjedsku dobru saradnju bude potencijal i za doprinos euro-atlantskim integracijama regiona.
RSE: Crnogorski zvaničnici su saopštili, i poznat je stav, da je Crna Gora zainteresovana da Beograd i Priština demokratskim dijalogom, uz dobre usluge međunarodne zajednice, dođu do dugoročno održivog rješenja za status Kosova. Kakav bi, po vašem mišljenju, trebala da bude pozicija Crne Gore u buduće, kada su u pitanju pregovori o statusu Kosova?
DINOŠA: Mislim da je taj dijalog završen, da neće biti novih pregovora, da čekamo finale. Nadam se da će proizvod u finalu biti taj koji će poštovati volju većine građana Kosova. U svakom slučaju, Crna Gora će biti spremna da poštuje ono što bude stav međunarodne zajednice po tom pitanju i Crna Gora bi apsolutno sutra bila spremna da bude dobar susjed Kosovu, kao što je to i pokazala tokom teških vremena, tokom rata na Kosovu, kada je ona imala otvorena vrata za više do 100.000 protjeranih s Kosova.
RSE: Ove nedjelje se desio incident u Dečanima na Kosovu. Grupa Albanca je nasrnula na svatove iz Crne Gore i istrgala crnogorsku zastavu. Vaša partija je osudila taj incident. Da li ste, možda, dobili više informacija o tom incidentu od zvaničnika u Prištini?
DINOŠA: Jesmo osudili taj incident i apsolutno sam ubjeđen da je to vandalski čin grupe ljudi koji ne može da odražava ono što je raspoloženje Albanaca na Kosovu i prema Crnoj Gori i prema crnogorskoj zastavi. U kontaktu sa relevantnim faktorima u Prištini dobio sam uvjeravanja od strane zvaničnika da će i u Prištini imati takav odnos i da se apsolutno neće dati prostor takvim grupama koje su ostrašćene i koje su spremne na slične činove. Žao mi je porodice Glušćević što je morala da prolazi kroz sve to, ali i to se dešava. Nadam se da u budućnosti toga neće biti.
