Srdan KUSOVAC (Saradnja: Zoran GLAVONJIC, Anamari REPIC, Sladana DIMIŠKOVA, Maja BJELAJAC, Esad KRCIC, Enis ZEBIC)
SRBIJAU Beogradu je predlog međunarodnog posrednika Ahtisarija dočekan na nož. Predsednik Srbije, Boris Tadić, obratio se sinoć građanima preko državne televizije rekavši da "Ahtisarijev plan otvara mogućnost za nezavisnost Kosova i Metohije. Srbija, i ja kao njen predsednik, nikada nećemo prihvatiti nezavisnost Kosova i Metohije". Premijer Vojislav Koštunica, koji je još ranije objavio da se neće sastati sa posrednikom Ahtisarijem, ocenio je predlog međunarodnog posrednika "nelegitimnim" i suprotnim Povelji Ujedinjenih nacija i načelima međunarodnog prava, kao i da je Marti Ahtisari prekoračio ovlašćenja jer "nije imao mandat da se bavi državnim statusom Srbije i da zadire u njen suverenitet i teritorijalni integritet".
Marti Ahtisari se sastao sa Borisom Tadićem, predsednikom Srbije, i predao mu svoj predlog. Nakon tog sastanka, predsednik Boris Tadić javnosti je poručio:
"U njegovom predlogu izričito se ne pominje nezavisnost Kosova, ali ni suverenitet i teritorijalni integritet Srbije u odnosu na našu južnu pokrajinu. Već zbog te činjenice, kao i još nekih odredaba, Ahtisarijev plan otvara mogućnost za nezavisnost Kosova i Metohije. Rekao sam gospodinu Ahtisariju da Srbija, i ja kao njen predsednik, nikada nećemo prihvatiti nezavisnost Kosova i Metohije. Nametnuta nezavisnost Kosova kosila bi se sa osnovnim principima međunarodnog prava i predstavljala bi izuzetno opasan politički i pravni presedan."
Boris Tadić pozvao je sve lidere parlamentarnih stranaka i koalicija na sastanak, u ponedeljak 5. februara, kako bi ih upoznao sa tekstom Ahtisarijevog predloga.
Vojislav Koštunica, predsednik Vlade Srbije, nije se putem elektronskih medija obratio građanima, ali u pisanom saopštenju poručio je da je predlog izaslanika Marti Ahtisarija nelegitiman. "Taj predlog krši Povelju UN-a i načela međunarodnog prava na kojima počivaju mir i stabilnost u svetu", navodi se u izjavi Koštunice. Premijer Koštunica ocenio je da Ahtisari nije imao mandat da se bavi državnim statusom Srbije i da, kako se navodi, deli teritoriju Srbije i prekraja njene međunarodne priznate granice.
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je da je izaslanik UN-a, Marti Ahtisari, prekoračio svoja ovlašćenja jer je, kako se navodi, predložio da Kosovo postane nezavisna država.
Vuk Drašković, šef srpske diplomatije, za Televiziju Srbije je izjavio:
"Bilo koja forma međunarodne nezavisnosti Kosova automatski znači promenu državnog statusa Srbije, pomeranje njenih državnih granica. Gospodin Ahtisari zato nije dobio mandat. Mogu da se nadam da će upravo na ove dve tačke članstva u UN-u i granično pitanje da se lome velika koplja u Savetu bezbednosti UN-a. Nadam se da će se na kraju prelomiti u korist Srbije."
Demokratska stranka saopštila je da predlog Marti Ahtisarija sadrži elemente koji Kosovo vode ka nezavisnosti i ocenila da je takvo rešenje neprihvatljivo za Srbiju.
Opoziciona Srpska radikalna stranka zatražila je hitnu sednicu Skupštine Srbije na kojoj bi bili verifikovani mandati poslanika i usvojena nova, oštrija, Rezolucija o Kosovu.
Stranka G17 Plus saopštila je da Srbija treba aktivno da učestvuje u razgovorima sa međunarodnom zajednicom radi postizanja mirnog i kompromisnog rešenja budućeg statusa Kosova.
