CEFTA je nastala kao sporazum zemalja centralne Evrope u čijem sastavu su do ulaska u Evropsku uniju bile: Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija, a koju sada čine Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovine, Hrvatska, Makedonija, Moldavija i Kosovo koje će zajedno predstavljati cjelinu od skoro 60 miliona stanovnika u okviru koje će se trgovina obavljati slobodno, bez carina i drugih barijera. Inače, sporazum bi trebalo da unaprijedi uslove za dalje podsticanje investicija, proširi trgovinu, ukloni barijere i poremećaje u trgovini i pri tom obezbijedi pravične uslove konkurencije.
Predrag Bošković, bivši crnogorski ministar ekonomije, u izjavi za naš program kaže da će ulazak u ovakvu zajednicu za Crnu Goru predstavljati otvaranje velikih mogućnosti, ali i svojevrstan izazov i obavezu:
„Crna Gora kao samostalni sistem i jedno malo tržište na ovaj način dobija mogućnost plasiranja svojih proizvoda na mnogo većem tržištu bez administrativnih barijera pojedinačnih država i to je s jedne strane velika pozitivna stvar. S druge strane, stvara jednu veliku obavezu da se crnogorski privredni subjekti uključe na tu tržišnu utakmicu koja je mnogo šira. Na taj način ovo će pospješiti kompanije da mnogo više ulažu u razvoj kvaliteta samih proizvoda da bi ti proizvodi bili konkurentni“.
Crna Gora je srećom još prije sedam, osam godina počela tu liberalniju tržišnu utakmicu pokušavajući da od samog starta kod domaćih kompanija stvori inicijativu da stvaraju proizvode koji se kvalitetom mogu pozicionirati mnogo šire od crnogorskog tržišta, podsjetio je Bošković:
„Neke od tih kompanija su uspjele, neke nijesu, ali se iskreno nadam da su spremno dočekale momenat uključivanja u ovaj proces“.
Zoran Vukčević, direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća, je odgovorivši na pitanje kako će se ulazak i otvaranje Crne Gore regionalnom tržištu odraziti na ovaj segment domaće privrede, rekao da je ovo upravo šansa za preduzetnike da prevazilaženjem granica Crne Gore obezbijede i veći profit. Ukoliko ne probate nećete nikad saznati da li biste bili uspješni, rekao je Vukčević, koji nema dileme u vezi konkurentnosti i spremnosti Crne Gore za slobodnu trgovinu među zemljama regiona:
„Vjerujem da crnogorska preduzeća imaju kvalitet, pogotovo ako uzmemo u obzir mesnu industriju u Crnoj Gori. Ako se sjetimo prije pet ili šest godina u Crnoj Gori je gotovi proizvod kada je u pitanju ovaj sektor bila samo šnicla. Mi danas govorimo o preko 250 trajnih i polutrajnih proizvoda i govorimo o sektoru koji je već počeo da izvozi u zemlje iz okruženja. Moramo imati na umu činjenicu da je Crna Gora izuzetno malo tržište i da svako preduzeće mora u svojoj poslovnoj viziji definisati svoj prioritet da tržište ne može biti samo Crna Gora, nego da to tržište mora biti šire“.
Iako je opozicija tokom parlamentarne rasprave o ovom dokumentu upozoravala da crnogorska privreda nije spremna za izazove regionalnog i evropskog tržišta, te da su njeni proizvodi nekonkurentni, CEFTA sporazum o slobodnoj trgovini je ratifikovan sa samo jednim glasom protiv. Medju poljoprivrednicima vlada misljenje da Crna Gora nije spremna za ulazak u ovako široku zajednicu slobodne trgovine zbog neravnopravnih uslova.
U takvoj utakmici nemamo nikakve šanse i mi ne možemo očekivati uspjeh ako protivnik ima dva gola prednosti, kaže poljoprivrednik Ratko Vujošević:
„Pripremam salatu da nosim na pijacu i ja ne mogu da izvadim ni za inpute koje sam uložio da bih tu salatu proizveo, a ne ako se pojavi da iz zemalja koje su potpisale taj sporazum počnu da dolaze proizvodi. Mi u Crnu Goru ništa od repro-materijala ne proizvodimo. Ni đubriva, ni sredstva za zaštitu, ni sjemena... Sve to mi kupujemo iz uvoza, iz zemalja koje će imati slobodan pristup našem tržištu. Logično je da naši proizvodi ne mogu biti konkurentni sa cijenom tim proizvodima“.
