Dostupni linkovi

Očekivanja uoči haške presude


Lejla SARIC, Miloš TEODOROVIC, Srdan JANKOVIC

Zastupnik BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu Sakib Softić očekuje da Sud proglasi krivim države Srbiju i Crnu Goru zbog genocida počinjenog u BiH. O medijskim špekulacijama da bi Srbija i Crna Gora mogle biti osuđene za genocid na ograničenom prostoru, Softić kaže:

“Ja ne razumijem šta bi to moglo značiti zbog toga što je neko ili prekršio Konvenciju o genocidu ili nije. Ovdje se radi o kršenju Konvencije o genocidu, znači - ili je Konvencija prekršena ili nije. A to na kojoj teritoriji, na kojem tačno prostoru je Konvencija prekršena, to može služiti samo kao obrazloženje činjenice da je Konvencija uopšte prekršena. Prema tome, ukoliko presuda bude u tom pravcu, ja smatram da smo mi uspjeli.”

U bh. Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti također nemaju dileme o tome kakvu će Sud presudu izreći. Direktor Instituta Smail Čekić:

“Imajući u vidu brojnu, relevantnu dokumentaciju, hiljade, stotine, milione stranica dokumenata, zaista očekujemo presudu koja će utvrditi odgovornost i pokazati da je SR Jugoslavija, odnosno da su Srbija i Crna Gora krive za genocid u BiH.”

Političari u BiH različito komentarišu kakva bi mogla biti presuda Međunarodnog suda pravde i kakve bi posljedice mogala izazvati po političku situaciju u BiH. I dok bošnjački i hrvatski političari i stranke i dalje očekuju da Sud osudi Srbiju i Crnu Goru za genocid, iz srpskih partija i vrha vlasti RS-a stižu sasvim drugačije izjave. Bivši član Predsjedništva BiH najavio je da će pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strazburu tražiti zaštitu jer Ustavni sud BiH već dvije godine nije riješio njegov zahtjev za ocjenu ustavnosti tužbe BiH protiv Srbije i Crna Gore. Premijer RS-a Milorad Dodik poručio je također da ovaj entitet neće prihvatiti presudu Suda u Hagu.

Ovakve izjave ne čude, jer presuda kojom se Srbija i Crna Gora proglašavaju krivim za genocid u BiH povlači za sobom i pitanje RS-a, naglašava predsjednik nevladine organizacije Hrvatsko narodno vijeće fra Luka Markešić:

«Pitanje je RS-a, jer ako se presuda donese da se sankcionira zločin, onda bi se time ne neki način potvrdilo to da je RS osnovana na zločinu. Naravno, onda dolazi u pitanje uopće i sam ovaj entitet RS-a.»

Ukoliko bi Srbija i Crna Gora bile proglašene krivim, pitanje odštete rješavalo bi se u novom postupku, kaže bh. zastupnik Sakib Softić:

“Naš je ključni zahtjev da se dvije države proglase odgovornim zbog kršenja konvencije. Znači to pitanje nadoknade štete je drugostepeno za nas. Mi ćemo se time baviti tek poslije, nakon što budu utvrđeni principi na osnovu kojih će se šteta izračunavati.»

Prema međunarodnom pravu, strane u postupku imale bi godinu dana vremena da postignu nagodbu oko odštete. Ukoliko u tome ne uspiju, odluku o visini i nadoknadi štete donio bi Međunarodni sud pravde.

Sud bi mogao tražiti kompromis

U Srbiji se uzdržavaju od komentara u iščekivanju presude Medunarodnog suda pravde, a po tužbi Bosne i Hercegovine za genocid. Od samog početka procesa Beograd je negirao da je postojala genocidna namera, a advokati Srbije i Crne Gore pokušavali su i da ospore nadležnost Suda u Hagu. U danima pred izricanje presude, utisak je, odlazećoj vlasti preostalo je jedino da čeka dok stručnjaci procenjuje gde se i da li se tokom postupka grešilo.