Dušana Janjića, čelnika nevladine organizacije Forum za etničke odnose iz Beograda, pitali smo kako gleda na dokument koji je načinio tim međunarodnog posrednika Martija Ahtisarija i šta bi, u vezi sa tim predlogom, trebalo dalje očekivati:
"Papir se ne bavi budućim odnosima Prištine i Beograda. On se bavi samo Prištinom i isključivo Kosovom, bavi se vrlo suženo problemima srpsko-albanskih odnosa, a oni su regionalni i tiču se, što Beograd sada prigovara i što je tačno, i statusa Srbije. Ne možete samo usko raditi problem statusa Kosova. Naravno da ne treba problem statusa Srbije da se raspravlja sa Sejdiu, ali treba i on da se pita. Postoji puno prostora i nadam se, kako to uvek biva u diplomatiji, da će pobediti život i da više neće biti nametanja i maltretiranja. Kapacitet UNOSEK-a je potrošen. To bi moglo da se završi vrlo uspešnom Rezolucijom krajem godine. Sve u svemu, moj savet je, kao što se zatvara UNMIK, što pre zatvorite UNOSEK. Neka Ahtisari odredi ono što stvarno može sa ovim igračima, sa ovim pregovaračkim timom, neka se to dostavi Savetu bezbednosti, a onda Savet bezbednosti neka napravi širok krug konsultacija, uključujući i direktne razgovore glavnih pregovarača Prištine i Beograda. Može se doći do jedne dobre Rezolucije."
Naslovi jutrošnje srpske štampe: "Nezavisnost se krije u detaljima" (Politika), "Srbija odbacila Ahtisarijev plan" (Blic), "Plan Martija Ahtisarija otvara mogućnost nezavisnosti Kosova" (Danas), "Ni nezavisnost – ni suverenitet" (Novosti).
KOSOVO
I kosovski elektronski i štampani mediji pridaju jutros ogromnu pažnju predlogu statusa. Većina dnevnika je objavila čitav dokument Ujedinjenih nacija. Dnevnik "Zeri" ocenjuje da je bivši predsednik Finske predložio stvaranje jedne nove države u Evropi.
Najviši kosovski zvaničnici ocenili su da dokument vodi nezavisnosti Kosova.
"Kosovo će biti suvereno kao sve ostale zemlje", izjavio je predsednik, Fatmir Sejdiu.
"Dokument je vrlo jasan u vezi sa budućnošću Kosova", izjavio je premijer Agim Čeku (Agim Çeku).
Politički predstavnici Srba sa Kosova ocenjuju da je plan loš i pristrasan. Predstavnici kosovskih institucija izjavili su da Ahtisarijevim planom Kosovo ulazi u završnu fazu rešenja statusa.
Politički savetnik premijera Kosova, Arben Čirezi (Qirezi), kaže da je plan specijalnog izaslanika UN-a rezultat jednogodišnjih pregovora, ali i kosovske realnosti od juna 1999. godine:
"Zatvaranjem jednog poglavlja i ulaskom u novu fazu, Ahtisarijev dokument predstavlja viziju nezavisne države, na osnovu parametara o kojima je razgovarano prošle godine, ali i na osnovu okolnosti koje na Kosovu postoje u poslednjih sedam godina".
I zvaničnik opozicione partije Ora, Iljber Hisa (Ylber Hysa), kaže da je posle predstavljanja plana Kosovo korak napred ka realizaciji svoje težnje za nezavisnošću:
"Plan je kompromis, ali svakako ima elemente koji vode ka realizaciji ciljeva Kosova".
Predstavnici kosovskih Srba ocenjuju da je Ahtisarijev plan loš i pristrasan, pošto zadire u suverenitet Srbije i ne vodi ka kompromisnom rešenju.
Predsednik Srpskog nacionalnog veća Mitrovice, SNV, Nebojša Jović, kaže da je za Srbe nezavisnost neprihvatljiva, te da sada Beograd treba da krene u novu rundu pregovora i da bude mnogo više aktivniji:
"Na severu Kosova nikakva vrsta nezavisnosti se neće moći implementirati, pogotovo oni delovi koji kažu da će severna i južna Mitrovica biti zasebne opštne, koje će imati zajedničko upravljačko telo. To je zaista nemoguće, ali spremni smo o svemu tome da razgovaramo".