Predrag Bošković, bivši crnogorski ministar ekonomije, u izjavi za naš program kaže da će ulazak u ovakvu zajednicu za Crnu Goru predstavljati otvaranje velikih mogućnosti, ali i svojevrstan izazov i obavezu:
„Crna Gora kao samostalni sistem i jedno malo tržište na ovaj način dobija mogućnost plasiranja svojih proizvoda na mnogo većem tržištu bez administrativnih barijera pojedinačnih država i to je s jedne strane velika pozitivna stvar. S druge strane, stvara jednu veliku obavezu da se crnogorski privredni subjekti uključe na tu tržišnu utakmicu koja je mnogo šira. Na taj način ovo će pospješiti kompanije da mnogo više ulažu u razvoj kvaliteta samih proizvoda da bi ti proizvodi bili konkurentni“.
Crna Gora je srećom još prije sedam, osam godina počela tu liberalniju tržišnu utakmicu pokušavajući da od samog starta kod domaćih kompanija stvori inicijativu da stvaraju proizvode koji se kvalitetom mogu pozicionirati mnogo šire od crnogorskog tržišta, podsjetio je Bošković:
„Neke od tih kompanija su uspjele, neke nijesu, ali se iskreno nadam da su spremno dočekale momenat uključivanja u ovaj proces“.
Zoran Vukčević, direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća, je odgovorivši na pitanje kako će se ulazak i otvaranje Crne Gore regionalnom tržištu odraziti na ovaj segment domaće privrede, rekao da je ovo upravo šansa za preduzetnike da prevazilaženjem granica Crne Gore obezbijede i veći profit. Ukoliko ne probate nećete nikad saznati da li biste bili uspješni, rekao je Vukčević, koji nema dileme u vezi konkurentnosti i spremnosti Crne Gore za slobodnu trgovinu među zemljama regiona:
„Vjerujem da crnogorska preduzeća imaju kvalitet, pogotovo ako uzmemo u obzir mesnu industriju u Crnoj Gori. Ako se sjetimo prije pet ili šest godina u Crnoj Gori je gotovi proizvod kada je u pitanju ovaj sektor bila samo šnicla. Mi danas govorimo o preko 250 trajnih i polutrajnih proizvoda i govorimo o sektoru koji je već počeo da izvozi u zemlje iz okruženja. Moramo imati na umu činjenicu da je Crna Gora izuzetno malo tržište i da svako preduzeće mora u svojoj poslovnoj viziji definisati svoj prioritet da tržište ne može biti samo Crna Gora, nego da to tržište mora biti šire“.
Iako je opozicija tokom parlamentarne rasprave o ovom dokumentu upozoravala da crnogorska privreda nije spremna za izazove regionalnog i evropskog tržišta, te da su njeni proizvodi nekonkurentni, CEFTA sporazum o slobodnoj trgovini je ratifikovan sa samo jednim glasom protiv. Medju poljoprivrednicima vlada misljenje da Crna Gora nije spremna za ulazak u ovako široku zajednicu slobodne trgovine zbog neravnopravnih uslova.
U takvoj utakmici nemamo nikakve šanse i mi ne možemo očekivati uspjeh ako protivnik ima dva gola prednosti, kaže poljoprivrednik Ratko Vujošević:
„Pripremam salatu da nosim na pijacu i ja ne mogu da izvadim ni za inpute koje sam uložio da bih tu salatu proizveo, a ne ako se pojavi da iz zemalja koje su potpisale taj sporazum počnu da dolaze proizvodi. Mi u Crnu Goru ništa od repro-materijala ne proizvodimo. Ni đubriva, ni sredstva za zaštitu, ni sjemena... Sve to mi kupujemo iz uvoza, iz zemalja koje će imati slobodan pristup našem tržištu. Logično je da naši proizvodi ne mogu biti konkurentni sa cijenom tim proizvodima“.
