Ruski predsjednik Vladimir Putin na prošlotjednom skupu o sigurnosti u Munchenu je ponovio kako Moskva neće pristati na nezavisno Kosovo. Prethodno je njegov ministar obrane Sergei Ivanov u Sevilji tijekom Ministarskog vijeća NATO saveza kazao kako bi Kosovo moglo otvoriti pandorinu kutiju i prouzročiti lančanu reakciju. „I stanovnici drugih zemalja, na drugim nepriznatim područjima, mogli bi nam tako postaviti pitanje zašto njih tretiramo drukčije od ostalih. To se odnosi na postsovjetsku regiju, no i na neka područja u Europi“, rekao je Ivanov.
Moskva je u više navrata upozoravala da bi davanje neovisnosti Kosovu moglo postati presedan koji bi se mogao primijeniti na neka druge regije bivšeg SSSR-a koje se žele osamostaliti - primjerice na područja Moldavije ili gruzijske pokrajine Južnu Osetiju i Abhaziju. Hoće li Moskva staviti veto na East Riveru, Artem Uklunjan smatra:
"Mislim da postoje dvije teorije zašto bi Rusija mogla uložiti veto. Po jednoj, je to je zbog toga što Rusija na Srbiju gleda kao na svog saveznika, a uostalom nije tajna da Moskva ima prilično velike interese na Balkanu i u Srbiji. Druga je ipak vjerojatnija, a tiče se Osetije, Abhazije, Moldavskih područja. Ako međunarodna zajednica prihvati Ahtisaarijev plan, te nekadašnje sovjetske teritorije automatski bi dobile pravo na samostalnost. Plan za Kosovo mogao bi biti model kojeg će ta područja slijediti. Sve dakle ovisi o interesu Kremlja kako će za vlastiti probitak iskoristiti Rezoluciju Vijeća sigurnosti o Kosovu i uopće Ahtisarijev plan za Kosovo."
Ulunjan smatra da Ahtisaarijev plan neće riješiti sve probleme na Balkanu, ali da neće značiti dodatnu destabilizaciju regije:
"Vjerujem da novih, snažnih, sukoba neće biti. Uostalom, ni Srbi ni Albanci Ahtisaarijev plan ne doživljavaju kao perfektan i u skladu sa nacionalnim interesima. Srbija ističe da je Kosovo sastavni dio njenog teritorija i ne želi raspravljati izvan okvira teritorijalnog integriteta, Albanci žele punu neovisnost, ali ni jednoj strani nisu u interesu novi sukobi. Plan posebnog izaslanika UN svakako nije idealan, dvije strane o statusu Kosova imaju dijametralno suprotne stavove i međunarodnoj zajednici nimalo neće biti lako. Nakon prošlotjednih nasilnih demonstracija u Prištini, čini mi se da će međunarodna zjednica imati više problema sa time kako će albanska strana prihvatiti plan– jer ona ne želi djelomičnu ili uvjetovanu nezavisnost , već punu nezavisnost, zato i mislim da bi međunarodna zajednica trebala biti zabrinuta više za to kakav će biti albanski stav prema planu.“
Artem Ulunjan ističe da je ideja o podjeli Kosova na srpski i albanski dio, što se u nekim beogradskim krugovima ponovno javlja, potpuno iluzorna:
"Prema međunarodnom sporazumu, nema šanse da Kosovo bude podijeljeno na dva, ili tri sektora. Ono ne može biti uključeno u druge države, znači Srbiju ili Albaniju. Znam da bi srpska strana željela povratak na situaciju prije 1999., ali to je nemoguće. Bilo kakva podjela Kosova je uistinu nerealna.“
Moskva je u više navrata upozoravala da bi davanje neovisnosti Kosovu moglo postati presedan koji bi se mogao primijeniti na neka druge regije bivšeg SSSR-a koje se žele osamostaliti - primjerice na područja Moldavije ili gruzijske pokrajine Južnu Osetiju i Abhaziju. Hoće li Moskva staviti veto na East Riveru, Artem Uklunjan smatra:
"Mislim da postoje dvije teorije zašto bi Rusija mogla uložiti veto. Po jednoj, je to je zbog toga što Rusija na Srbiju gleda kao na svog saveznika, a uostalom nije tajna da Moskva ima prilično velike interese na Balkanu i u Srbiji. Druga je ipak vjerojatnija, a tiče se Osetije, Abhazije, Moldavskih područja. Ako međunarodna zajednica prihvati Ahtisaarijev plan, te nekadašnje sovjetske teritorije automatski bi dobile pravo na samostalnost. Plan za Kosovo mogao bi biti model kojeg će ta područja slijediti. Sve dakle ovisi o interesu Kremlja kako će za vlastiti probitak iskoristiti Rezoluciju Vijeća sigurnosti o Kosovu i uopće Ahtisarijev plan za Kosovo."
Ulunjan smatra da Ahtisaarijev plan neće riješiti sve probleme na Balkanu, ali da neće značiti dodatnu destabilizaciju regije:
"Vjerujem da novih, snažnih, sukoba neće biti. Uostalom, ni Srbi ni Albanci Ahtisaarijev plan ne doživljavaju kao perfektan i u skladu sa nacionalnim interesima. Srbija ističe da je Kosovo sastavni dio njenog teritorija i ne želi raspravljati izvan okvira teritorijalnog integriteta, Albanci žele punu neovisnost, ali ni jednoj strani nisu u interesu novi sukobi. Plan posebnog izaslanika UN svakako nije idealan, dvije strane o statusu Kosova imaju dijametralno suprotne stavove i međunarodnoj zajednici nimalo neće biti lako. Nakon prošlotjednih nasilnih demonstracija u Prištini, čini mi se da će međunarodna zjednica imati više problema sa time kako će albanska strana prihvatiti plan– jer ona ne želi djelomičnu ili uvjetovanu nezavisnost , već punu nezavisnost, zato i mislim da bi međunarodna zajednica trebala biti zabrinuta više za to kakav će biti albanski stav prema planu.“
Artem Ulunjan ističe da je ideja o podjeli Kosova na srpski i albanski dio, što se u nekim beogradskim krugovima ponovno javlja, potpuno iluzorna:
"Prema međunarodnom sporazumu, nema šanse da Kosovo bude podijeljeno na dva, ili tri sektora. Ono ne može biti uključeno u druge države, znači Srbiju ili Albaniju. Znam da bi srpska strana željela povratak na situaciju prije 1999., ali to je nemoguće. Bilo kakva podjela Kosova je uistinu nerealna.“