Predstavnici kosovskih Srba koji žive južno od Ibra izrazili su zabrinutost povodom mogućnosti da se u nastavku pregovora predloži podela Kosova.
Ranđel Nojkić, šef poslaničke grupe "Srpske liste za Kosovo i Metohiju" u Skupštini Kosova, kaže da, iako je podela isključena, to ne znači da se o toj ideji neće razgovarati, te upozorava:
"Plašim se da možda deo pregovaračkog tima Beograda i deo srpske javnosti ne plasira u javnost rešenje podele Kosova. Ukoliko se tako nešto desi, onda će to biti presedan, onda će to biti pogubno za najveći deo Srba sa Kosova".
Ono što sada najviše brine predstavnike kosovskih Srba jeste reakcija srpske zajednice. Jović kaže da je neophodno da se narod oslobodi straha i panike:
"Mi ćemo učiniti sve da objasnimo da nema razloga za paniku i da ćemo zajedno sa državnim vrhom i dalje raditi na korekciji tog plana jer, na kraju krajeva, ovo nije rešenje, ovo je samo plan. Najgore je sada padati u neku vrstu panike, ali širiti neku paniku nije ništa strašno. Ovako nešto je neodrživo i to će se vrlo brzo pokazati. Mislim da se ovde samo otvara put ka kompromisu koji će biti jednako dobar, ili jednako loš, za obe strane."
Prema rečima Iljbera Hise u planu ima pitanja na koja treba obratiti pažnju. On kaže da se razgovori trebaju orjentisati na pitanje decentralizacije:
"Potrebno je razgovarati o funkcionisanju novih opština i njihovom povezivanju".
U svakom slučaju, kako ističe Čirezi, kosovska strana će nastaviti da se konstruktivno angažuje u završnoj fazi pregovora:
"Kosovska strana će sarađivati sa Ahtisarijem i Kontakt grupom, učestvovaće u konsultacijama, kako bismo pomogli da se proces što pre završi i Kosovo postane nezavisno".
MAKEDONIJA
U dve države u regiji predlog Martija Ahtisarija iščekivao se sa velikim interesovanjem, ništa manjim od onoga u Srbiji i na Kosovu. Reč je o Makedoniji i Bosni i Hercegovini. U oba slučaja - zbog mogućih implikacija nezavisnosti Kosova na ustrojstvo tih država. U Skopju kažu da će slediti stavove Evropske unije i NATO-a, ali ističu da bi posebno opasnim smatrali podelu Kosova.
Predstavnici makedonskog državnog vrha kažu da će graditi stav u vezi kosovskog pitanja u saglasnosti sa Evropskom unijom i NATO-m:
"Ako je međunarodna zajednica jedinstvena i ako bude usvojena Rezolucija o Kosovu u Savetu bezbednosti UN-a, Makedonija će to poštovati. Ako takve saglasnosti ne bude, Makedonija će, kao strateški opredelena prema Evropskoj uniji i NATO-u, uzeti u obzir njihovu poziciju", izjavio je makedonski predsednik, Branko Crvenkovski.
Analitičari kažu da će nekoliko narednih godina ovo biti test kulture za balkanske narode jer će još nekoliko godina trajati međunarodno kontrolisana nezavisnost Kosova. Neizvesnosti i izazovi ostaju jer proces stvaranja države nije kratak. Ipak, analitičari ne isključuju radikalna scenarija.
"Zabrinjavajuće je ako dođe do sporazuma između velikih svjetskih snaga, SAD-a i Rusije. Ako se to desi, Balkan će opet postati moneta za potkusurivanje među velikim snagama, vezano za njihove političke i geostrateške interese. I u tom slučaju najgori scenario za nas biće podela Kosova", kaže Biljana Vankovska s Instituta za mirovne i sigurnosne studije pri skopskom Filozofskom fakultetu. Ona dodaje da je moguće da će Albanci tražiti federalizaciju Makedonije.
