Vijeće za vanjsku i obrambenu politiku ima više od 170 članova koji se smatraju ruskom političkom i poslovnom elitom. Iako ga službeni Kremlj ponekad smatra tijelom koje je sklono Zapadu, njegov sastav i ozbiljnost analiza koje nudi, čine ga važnim faktorom u formuliranju ruske vanjske politike.
Upravo objavljena analiza predviđa slabljenje američke geopolitičke uloge u idućih deset godina. Međunarodni sistem u idućem desetljeću trebali bi obilježiti ne samo nastanak novih svjetskih sila, nego i porast kaosa i anarhije, kao i pad značaja i moći međunarodnih institucija.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nije potpuno suglasan s navodima iz ovog izvještaja. Ruska diplomacija, naime, vjeruje da mogući pad moći Sjedinjenih Država neće dovesti do porasta kaosa i anarhije, te smatra da je vizija moćnog Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku pomalo pesimistična, pa i alarmistička.
Moguće opadanje američkog utjecaja vjerovatno će dovesti do poremećaja u međunarodnom sistemu i to upravo zato što je njime do sada dominirala Amerika. Taj unipolarni sistem će se promijeniti, a prostor na koji još danas presudno utječe Washington, ispunit će druge zemlje, poput Rusije, koje su spremne preuzeti značajniji dio odgovornosti na svjetskoj sceni. U svakom slučaju, manji angažman Sjedinjenih Država neće nužno dovesti do smaka svijeta, smatra rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Retorika s kojom je na nedavnom minhenskom samitu o međunarodnoj sigurnosti istupio ruski predsjednik Vladimir Putin, navela je mnoge promatrače da zaključe kako u odosima Moskve i Washingtona predstoji novo hladnoratovsko razdoblje.
Ruski ministar obrane Sergej Lavrov vjeruje kako u rusko-američkim odnosima ne postoje objektivni razlozi koji bi doveli do takvog raspleta, ali smatra da Moskva i Washington moraju pronaći novi model suradnje, koji bi se trebao temeljiti na "punoj jednakosti u analizama prijetnji i donošenju odluka."
Lavrov također kaže kako će dvije zemlje nastavak suradnje temeljiti na trima glavnim oblastima – borbi protiv međunarodnog terorizma, rješavanju regionalnih sukoba, te sprečavanju širenja oružja za masovno uništenje.
"Ne želimo uskraćivati pravo Sjedinjenim Državama da same donose odluke o važnim pitanjima, ali to znači da i same preuzimaju rizik za posljedice takvih odluka," kaže Lavorov.
Šef ruske diplomacije istodobno je upozorio na stalne napore Sjedinjenih Država da ohrabre prodemokratske promjene u državama bivšeg Sovjetskog Saveza u kojima Moskva još uvijek ima važne geopolitičke interese. "Bilo kakav pokušaj da se ograniči utjecaj Rusije na regionalno okruženje je beznadežan," upozorio je ruski ministar vanjskih poslova.
Govoreći o namjeri Sjedinjenih Država da u Poljskoj i Češkoj razmjesti dio svog proturaketnog obrambenog štita, on je također rekako kako Rusija nema namjeru podrivati transatlantske odnose Sjedinjenih Država i zapadnoeuropskih partnera, ali kako ne želi da se to partnerstvo jača na štetu Rusije."
Ruski dužnosnici također naglašavaju kako budno motre razvoj nuklearnih potencijala u Iranu, te ocijenjuju kako moguća namjera vlasti u Teheranu da izrade atomsko oružje predstavlja i prijetnju za Moskvu koja poduzima sve kako bi spriječila da se iranski nuklearni program iskoristi za tu namjenu.
Ruski analitičari tvrde da su vlasti u Moskvi svojim inženjerima naredile potpunu obustavu daljnje izgradnje nuklearnog kompleksa u iranskom Bushehru. Ta odluka, očito donesana u samom Kremlju, ukazuje na nastojanje predsjednika Vladimira Putina da izbjegne konfrontaciju sa Sjedinjenim Državama, pogotovo u slučaju da se Washington odluči na vojnu opciju za rješavanju pitanja iranskog nuklearnog programa.
