Dostupni linkovi

Beograd odbacuje Athisarijeve predloge


Ljudmila CVETKOVIC, Slobodan KOSTIC

Preovlađujuća poruka novoformiranog srpskog Parlamenta mogla bi se svesti na dobro poznatu krilaticu: “ne damo Kosovo”. Uz pozivanje na pravo i pravdu, suverenitet i integritet, ali i Boga, većina parlamentarnih stranaka odbacuje Ahtisarijev predlog za Kosovo uz parole da je neprihvatljivo otuđenje dela teritorije. Za zvanični Beograd prihvatanje Ahtisarijevog predloga bilo bi antiustavno, kako kaže predsednik Srbije Boris Tadić, jer taj dokument otvara put nezavisnosti Kosova. No, nije samo pitanje statusa problematično, već i ostala rešenja, objašnjava Tadić:

“Ona koja se odnose na decentralizaciju i prava srpske zajednice, na opšta pitanja bezbednosti, na zaštitu crkava i manastira, na javnu svojinu i privatizaciju nisu povoljni za nas i daleko su od stavova koje je naš pregovarački tim s punim pravom zastupao na bečkim pregovorima.”

Osnovni argument za odbijanje Ahtisarijevog predloga je da se njime krši teritorijalni suverintet i integritet Srbije, a samim tim i međunarodno pravo i povelja UN. Odlazeći premijer Vojisalv Kostunica odbacio je svaku vrstu kalkulacija, koje su se u javnosti mogle čuti da bi Beogradu zarad ustupka oko Kosova moglo da se pomogne u evropskim integracijama:

“Zato su zaludni svi pritisci i besmislene su sve ponude i sve ono što neki nazivaju šargarepama kako bi Srbija odustala od ovih principa. Jednostavna istina glasi – za Kosovo ne postoji nadoknada. Ići ćemo u Beč da objasnimo da je Srbija spremna na svaki razumni kompromis i dogovor sa svakim ko poštuje načela na kojima je ustrojen međunarodni poredak. Pred Bogom i ljudima moramo još jedanput pokazati odlučnost da Srbija ostane ono što mora biti – država u svojoj punoj celovitosti.”

Oko toga da treba nastaviti bečke pregovore nema spora. Međutim, iz Srpske radikalne stranke, koja osvaja najviše poslaničkih mandata, ali je bez koalicionog kapaciteta za učešće u vlasti poručuju da ako Ahtisari ne odustane od stvaranja nezavisnog Kosova državni pregovarački tim treba da prestane da putuje na pregovore. Tomislav Nikolić, šef Radikala:

“I Srbija nije šaka zobi da je gladni konji pojedu kad god im se prohte. Zašto nemate hrabrosti da kažete - nikada neće biti nezavisno Kosovo i Metohija dok ima jednog građanina Srbije, dok ima i jednog srpskog Radikala.”

Nasuprot argumentima da se radi o odbrani državnih interesa, koalicija oko Liberalno-demokratske partije rezoluciju Beograda vidi kao ponovno konfrontiranje sa čitavim svetom. Čedomir Jovanović, lider LDP upravo zbog toga rezoluciju naziva korakom unazad:

“Po čemu se ova sednica razlikuje od one iz 1999. godine? Po čemu se ova sednica razlikuje od sednice iz 2005. kada je formulisan jedan politički projekat koji je definitivno Ahtisarijevim programom doživeo svoj poraz? Ne možemo kriviti ogledalo za sliku koju vidimo u njemu. Na Kosovo smo došli 912 godine - ratom, sa Kosova smo otišli 1999. - ratom.”

Rezolucija Beograda nije prihvatljiva ni za Albance sa juga Srbije koji su prvi put posle višegodišnje pauze ušli u Parlament. Riza Halimi, lider Partije za demokratsko delovanje:


“Mi podržavamo politički proces koji se odvija uz pomoć međunarodne zajednice i smatramo štetnim bilo koji pritisak, s bilo koje strane na proces koji je započet.”

Pitanje koje ostaje je međutim, šta Beograd može da postigne ovom rezolucijom, odnosno da li će ona imati uticaja na pregovarački process? Kancelarija Martija Ahtisarija za sada nema komentar. Remi Durlo, Ahtisarijev portaprol:

“Mi nećemo da komentarišemo rezoluciju Skupštine Srbije, sačekaćemo početak pregovora Beograda i Prištine koji su zakazani za 21. februar kako bismo videli pozicije obe strane. U ovom trenutku ja ne mogu reći da li će ta rezolucija imati nekog ozbiljnijeg efekta na pregovarčki proces. Zato moramo sačekati 21. februar.”