Analitičari tvrde da postoji srednjoročna neizvesnost.
"Lično ne očekujem veće narušavanje mira i sigurnosti u regionu, ali mislim da će to biti kratkoročno. To ne bih rekao i za duži rok", izjavio je profesor Stojan Kuzov sa skopske Vojne akademije.
BOSNA I HERCEGOVINA
U Bosni i Hercegovini se takođe sa pažnjom prati ishod pregovora velikih sila o statusu Kosova. Razlog - u poslednje vreme česte izjave srpskih političara, i iz Srbije i iz Bosne i Hercegovine, da bi princip rešavanja statusa Kosova trebalo povezati sa principom statusa entiteta u Bosni i Hercegovini. U najkraćem – princip za koji se zalažu neki srpski političari je da ako Kosovo može da bude nezavisno od Srbije, onda i Republika Srpska može da se izdvoji iz Bosne i Hercegovine.
"Kosovo je pitanje bezbjednosti šireg regiona, a posebno je važno za Bosnu i Hercegovinu jer je trećina njenog stanovništva emotivno vezana za tu pokrajinu", kaže predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Nebojša Radmanović, ali ističe da su bilo kakvi zaključci o planu specijalnog izaslanika UN-a, Martija Ahtisarija, preuranjeni jer se još uvijek ne znaju svi detalji tog dokumenta. Radmanović dodaje da se u slučaju rješenja statusa Kosova unaprijed znalo da se radi o presedanu i kršenju određenih normi međunarodnog prava:
"Presedan je uvijek opasan u budućnosti. Lično, ne bih volio da bilo kakav presedan, pa i taj kada je u pitanju Kosovo i Metohija, izazove šire probleme u regionu. Ali nije nemoguće da se ne dese neke rasprave, ne mislim neki posebni problemi, burni i demonstrativni, ali rasprave o statusu drugih dijelova, ne samo u regionu, nego i u čitavoj Evropi."
S druge strane, Tarik Sadović iz stranke Demokratske akcije, ističe da problemi Kosova i Bosne i Hercegovine nikada nisu bili povezani jer Bosna i Hercegovina ima neosporni međunarodni subjektivitet, a njen teritorijalni integritet i suverenitet su međunarodno verifikovani. Na pitanje, da li Ahtisarijev plan za Kosovo otvara vrata i drugim državama u regionu da razmotre ideje o redefinisanju državnog uređenja, kako to smatraju određeni politički krugovi u Republici Srpskoj, Sadović kaže:
"Srbi su vrlo emotivno vezani za Kosovo. Evidentno je iz Ahtisarijevog plana da Kosovo nije priznato kao država. Postoje određene naznake da bi u nekoj budućnosti to moglo da se desi, ali formalno, Kosovo nije proglašeno nezavisnom državom, te se u tom smislu ne može govoriti o presedanu u međunarodnom pravu. Mislim da je to jedna vrsta ipak isforsirane priče koja služi kao pritisak na međunarodnu zajednicu da modificira Ahtisarijev plan i na neki način iziđe u susret željama Beograda."
Potpredsjednik Srpske demokratske stranke, Boro Vuković, ocjenjuje Ahtisarijev plan za Kosovo kao uvođenje nezavisnosti na mala vrata:
"Ako se daje pravo jednoj etničkoj skupini u jednoj državi da ima neke takve mogućnosti, kao što su date ovim planom Kosovu, zašto ne bi to pravo imali i drugi u drugim državama. U svakom slučaju, kada je u pitanju Republika Srpska, to će imati određene implikacije. Ne očekujem da će doći do eskalacije nekakvog nasilja, nekih sukoba i slično, ali u svakom slučaju će imati određene političke implikacije."
Vuković kaže da se status Kosova ne treba dovoditi u vezu samo sa Republikom Srpskom, već i u smislu težnje hrvatskog naroda za jednom vrstom šire autonomije u Bosni i Hercegovini.