Upravo objavljena analiza predviđa slabljenje američke geopolitičke uloge u idućih deset godina. Međunarodni sistem u idućem desetljeću trebali bi obilježiti ne samo nastanak novih svjetskih sila, nego i porast kaosa i anarhije, kao i pad značaja i moći međunarodnih institucija.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nije potpuno suglasan s navodima iz ovog izvještaja. Ruska diplomacija, naime, vjeruje da mogući pad moći Sjedinjenih Država neće dovesti do porasta kaosa i anarhije, te smatra da je vizija moćnog Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku pomalo pesimistična, pa i alarmistička.
Moguće opadanje američkog utjecaja vjerovatno će dovesti do poremećaja u međunarodnom sistemu i to upravo zato što je njime do sada dominirala Amerika. Taj unipolarni sistem će se promijeniti, a prostor na koji još danas presudno utječe Washington, ispunit će druge zemlje, poput Rusije, koje su spremne preuzeti značajniji dio odgovornosti na svjetskoj sceni. U svakom slučaju, manji angažman Sjedinjenih Država neće nužno dovesti do smaka svijeta, smatra rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Retorika s kojom je na nedavnom minhenskom samitu o međunarodnoj sigurnosti istupio ruski predsjednik Vladimir Putin, navela je mnoge promatrače da zaključe kako u odosima Moskve i Washingtona predstoji novo hladnoratovsko razdoblje.
Ruski ministar obrane Sergej Lavrov vjeruje kako u rusko-američkim odnosima ne postoje objektivni razlozi koji bi doveli do takvog raspleta, ali smatra da Moskva i Washington moraju pronaći novi model suradnje, koji bi se trebao temeljiti na "punoj jednakosti u analizama prijetnji i donošenju odluka."
Lavrov također kaže kako će dvije zemlje nastavak suradnje temeljiti na trima glavnim oblastima – borbi protiv međunarodnog terorizma, rješavanju regionalnih sukoba, te sprečavanju širenja oružja za masovno uništenje.
"Ne želimo uskraćivati pravo Sjedinjenim Državama da same donose odluke o važnim pitanjima, ali to znači da i same preuzimaju rizik za posljedice takvih odluka," kaže Lavorov.
Šef ruske diplomacije istodobno je upozorio na stalne napore Sjedinjenih Država da ohrabre prodemokratske promjene u državama bivšeg Sovjetskog Saveza u kojima Moskva još uvijek ima važne geopolitičke interese. "Bilo kakav pokušaj da se ograniči utjecaj Rusije na regionalno okruženje je beznadežan," upozorio je ruski ministar vanjskih poslova.
Govoreći o namjeri Sjedinjenih Država da u Poljskoj i Češkoj razmjesti dio svog proturaketnog obrambenog štita, on je također rekako kako Rusija nema namjeru podrivati transatlantske odnose Sjedinjenih Država i zapadnoeuropskih partnera, ali kako ne želi da se to partnerstvo jača na štetu Rusije."
Ruski dužnosnici također naglašavaju kako budno motre razvoj nuklearnih potencijala u Iranu, te ocijenjuju kako moguća namjera vlasti u Teheranu da izrade atomsko oružje predstavlja i prijetnju za Moskvu koja poduzima sve kako bi spriječila da se iranski nuklearni program iskoristi za tu namjenu.
Ruski analitičari tvrde da su vlasti u Moskvi svojim inženjerima naredile potpunu obustavu daljnje izgradnje nuklearnog kompleksa u iranskom Bushehru. Ta odluka, očito donesana u samom Kremlju, ukazuje na nastojanje predsjednika Vladimira Putina da izbjegne konfrontaciju sa Sjedinjenim Državama, pogotovo u slučaju da se Washington odluči na vojnu opciju za rješavanju pitanja iranskog nuklearnog programa.