U sporu pred Sudom pravde postoji više problema oko kojih se sudije očigledno teško odlučuju. Advokat Srbije i Crne Gore Tibor Varadi podseća u razgovoru za Radio Slobodna Evropa da težinu slučaja upravo potvrduje to što se odluka, barem u delu o nadležnosti suda, očekivala u junu, pa septembru, a nije doneta ni u decembru. Dok se ranije uzdržavao od davanja bilo kakvih komentara moguće presude, Tibor Varadi sada kaže:

«Ja pretpostavljam da će Sud tražiti neki kompromis, ali do njega će biti vrlo teško doći. Sud će verovatno pokušati da donese presudu koja bi pozitivno uticala na političke prilike, ali i to će biti vrlo teško pronaći. No Sud će pre svega nastojati da odluči po pravdi, ali i do pravde je teško stići, tim pre što su linije razdvajanja u stvarnom sukobu potpuno nepodudarne sa linijama razdvajanja u sporu. Sukob je bio na nacionalnoj liniji, a sada oni bosanski Srbi, koji se sa ili bez razloga optužuju, nalaze na strani tužioca, to jest žrtve.»

Zvaničnici odlazeće vlasti u Srbiji u danima iščekivanja presude nisu spremni da o njoj polemišu. Na drugoj strani, predsednica Komiteta pravnika za ljudska prava Biljana Kovačević Vučo jedna je od retkih koja konstatuje da ovih dana Beogradu:

«Lebdi u vazduhu da će to biti nepovoljno po Srbiju, odnosno po Srbiju i Crnu Goru.»

Naša sagovornica je uverena da je Beograd pogrešio u nespremnosti jasnog distanciranja od onoga što je bila Miloševićeva politika u Bosni i Hercegovini. Po njoj, to će i te kako uticati na sadržinu presude:

«Vlada je propustila da se, u periodu kada se vodio spor, distancira od svega onoga što je za vreme rata učinjeno u Bosni i Hercegovini, da se distancira od politike Slobodana Miloševića, osudi zločine, izruči Mladića i uradi sve ono da dokaže da je u ovoj zemlji zaista došlo do diskontinuiteta koji bi bio jedini valjan argument da Srbija ne plaća cenu zločinačke politike Slobodana Miloševića.»

Takode i Tibor Varadi podvlači da će nerešeno pitanje Ratka Mladića itekako uticati na haške sudije:

„To što Mladić nije u Hagu verovatno negativno utiče i to zato što je mnogo lakše prebaciti težište na individualnu odgovornost ako je on tamo.“

Biljana Kovačević Vučo insistira da presuda pred Sudom pravde nikako neće biti presuda za kolektivnu odgovornost:

„Sa čim se takode manipuliše, nego utvrdivanje odgovornosti države zbog što je u njeno ime, pod njenom komandom vršena politika genocida.“

Kako je i donekle dokazano u postupku protiv komandata Radislava Krstića, koji je zbog srebreničkog masakra pred Tribunalom za ratne zločine osuden upravo za delo genocida. Šef pravnog tima Beograda Radoslav Stojanović, gostojući na Radio-televiziji Srbije, vrlo samouvereno, odbacio je mogućnost da bi ta presuda mogla uticati na odluku Suda pravde:

„Moram reći da je to jedna od presuda Haškog tribunala koja nije dobro pravno zasnovana. Za mene je pravda ono što sud utvrdi kao činjenice, a onda to pravno kvalifikuje kako treba. Mislim da u ovom slučaju to nije učinjeno jer se kaže Krstić nije učinio genocid, nije naredio da se izvrši, nije ga sprovodio i tako dalje, nije imao ni nameru da ga izvrši, ali neko drugi je imao nameru. Pa ne može tako hipotetički da se govori.“

Ipak, u Beogradu se čuju i glasovi onih koji smatraju da bi se trebalo pripremiti za ono što sledi nakon presude, upozorava Biljana Kovačević Vučo:

„Ja mislim da ne postoje ozbiljni izgledi da presuda bude drugačija nego da se usvoji tužbeni zahtev Bosne i Hercegovine.“

Ukoliko presuda bude u korist tužbe, pred Beogradom će biti još jedan spor, već najavljen iz Sarajeva, a za naplatu ratne štete. Mogućnost da u tom sporu Srbija i Crna Gora dodu do rešenja koje im bilo manje bolno - postoji, navodi Tibor Varadi, ali i dodaje:

„To je načelno zamislivo, mada Međunarodni sud pravde još tako nešto nikada nije dosudio. Tako da ja mislim da to nije stvarna mogućnost.“

Podsećamo, Sud pravde u Hagu do sada nije doneo nijednu presudu za genocid, niti za nadoknadu ratne štete.