Portparol HDZ-a Bosne i Hercegovine, Mišo Relota, kaže da Kosovo ne bi bilo prvi presedan međunarodne zajednice:
"Ako govorimo o presedanima, kako ćemo onda komentirati uređenje Bosne i Hercegovine - imamo tri konstutivna naroda i dva entiteta. I to je jedna vrsta presedana. Odluka za Kosovo može donijeti određenu vrstu političke nestabilnosti u Bosni i Hercegovini i to će neki politički subjekti u Bosni i Hercegovini pokušati iskoristiti, a neki već koriste, za rješavanje unutarnjih odnosa Bosne i Hercegovine."
CRNA GORA
U Crnoj Gori je predlog statusa Kosova izazvao oprečne reakcije. Dok vodeća stranka vladajuće koalicije ocenjuje potrebnim mudro postupanje koje bi otklonilo mogućnosti radikalizacije, prosrpske stranke u potpunosti podržavaju stavove Vlade Srbije.
Vladajuća Demokratska partija socijalista želi da rješenje kosovskog problema omogući dalji demokratski razvoj cijelog regiona. "Zalažemo se za rješenje koje je održivo, odnosno ono koje bude definitivno dogovoreno na relaciji Beograd-Priština, uz učešće međunarodne zajednice", rekao je Rajko Kovačević, portparol DPS-a, reagirajući na prijedlog specijalnog izaslanika UN-a za Kosovo, Martija Ahtisarija, za rješenje statusa Kosova:
"Zalažemo se za rješenje koje neće podstaći radikalizaciju političkog života u Srbiji i na Kosovu. Na cijeloj implementaciji će iskreno raditi i Beograd i Priština. To je jedini način obezbjeđenja dugoročne stabilnosti ovog regiona. Nadamo se da će i Beograd i Priština, zbog svojih građana, mudro politički, odgovorno i razborito, pomoći da se do takvog rješenja dođe, kako bi se otvorila evropska budućnost, a izbjegao eventualni povratak u balkansku prošlost."
U Srpskoj listi smatraju da nema nikakve sumnje da Ahtisarijev prijedlog preferira nezavisnu državu Kosovo. Funkcioner Srpske narodne stranke, Novica Stanić, kaže da bi mogao da shvati želju Albanaca da naprave svoju državu, ali da ne može da shvati Evropu koja, prema njegovim riječima, želi Srbiju u Evropskoj uniji, a pri tome joj kao nagradu nudi amputaciju 15 posto njene teritorije:
"Ako bilo koja članica Evropske unije, ili bilo koja država u Evropi, prihvata pravilo da se dobrovoljno odrekne 15 posto svoje teritorije, onda to treba da prihvati i Srbija. Krajnje cinično zvuči tvrdnja u tom planu kako ta buduća država nema pravo da se ujedinjuje sa bilo kojom državom u regionu, ili njenim dijelom. To je samo providna i naivna priča. Jasno je da je to samo prvi korak u formiranju Velike Albanije."
"Da bi se moglo govoriti o regionalnoj stabilnosti, neophodno je uraditi sve kako se ne bi dozvolilo da, politike nametnutog rješenja, nadvladaju Povelju UN-a i osnovne principe međunarodnog prava", kaže se u pisanom saopštenju predsjednika opozicione Socijalističke narodne partije, Srđana Milića. Prema njegovim riječima, ako se stvarno želi trajno i održivo rješenje, ono mora biti zasnovano na dijalogu svih zainteresovanih strana i poštovanju i zaštiti interesa svih građana regiona.
U Narodnoj stranci smatraju da se, iako Ahtisari tvrdi da to nije konačno rješenje, već još jedna šansa za dogovor, njegov prijedlog bavi državnim statusom Srbije. Narodnjaci podržavaju stav rukovodstva Srbije i, kako kažu, osuđuju samu pomisao oduzimanja 15 posto teritorije Srbije.
Do trenutka slanja ovog izvještaja, nije bilo moguće pribaviti reakcije albanskih nacionalnih stranaka u Crnoj Gori.
HRVATSKA
U Hrvatskoj preovladavaju ocene da je predloženo rešenje u okvirima očekivanih. Neki analitičari ocenjuju da vreme statusa quo ističe i da je potrebno doći do rešenja jer ovakvo stanje povećava nestabilnost čitave regije.
