Dostupni linkovi

Silajdžićev zahtjev ocijenjen politikantskim


Lejla SARIC, Miloš TEODOROVIC

Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić smatra da nakon presude Međunarodnog suda pravde u Hagu i naloga Srbiji da preda haške bjegunce Predsjedništvo BiH treba ovoj zemlji uputiti zvaničan zahtjev da ispoštuje sudsku odluku. Ovu inicijativu Silajdžić je i predočio preostaloj dvojici članova državnog Predsjedništva:

«Srbija bi trebala u roku od 60 dana da uhapsi optužene za ratne zločine i da ih preda Međunarodnom sudu u Hagu, a da ostale učesnike u genocidu u BiH u skladu sa presudom primjereno kazni. Oni još uvijek nisu isporučili optužene za ratne zločine i ostale - ali optužene za ratne zločine specifično. Dakle, to bi bilo u formi odluke Predsjedništva.»

O inicijativi Harisa Silajdžića Predsjedništvo BiH glasaće na narednoj sjednici. Da bi odluka bila donesena za nju moraju glasati sva trojica članova Predsjedništva, dakle osim Silajdžića još Nebojša Radmanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Željko Komšić iz Socijaldemokratske partije BiH. I mada će Predsjedništvo vjerovatno naredne sedmice glasati, već se sada može pretpostaviti da zahtjev Srbiji neće biti upućen. U Savezu nezavisnih socijaldemokrata, naime, iz kojeg dolazi predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, protiv su Silajdžićeve inicijative. Visoki zvaničnik ove stranke Krstan Simić:

«Pozivanje Srbije nakon samo desetak dana po donošenju presude spada ipak u domen dnevne politike, pogotovo što smo svjesni da se Srbija nalazi pred konstituisanjem nove vlada i da tek nova vlada je u mogućnosti da se pozabavi svojim ustanovljenim obavezama u presudi Međunarodnog suda pravde. Prema tome, smatramo da je to preuranjeno, da je to ipak u svrhu dnevne politike, a da ukupno doprinosi turbulenciji političkih odnosa u BiH i u regionu, što nikom ne bi trebao biti interes.»

Kako će o Silajdžićevoj inicijativi glasati treći član Predsjedništva Željko Komšić nismo mogli saznati. Međutim, u njegovoj stranici imaju jasan stav o tome šta Srbija treba učiniti kada je u pitanju odluka Međunarodnog suda pravde. Damir Mašić:

«To nije samo naš stav, to je stav svih normalnih ljudi u BiH, a to je da Srbija što prije ne da treba nego mora ispoštovati odluku i presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu. A što se tiče inicijative gospodina Siljadžića, pošto to još uvijek nije načisto da li je to inicijativa njegova lična ili će to biti inicijativa kolektivnog šefa država - sve trojice, znači, članova Predsjedništva BiH - mi ćemo se definitivno po tome očitovati tek kada Predsjedništvo zauzme svoj stav o tome.»

Uz inicijativu da se Srbiji pošalje zahtjev da ispoštuje odluku Međunarodnog suda pravde, Haris Silajdžić u Predsjedništvu je još iznio stav kako je promjena ustavno - pravnog uređenja BiH neophodna nakon odluke Međunarodnog suda pravde u kojoj je konstatovano da je u Srebrenici počinjen genocid. To, pojasnio je, znači ne samo potrebu da Srebrenica bude proglašena distriktom izvan ingerencija vlasti RS-a nego i da sve ostale opštine iz kojih dolaze žrtve genocida dobiju poseban status.

* * * * *

Zahtev člana Predsedništva BiH Harisa Silajdžića da se od Srbije zatraži da u roku od 60 dana uhapsi haške optuženike, a po osnovu presude Međunarodnog suda pravde, čisto je političke prirode i kontraproduktivno. To su najčešći komentari na vest iz Sarajeva u Beogradu.

Šef pravnog tima koji je zastupao interese Beograda u procesu pred Sudom pravde Radoslav Stojanović kaže da bi Silajdžićevu inicijativu trebalo gledati kao potez preduzet u ime njegove partije, što bi značilo da Srbija na to ne mora niti da se osvrće. On podvlači da za postavljanje zahteva pred Srbiju nadležnost ima samo Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija:

„Jer Savet bezbednosti je garant izvršenja presuda Međunarodnog suda pravde i on bi mogao da donese takvu odluku. Ali ovo što je Silajdžić uradio to je jednostavno jedan politički potez koji se njemu ne može zabraniti, da se razumemo. On je predsednik jedne partije i njegova partija može tako nešto da uputi, ali isto tako u Beogradu Vlada može to da odbaci ili čak uopšte ne uzima u obzir.“

Slična je ocena i skupštinskog poslanika partije premijera Vojisalva Koštunice, Zorana Šamija, koji smatra da su zahtevi poput Silajdžićevog neprimereni. Nije sporno da Srbija mora izvršiti svoje obaveze prema Haškom sudu, kaže Šami:

„Ne bi trebalo mešati pravo i činjenicu da ratni zločini nikada ne zastarevaju. Takođe to ne bi trebalo mešati sa dnevno političkim pokušajima da se nečemu da na značaju iz krajnje pragmatičnih i političkih razloga.“

Iz stranke predsednika Srbije Borisa Tadića, koji je pozvao na usvajanje skupštinske deklaracije o osudi srebreničkog genocida, poručuju da je Silajdžićev predlog u ovom trenutku izlišan. Portparol Demokrata i narodni poslanik te partije Jelena Marković podseća da su pratije koje pregovaraju o budućoj srpskoj Vladi već postigle saglasnost da se saradnja sa Haškim sudom mora privesti kraju:

„To znači hapšenje svih haških begunaca ukoliko se nalaze na našoj teritoriji i govori o tome da u Srbiji postoji politički konsenzus i da nam u tom smislu nisu potrebne opomene. Presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu je svakako novi potsticaj i za one koji su se dvoumili oko ispunjenja medunarodnih obaveza i zbog toga još pre mislim da Srbiji nije potrebno nikakvo podsećanje da smo se svi prizvali pameti i da je u ovom trenutku potrebno još samo da se formira vlada da se reformišu bezbedonosne službe i da se taj posao privede kraju.“

Da poslednja inicijativa iz Sarajeva nema drugog do marketinško-političkog efekta uveren je i predsednik nevladine organizacije Građanska inicijativa Miljenko Dereta:

„Postoje odluke mnogih insitucija koje već od Srbije zahtevaju da u što kraćem roku izvrše hašku obavezu. Po meni, ovaj pokušaj može imati samo unutrašnje političko dejstvo i eventualno pokvariti odnose između Srbije i BiH. Ja prosto mislim da zbog sitnog političkog ćara žrtvovati nešto što se teško gradi nije vredno truda. Prosto mislim da to nije mudar predlog.“
XS
SM
MD
LG