Podgorica očekuje izuzimanje Crne Gore iz presude

Vlasti u Podgorici očekuju da će sud u Hagu izuzeti Crnu Goru, dok domaća javnost pita zašto Crna Gora nije imala zastupnika tokom rasprave, već je prepustila odbranu predstavniku Beograda.

Izjava predsjednika crnogorskog Parlamenta Ranka Krivokapića da sa zebnjom očekuje presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu po pitanju tužbe Bosne i Hercegovine za genocid, iz razloga što Crna Gora nije imala svog predstavnika u tom procesu, aktuelizovala je dilemu da li je Crna Gora na pravi način pristupila ovom međunarodnom sporu. Naime, mjesecima najviši zvaničnici tvrde da Crna Gora treba da bude izuzeta iz tužbe za genocid, jer je Srbija sukcesor prava i obaveza Državne zajednice. Predsjednik Filip Vujanović:

„Na Sudu je da procijeni da li Crna Gora, koja nije sukcesor Državne zajednice, treba da naslijedi i obaveze, ako već nije naslijedila prava. Ili je treba tretirati kao nekog ko je izgubio pasivnu legitimaciju i ko će biti ostavljen eventualno, ako bude pozitivan ishod te tužbe, dogovoru Srbije i Crne Gore kroz ono što je učešće Crne Gore u participiranju Državne zajednice.“

Na činjenicu da Crna Gora nije imala svog zastupnika tokom trajanja rasprave po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid, već je svoju odbranu prepustila zastupniku iz Beograda, kritikovao je profesor međunarodnog prava Nebojša Vučinić, ocjenjujući da je Crna Gora morala preko diplomatsko-konzularne mreže predočiti Sudu jasne dokaze da njeni organi nijesu imali efektivnu ni objektivu kontrolu nad vojnim i paravojnim snagama koje su činile zločine na teritoriji Bosne i Hercegovine. Profesor Pravnog fakulteta Blagota Mitrić smatra da Crna Gora poslije sticanja nezavisnosti ne može biti tužena strana u tom sporu, jer je Srbija sukcesor svih prava i obaveza, odnosno da postoje činjenice formalno pravne prirode koje idu u prilog Crnoj Gori da bude izuzeta od tužbe:

„Ja mislim da u takvim situacijama, a na kraju tako je i po Statutu Međunarodnog suda pravde u Hagu i po svim unutrašnjim propisima, da kad sud nađe da ne postoje procesne pretpostavke za vođenje spora koji se pojavi u toku postupka, dužan je da donese rješenje o obustavi postupka.“

Na pitanje da li bi neko trebao da snosi odgovornost ukoliko presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu bude negativna po Crnu Goru zbog pasivnog odnosa crnogorskih državnih organa u sudskom procesu, profesor Mitrić kaže:

„Ja sam veoma razočaran da je Crna Gora reagovala i to posredstvom državne tužiteljke tek možda prije dva mjeseca sa nekakvim podneskom đe je otprilike dala neke formalno-pravne razloge po kojima bi Crna Gora trebalo da bude izuzeta. Ja ne mogu da shvatim kao dugogodišnji profesor prava da rukovodstvo Crne Gore nije shvatilo težinu tog slučaja i nije shvatilo da u Crnoj Gori postoje eksperti bez imalo lažne skomnosti, ne mislim samo na sebe, nego i na profesora Nebojšu Vučinića i na još neke ljude, postoje eksperti za tu oblast. Prema tome, a znali su da je Crna Gora obuhvaćena tom tužbom i sad moramo da se vadimo na te formalne razloge, odnosno što bi narod rekao - sad moramo da vadimo kestenje iz vatre.“

U nedavnoj izjavi medijima premijer Željko Šturanović je saopštio da Crna Gora nije bila pasivna u tom procesu, ali da je ipak trebalo da u njemu direktno učestvuje:

„Očigledno da je tada vjerovatno Crna Gora trebala da istrajava na tome da u tom timu koji će zastupati interese Srbije i Crne Gore bude i neko iz Crne Gore. Ali, mislim da je u konačnom to pitanje sada završeno, rasprava je zaključena i očekujemo da Međunarodni sud pravde u Hagu zauzme svoj stav oko onog što je pravno izjašnjenje Crne Gore s aspekta nove pozicije Crne Gore vezano za njen novi državno pravni status.“
XS
SM
MD
LG