Prve hrvatske reakcije na Ahtisaarijev prijedlog su pozitivne. Postojeći status quo opterećuje, ne
samo Kosovo i odnose Beograda i Prištine, nego i cijelu regiju, upozoravaju naši sugovornici.
Prema prvim uvidima u Ahtisaarijev dokument, predložena rješenja su u okvirima očekivanog i pokušaj da se premosti jaz između pozicija Beograda i Prištine, kaže državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova, Hidajet Biščević:
"Nadamo se i želimo vjerovati da će i Beograd i Priština u nastavku ovog procesa, jer je očigledno riječ o procesu koji će trajati još neko vrijeme, pokazati konstruktivnost i ići putem prema nekom realističnom kompromisu. U tom smislu pozivamo ih, kao i ostali sudionici međunarodne zajednice, na intenzivan dijalog."
Ahtisaarijevi prijedlozi još uvijek u Srbiji ne mogu dobiti snažniju potporu, svjestan je socijaldemokratski zastupnik i bivši ministar evropskih integracija, Neven Mimica:
"Mislim da, na način kako posebni izaslanik radi, postoje izgledi da rješenje koje će na kraju i biti prihvaćeno bude jedno međunarodno rješenje koje će, vjerojatno u Srbiji, smatrati nametnutim, ali bojim se da drugog načina rješavanja postojećeg stanja nema. Vrijeme ističe za status quo na Kosovu onakvom kakvom je danas i takav status quo samo produbljuje nestabilnost i nesigurnost, ne samo na Kosovu i ne samo u odnosima Prištine i Beograda, nego pojačava nestabilnost cijelog područja."
Ahtisaarijev prijedlog dobar je za regiju jer joj daje stabilnost, ali u prvom redu dobar je za Kosovo, procjenjuje zagrebački politički analitičar, Davor Gjenero:
"Ovaj tip uvjetovane neovisnosti, aranžman je kojim treba osigurati održivu demokraciju, koji treba osigurati istovremenu zaštitu prava većinskoga naroda, ali i manjinskih zajednica koje ondje žive. Čini mi se da je riječ o dobro balansiranom prijedlogu, koji će voditi i prema održivoj državnoj zajednici."
Za Hrvatsku su u kontekstu razrješenja problema Kosova važna dva elementa, kaže državni tajnik Bišćević:
"To je utjecaj predloženog procesa na regionalnu stabilnost. U tom sklopu mi očekujemo dosljedan i doista čvrst angažman međunarodne zajednice u očuvanju i provedbi temeljnih načela kojima se rukovodila Kontaktna skupina. Nadamo se da taj proces koji predstoji neće utjecati na potrebu da se u Beogradu, u što kraćem roku, formira demokratska i proevropska vlada."
"Radi se o finalizaciji nezavisnosti Kosova. Pitanje je samo da li bržim, ili sporijim tempom", kaže predsjednica oporbene Hrvatske narodne stranke, Vesna Pusić. A to je jedan od dva preduvjeta početka stvarne stabilizacije Srbije:
"To je ključna stvar, kao i izručenje Mladića. To su dva završna poteza koja će Srbiji otvoriti prostor da se počne normalizirati i stabilizirati, kako institucionalno, tako i u svakom pogledu. To jeste u hrvatskom interesu, budući da je nama u interesu da na granicama imamo funkcionirajuće i stabilne zemlje."
Hrvatski interes je podržavati napore i prijedloge međunarodne zajednice i posebnog izaslanika Ahtisaarija, kaže socijaldemokrat Mimica, jer:
"ta rješenja vode računa da se kosovska kriza ne prelije na druga područja u regiji. Naravno da hrvatski interes nije da Kosovo postane model po kojem bi se, možda, neko sjetio riješiti pitanja u Bosni i Hercegovini, točnije u Republici Srpskoj. Naš je interes da rješenje za Kosovo bude rješenje koje će biti jedinstveno i specifično za taj jedinstveni i specifični problem, kakav postoji na Kosovu."