Međutim, Stevan Nikšić, spoljno politički novinar, kaže da je rezolucija Beograda okvir iz koga je teško očekivati bilo kakav prodiktivni rezultat iz bečkih pregovora:

“Ta rezolucija nema zapravo nikakve efekte, nikakvo stvarno dejstvo. Ona je namenjena za domaću političku upotrebu i ona ima možda nekog političkog smisla u funkciji formiranja nove Vlade, nekih potencijalnih kampanja za neke potencijalne, možda i nove izbore. Tu jednostavno vidimo kako se svi nadmeću na temu ko je veći Srbin, ko je veći patriota, ali zapravo ona je pokušaj da se dobije u vremenu, Beograd pokušava da dobije još malo u vremenu jer jednostavno ne zna šta da radi.”

* * * * *

Skupštinom Srbije do izbora novog čelništva, kao najstarija zastupnica, predsjedava jedna od ne tako davno najbližih saradnica Slobodana Miloševića, Borka Vučić. Posećamo na njenu političku i profesionalnu biografiju.

Pretekavši za dlaku dvojicu vremešnih kolega iz Demokratske stranke Srbije i Demokratske stranke, poslanik Socijalističke partije Srbije, i jedan od oslonaca režima Slobodana Miloševića – Borka Vučić, predsedavala je sednicom Skupštine Srbije posvećenoj Ahtisarijevom planu o Kosovu. Mada se poslednjih godina povukla iz javnog života, delom zbog suđenja za različite finansijske malverzacije, a delom zbog poodmakle životne dobi, ova bankarka nije propustila priliku da se nađe na centralnom mestu skupštinske sale:

„To je počast. Jedna sam od retkih žena koja je doživela tako nešto u svojoj profesionalnoj karijeri, jer ja sam bankar, nisam političar. Odlučila sam se da prihvatim poziv baš zbog toga što sam nestranačka ličnost, u momentu odlučujućem za našu zemlju, a to je pitanje Kosova.“



Posebnu simboliku pojavljivanje Borke Vučić dobija u svetlu rasprave o Kosovu, s obzirom da je kosovsko pitanje dovelo i oteralo Miloševića sa vlasti. Uprkos optužnici za masovne zločine nad kosovskim stanovništvom, Borka Vučić i dalje bira reči kada govori o svom ideološkom saborcu:

„Mogu da kažem da je on bio za Kosovo u sastavu Srbije, da se za to borio. Ja sam živi svedok toga.“

A na to ko je zapravo bila Borka Vučić, za koju se tvrdilo da je svojevremeno ulazila bez kucanja u vodeće bankarske institucije, podseća ekonomski analitičar Miomir Brkić:

„Kao što su Radomir Marković i Jovica Stanišić bili Miloševićevi ključni ljudi u bezbednosnim strukturama, tako je Borka Vučić bila Miloševićev ključni čovek za finansije. Setimo se samo 1996-1997. godine, kad je Milošević prodavao Telekom Talijanima i Grcima. Borka Vučić je bila ključni čovek, koji je obezbedio da se novac koji su Grci i Talijani uplatili, smesti na račune Miloševićevih saradnika i njihove porodice. Borka Vučić je bila Miloševićev ključni čovek od trenutka uvođenja sankcija u Jugoslaviji jer je u to vreme bila direktor Beogradske banke na Kipru. Sve finansijske transakcije, sav novac koji je iz Srbije iznet pljačkom građana, završavao je na računima Miloševićevih odanih ljudi i njegove porodice na Kipru, a sve je to nadgledala Borka Vučić. Ona je zapravo bila finansijski strateg Miloševićeve političke diktature.“

Bez obzira što je Borka Vučić iz čisto formalnih razloga predsedavala novim sazivom Skupštine Srbije, više je nego upadljivo da se ključni ljudi režima Slobodana Miloševića, nakon kratkog zatišja, ponovo aktivno uključuju u politiku. S obzirom da se Zakon o lustraciji ne primenjuje, a da većina od njih nema nikakvih moralnih zazora prema svom nekadašnjem angažmanu, oni sve češće istupaju sa svojim dobro poznatim stavovima, koji su u Srbiji tokom devedesetih stvorili atmosferu koja se pokazala pogubnom za susedne narode. U tom smislu sociolog Zagorka Golubović upozorava na opasnost od potpune rehabilitacije ključnih ideja iz tog vremena, samo u neznatno promenjenom okruženju:

„Ja lično sam ovo u čemu živimo nazvala ,autoritarna demokratija‘, jer neki elementi, sasvim primarni, kao što je izbor vlasti pomoću izbornog procesa, događaju se u pravcu nekakve demokratizacije, ali elementi sistema autoritarne vlasti su toliko na delu da se promovišu kadrovi bivšeg režima. Oni su već promovisani. Promovisao ih je Vojislav Koštunica kad je sklopio savez sa SPS-om, i time su vrata široko otvorena. Tako da ovo uopšte nije iznenađujući slučaj, ali je tragično da se vraćamo sve više i više tamo gde smo bili devedesetih godina.“
XS
SM
MD
LG